Šest godina nakon potresa u Petrinji je obnovljena Galerija Krste Hegedušića, jednog od najznačajnijih hrvatskih slikara. Za projekt njezine konstrukcijske i cjelovite obnove Ministarstvo kulture i medija osiguralo je 1,9 milijuna eura, od čega tri četvrtine iz državnog proračuna, a ostatak iz Fonda solidarnosti Europske unije
Šest godina nakon potresa u Petrinji, izložbom posvećenom životu i stvaralaštvu Krste Hegedušića nedavno je svečano otvorena istoimena galerija. Na otvaranju je bila i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te je izrazila zadovoljstvo činjenicom da se obnovom galerije u svoj rodni grad simbolično vraća i Krsto Hegedušić, jedan od najznačajnijih hrvatskih slikara.
Za projekt konstrukcijske i cjelovite obnove Galerije Krsto Hegedušić Ministarstvo kulture i medija je osiguralo 1,9 milijuna eura, od čega tri četvrtine iz državnog proračuna, a ostatak iz Fonda solidarnosti Europske unije. Ministarstvo je inače preuzelo odgovornost za obnovu ukupno 26 objekata unutar kulturno-povijesne cjeline Petrinje, koja se polako dovršava.
Prema riječima Vesne Brebrić, ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta – Hrvatskog doma, u čijoj je Galerija nadležnosti, obnova je bila kompleksna i odvijala se u dvije faze. Prva je bila konstrukcijska sanacija, od svibnja 2023., u vrijednosti 1.216.770 eura, a zatim je slijedila cjelovita obnova, za koju je izdvojeno 700.000 eura.
Iako je obnova prema mišljenju mnogih trajala predugo, Petrinjci nisu skrivali oduševljenje time da je, kako je rekla petrinjska gradonačelnica iz redova HDZ-a Magdalena Komes, obnovom Galerije Krsto Hegedušić vraćen „kulturni svjetionik Petrinje” i njezini „duša i identitet”. Nekadašnji vatrogasni dom DVD-a Petrinja, Galerija Krsto Hegedušić smještena je uz rub zapadne strane gradskog parka, blizu župne crkve svetog Lovre i samostana časnih sestara Kćeri Božje ljubavi. Osnovana je 1987., u doba Univerzijade, kojoj je i Petrinja djelomično bila domaćin, kao memorijalni prostor posvećen velikom hrvatskom slikaru rođenom 1901. u Petrinji. Njezin fundus izvorno je bio utemeljen na radovima suradnika Hegedušićeve majstorske radionice, koja je djelovala od 1950. do 1975. godine.

Foto: Hrvatski dom Petrinja
Rođen u Petrinji 1901., a umro u Zagrebu 1975., Krsto Hegedušić bio je ne samo vrsni slikar nego i angažirani umjetnik i javni djelatnik. Upamćen je i kao jedan od osnivača Grupe Zemlja i Grupe Biafra. Pokretač je škole izvornog naivnog slikarstva u Hlebinama, a osnovao je i vodio majstorsku radionicu na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu. Fundus Galerije u Petrinji od 1987. s njegovim imenom ima status kulturnog dobra Republike Hrvatske. To potvrđuju i radovi rođenih u Petrinji – osim Krste Hegedušića tu su i Ivan Kožarić, Nikola Maraković, Branko Čačić, Mladen Pejaković, Dragutin Dado Kovačević, Davor Žilić… Uz njih, trajno su umjetničku i likovnu scenu Petrinje zadužili: Mila Vod, Ivan Tucić, Vilim Muha, Petar Salopek, Lovro Findrik, Gašpar Bolković Pik, Ivica Antolčić, Antun Boris Švaljek, Josip Stanić Stanios, Vera Fišer, Mato Andrić i mnogi drugi eminentni aurori čije radove posjeduje Galerija. Tijekom godina, vanjski suradnici Galerije bili su Vladimir Maleković, Tonko Maroević, Stanko Špoljarić, Branka Hlevnjak, Milan Bešlić, Branko Čačić, Boris Vrga, Zoran Burojević, Davor Žilić, Josip Bešlić, Predrag Kodrić, Domagoj Bernić.
Umjetnički početak rada Galerije prekinula je srpska agresija na Hrvatsku, a Petrinja je, kao što je poznato, bila okupirana sve do 6. kolovoza 1995., kada je, uz velike žrtve, oslobođena u završnici akcije Oluja. Nakon poslijeratne obnove grada u tom su prostoru organizirane brojne značajne izložbe. U katastrofalnom potresu 2020. godine Galerija je bila gotovo potpuno uništena, a iz nje su u samo nekoliko dana evakuirane sve umjetnine.
Na izložbi, čiji je autor Zvonimir Martinović Mika, profesor likovne kulture i umirovljeni dugogodišnji ravnatelj te ustanove, posjetitelji imaju priliku razgledati izbor Hegedušićevih djela iz fundusa Galerije, radove drugih autora te djela iz privatne zbirke obitelji Bernić. Upitan što njemu, kao dugogodišnjem ravnatelju Galerije Krsto Hegedušić, znači njezino ponovno otvaranje Zvonimir Martinović Mika odgovara: „S obzirom na veliku štetu koju je galerija pretrpjela u potresu, kao i cijeli uži centar, odnosno povijesna jezgra grada, mislim da je psihološki bilo važno pokazati da je Galerija obnovljena i završena i da se kultura vraća na velika vrata. Ja sam, kao ravnatelj Hrvatskog doma, preuzeo galeriju 1995., nakon Oluje, i to je doista postao centar kulturnog života. Naime, Petrinja je oduvijek imala vrlo bogat kulturni život i nakon Oluje trebalo ga je vratiti. I u ono vrijeme Ministarstvo kulture nam je uvelike pomagalo u sanaciji šteta i u svemu što je bilo potrebno, a osobito u mandatima ministra Bože Biškupića.”
Prisjećajući se tih vremena, Martinović je kazao: „Već tada je ekipa iz petrinjskog ogranka Matice hrvatske, koja je oduvijek bila jako aktivna, pokrenula cijeli ciklus kulturnih događanja. Onda nam se priključio i Boris Vrga, vrsni liječnik, pulmolog i izuzetan poznavatelj umjetnosti, autor brojnih likovnih monografija, i mi smo krenuli u jednu pionirsku akciju. Prva knjiga koju smo izdali nosila je naziv ‘Sto godina petrinjske likovnosti’. Nakon toga je uslijedio niz izdanja – monografija o povijesti Petrinje i njezinim umjetnicima.”

Na otvorenju Galerije bila je i Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija Foto: Hrvatski dom Petrinja
Martinović ističe i da je dio zbirke Galerije stradao u Domovinskom ratu, no zahvaljujući inicijativi tadašnjeg ministra Bože Biškupića fundus je obnovljen, donacijom 37 djela povezanih s Hegedušićevim opusom. „Ministar Biškupić došao je u Petrinju 1996., prilikom otvaranja obnovljenog spomenika Stjepanu Radiću. Kada smo mu rekli da je tijekom Domovinskog rata pokraden veliki broj slika iz Galerije, on je u Zagrebu organizirao skup na kojem su nam zagrebački umjetnici poklonili svoja djela. Budući da smo tada ostali bez dijela fundusa, Biškupić mi je predložio da promijenimo koncepciju i počnemo raditi izložbe umjetnika koji su bili na neki način vezani za Krstu Hegedušića ili za grad Petrinju i tako je Galerija nastavila promicati modernu i suvremenu hrvatsku umjetnost. Tijekom 20 godina svoga mandata napravio sam oko 250 izložbi”, s ponosom se prisjeća Martinović i dodaje: „Niti jedan umjetnik me nije odbio i svi su se uvijek rado odazivali na moje pozive. Imao sam odličan odnos s mnogim slikarima, zapravo sam radio posao za koji sam živio, i uživao sam u svakom njegovu segmentu. A sada ravnateljica Hrvatskog doma treba imenovati nekog drugog – ja sam već dugo u mirovini i mislim da sam svoje dao.”

Hegedušićev opus vraća se u galeriju čiji su rad prekinuli srpska agresija i potres Foto: Hrvatski dom Petrinja
Zvonimir Martinović Mika prisjetio se i situacije neposredno nakon katastrofalnog potresa 2020: „Budući da moja kuća nije jako stradala, odmah sam došao do Galerije da vidim kakvo je stanje. Cijeli jedan zid, onaj prema crkvi, bio je srušen. A tamo je bio depo s radovima Krste Hegedušića. Nasreću, bili su pospremljeni u limenom ormariću i nisu stradali, ali trebalo ih je hitno premjestiti. Molio sam policajce za pomoć i oni su mi poslali volontere – petoricu Bad Blue Boysa koji su zajedno sa mnom spašavali te umjetnine. Ušli smo preko zida i pospremili ih na suho. A onda su nam, na intervenciju tadašnjeg predsjednika Hrvatske zajednice narodnih i otvorenih učilišta Damira Matkovića, iz Ministarstva kulture odmah poslali dva kamiona iz Klovićevih dvora i prevezli cijeli fundus u muzej u Sisak. Oni su to sve pregledali, zamotali, popisali. Suradnja je zaista bila izuzetno kvalitetna i fundus je bio kod njih sve dok naš depo u Hrvatskom domu nije bio završen.”
Iako je obnova, prema mišljenju mnogih, trajala predugo, Petrinjci nisu skrivali oduševljenje time što je vraćen ‘kulturni svjetionik Petrinje’
Na primjedbu da je prema mišljenju mnogih obnova trajala predugo Martinović kaže da je, osim činjenice da je sama Galerija bila potpuno uništena, problem bila i susjedna zgrada u vlasništvu OTP banke, koju su na kraju odlučili srušiti. „Osim toga, konzervatori su inzistirali na autentičnim materijalima iz 19. stoljeća, kakvih više nema, što je znatno usporilo proces, a postojao je i problem podzemnih voda. Zato je obnova i bila toliko komplicirana i dugotrajna.”
Objašnjavajući kako je došlo do izložbe na svečanom otvorenju Galerije, Martinović je rekao: „Kada je Galerija konačno dovršena, prvo je se namjeravalo otvoriti kao zgradu, no ja sam predložio da za tu prigodu napravimo izložbu. Došli su kustosi Ministarstva kulture i medija te pregledali radove iz fundusa koji su godinama bili pospremljeni, neke je načela vlaga, i oni su zaključili da bi neke trebalo restaurirati. A ja sam na to predložio da otvorimo onime što imamo, uoči Lovrenčeva, Dana svetog Lovre, zaštitnika Petrinje, kada tu dolazi najviše ljudi. I tako je nastala ova izložba, koja će se mijenjati kako se radovi budu restaurirali. Na njihovo mjesto doći će neki drugi iz fundusa, koji je doista bogat.”
‘Kada je galerija konačno dovršena, namjeravalo se otvoriti je kao zgradu, no ja sam predložio da za tu prigodu napravimo izložbu’, rekao je autor izložbe i ravnatelj Zvonimir Martinović
Ističe da je glavna ideja koncepcije izložbe bila da na njoj prvenstveno budu predstavljeni radovi Krste Hegedušića. „Imali smo sreću da je petrinjska obitelj Bernić godinama skupljala njegove radove, ali i fotografije iz obiteljskog života Krste Hegedušića, koje nam je ustupila za ovu izložbu. Crteži i grafike koje smo izložili posebno su zanimljivi jer su popraćeni tekstovima pisanima Krstinom rukom, u kojima je opisivao kako se osjećao toga dana ili događaje vezane za te crteže. Tako su u gornjem dijelu izložbe postavljene fotografije i Krstini radovi iz fundusa, a u donjem je dijelu, u podrumu, izložen izbor slika iz Hegedušićeva likovnog kruga, koje su također dio fundusa. To su doista respektabilni autori i bilo je samo pitanje koliko imamo prostora i koliko radova možemo izložiti. Izabrao sam poznate slikare vezane za Krstu – od Zlatka Kauzlarića Atača, koji je Krstu portretirao, preko slikara koji su izašli iz njegove majstorske radionice do nekih koji nisu bili vezani za njega, ali su nam važni, a nastojali smo ubaciti i što više petrinjskih slikara. Tako da su u donjem dijelu galerije izložena djela Alberta Kinerta, Ferdinanda Kulmera, Mladena Veže, Branke Hegedušić, Petra Salopeka, Jadranke Fatur, Vladimira Jakelića, Eugena Kokota, Željka Hegedušića, Ivice Antolčića, Ivana Kožarića, Ivana Lackovića Croate, Nade Žiljak, Dragutina Dade Kovačevića, Antuna Borisa Švaljeka i Davora Žilića“, nabraja autor izložbe Zvonimir Martinović Mika, uz opasku da mnogi ljudi, čak i oni koji se razumiju u slikarstvo, ne znaju da je Krsto Hegedušić rođen u Petrinji. „Njegov otac bio je profesor u gimnaziji, ali se nakon očeve smrti Krstina majka vratila u Hlebine, gdje je Krsto kasnije bio pokretač izvornog naivnog slikarstva. Ostalo je povijest”, zaključuje Martinović.

‘Kultura se vraća u Petrinju na velika vrata’, rekao je Zvonimir Martinović Mika, ravnatelj Galerije Foto: Hrvatski dom Petrinja
Na pitanje jesu li se u šest godina, koliko je Galerija bila zatvorena, Petrinjci odviknuli od dolazaka na izložbe, Martinović odgovara da stari Petrinjci nikada nisu izgubili interes za kulturu: „Mi smo na Lovrenčevo znali imati i po tisuću posjetitelja u Galeriji. A što se novih Petrinjaca tiče, oni tek moraju steći te navike i moramo privući mlade. Galerija je oduvijek bila u sastavu Hrvatskog doma, gdje se odvijaju brojne aktivnosti, i vjerujem da će se ondje odgajati nova publika.”
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-08-22 18:22:27
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo





