Slučaj ilegalnog odlaganja opasnog otpada na prostoru bivšeg industrijskog kompleksa PPK Velebit u Gospiću dodatno je aktualiziran nakon što su u podzemnim vodama nedavno otkriveni PFAS spojevi, takozvane vječne kemikalije, postojane tvari koje se povezuju s ozbiljnim rizicima za zdravlje ljudi i okoliš. Opasni otpad godinama se u Gospić dovozio iz Hrvatske i inozemstva, a puni razmjeri slučaja počeli su izlaziti na vidjelo tek nakon uhićenja varaždinskog poduzetnika Josipa Šinceka u veljači 2025. godine. Prema sumnjama USKOK-a, Šincek je organizirao kriminalnu skupinu koja je preko povezanih tvrtki uvozila mljeveni plastični i drugi mješoviti otpad iz Slovenije i Italije te dopremala medicinski i drugi otpad od dobavljača iz Hrvatske. Europol je izvijestio i o otpadu iz Njemačke.
O razmjerima onečišćenja, mogućim posljedicama za ljude i okoliš te o načinima sanacije razgovarali smo sa sveučilišnim profesorom Slavenom Dobrovićem sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, stručnjakom za područje zaštite okoliša i obrade voda.
Dobrović je diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, na procesno-energetskom smjeru, a za najbolji studentski rad 1992. godine dobio je Rektorovu nagradu. Magistrirao je 1998. radom „Tehnološke mogućnosti sniženja sadržaja organskih tvari u vodama nekih sjevernohrvatskih izvorišta”, a doktorirao 2002. disertacijom „Analiza postupaka razgradnje organskih tvari u vodi primjenom UV zračenja“. Osim akademske karijere, Dobrović je bio i ministar zaštite okoliša iz kvote Mosta. Tu je stranku poslije napustio i pristupio DOMiNO-u, u kojem je donedavno obnašao dužnost glavnog tajnika.
Stručnjak i bivši ministar zaštite okoliša u vladama Tima Oreškovića i Andreja Plenkovića, profesor s FER-a koji je doktorirao na temama razgradnje organskih tvari u vodama, govori o razmjerima onečišćenja, mogućim posljedicama za ljude i okoliš te o načinima sanacije ilegalno odloženog opasnog otpada u okolici Gospića
NACIONAL: Što očekujete nakon izvanredne sjednice saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode? Na sjednicu su pozvani ministrica zaštite okoliša Marija Vučković, ministrica zdravstva Irena Hrstić, ali i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić. Može li zbog ekocida u Gospiću pasti Vlada Iz oporbe se najavljuje i zahtjev za opozivom Vlade Andreja Plenkovića.
Mislim da je dobro da se o ovom ekološkom zločinu raspravi i u okviru sjednice saborskog Odbora, međutim, jasno je da mnogi u tome daleko više koriste priliku za političku vidljivost nego za propitivanje razloga koji su do toga doveli. Ipak, nadam se da će se neka važna pitanja postaviti i moguće načiniti pomak u smjeru otklanjanja mogućnosti takvih fantastičnih poslovnih aktivnosti na štetu našeg tla, podzemlja i vode. Što se tiče opoziva Vlade, čini se da suradnje u oporbi oko takvog zahvata nema jer se mnogi smatraju važnijima od drugih.
NACIONAL: Kao sveučilišni profesor, stručnjak ste s međunarodnim referencama za pitanje voda: to je bila tema vašeg magistarskog rada i doktorske disertacije. Zbog ilegalnog odlaganja otpada, u podzemnim vodama oko Gospića otkrivene su tzv. vječne kemikalije, skupina sintetskih spojeva izuzetno postojanih u okolišu, koje se slabo razgrađuju te se povezuju s teškim bolestima. Koliko je to opasno za stanovništvo Like, ali i Dalmacije?
To su definitivno zagađivala koja ne želimo u svom podzemlju i vodama. Međutim, iz dosad javno raspoloživih informacija teško se može zaključivati o opsegu stvorene ekološke štete, pogotovo ne na svim uključenim lokacijama. Ono što čudi, a pomalo i zabrinjava, jesu sporost i sam pristup sanaciji. Potražuju se ponude za ex-situ sanaciju po Europi, a dozvoljava se da padaline mjesecima eluiraju zagađivala u podzemlje. U kontroli ekološke štete sigurno bi puno značilo privremeno prekrivanje tako da se oborine odvode u okoliš mimo opasnog otpada.
NACIONAL: Spominju se i teški metali kao što su olovo, bakar, cink, živa, kadmij i antimon, a nalaze se u ostacima elektroničkog, građevinskog i industrijskog otpada te su sada dospjeli u tlo. Dakle, prisutni su i u lancu prehrane.
Da, teški metali svakako su dio prisutnog zagađenja koje također oborinama dospijeva u podzemlje. Ako se to dozvoli, dolazi do njihove povećane pojavnosti u vodama, a na koncu nam kroz lanac prehrane dospijevaju u čašu ili tanjur.
‘Osim županijske razine, koja ima brojne ovlasti i obaveze, postoji tijelo koje bi moralo dodatno nadzirati i ispitivati legalnost postupanja u tako osjetljivim poslovima. To je Državni inspektorat’
NACIONAL: Lika i Dalmacija kraško su područje. Je li ta, kako kažete, migracija opasnih tvari kroz podzemlje time olakšana
Gospić kao i cijela Lika pripada kraškom području. To je slabo naseljen prostor i bez puno industrije. Smatralo se jednom od najčišćih regija neopterećenih zagađivanjem. To onda omogućava u hidrološkom smislu obnavljanje vodnih resursa izvrsne kakvoće. Zato je more u podvelebitskom kanalu vrlo čisto. Osvježava se s puno svježe izvorske vode iz Like i planinskog područja Velebita. U svakom slučaju, ova situacija s ilegalnim odlagalištima na području Gospića sada narušava tu ekološki vrlo pozitivnu sliku tog krajolika. Uglavnom, baštinili smo čistu prirodu pa onda i iznimno kvalitetnu vodu. Sada se netko usudio sve to ugroziti.
NACIONAL: Tajna je kako je nadležnim organima uspjelo nezamijećeno propustiti 1500 šlepera s 35.000 tona opasnog otpada. Obznanjeno je da je sve organizirao Josip Šincek. Kao poduzetnik gradio je u javnosti posve drugačiju, pozitivnu sliku o sebi. Bio je nagrađivan inovator i tvrdio da ima rješenje za jedan od najvećih ekoloških problema – teško reciklabilnu plastiku.
Izgleda da je poduzetnik Šincek neposredni izvršitelj. Međutim, opseg i trajanje tog za okoliš zločinačkog posla u prilično složenom, da ne kažemo administrativno kompliciranom i zahtjevnom sektoru gospodarenja otpadom, pokazuje da je ovdje moralo biti ozbiljnih propusta i spornih radnji na više razina državne i regionalne vlasti. U stvari, cijeli slučaj osvjetljuje svu krizu i teško, gotovo kaotično stanje sektora gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj.
NACIONAL: Nakon Gospića, imamo li sličan problem i na području Zadra
To još uvijek ne znamo. To što se još nije otkrilo ne znači da ne postoji – i u Zadarskoj županiji, a i drugim područjima Hrvatske. I u Benkovcu treba podrobno provesti istragu, onu materijalnu s analizama otpada, podzemlja i okolnih izvorišta vode. Barem se možemo nadati da su zasad splasnuli apetiti za kriminalno djelovanje s odlaganjem otpada.
NACIONAL: I vi ste bili ministar zaštite okoliša dok ste bili član Mosta. Jeste li imali plan za gospodarenje otpadom? Što se dogodilo s tim vašim planom?
Naravno. Taj je plan bio kružno gospodarenje otpadom, gdje se kroz ponovnu uporabu, recikliranje i kompostiranje nastoji u što je moguće većoj praktičnoj mjeri doći do nekog oblika nove uporabe. Taj državni plan donesen je u siječnju 2017. godine i njime je prvi put u fokus stavljena infrastruktura kojom se taj cilj jedino može postići. To su sortirnice, kompostane, reciklažna dvorišta i centri za ponovnu uporabu. Time su otvorena vrata mogućnosti da Republika Hrvatska, primarno gradeći tu ekološku infrastrukturu, bude sposobna udovoljiti obvezama iz potpisanog pristupnog ugovora s EU-om. Do tada to nije bio slučaj te se računalo da će se gotovo sav nastali komunalni otpad, preko 1,5 milijuna tona godišnje, obraditi u centrima za obradu miješanog otpada kao što su Marišćina i Kaštijun.
NACIONAL: Jeste li kao ministar planirali i centre za odlaganje otpada
Ti famozni centri morali su ostati i u mom planu jer su neki već bili u fazi izgradnje, a za druge je postojao izniman politički pritisak sa županijskih razina. Međutim, koristeći obveze o postupanju s otpadom iz pristupnog ugovora, smanjio sam njihov broj i kapacitet, koji je s ukupnih preko 1,5 milijuna tona sveden na manje od 628 tisuća tona godišnje. Mojim odlaskom s mjesta ministra, čak i prije imenovanja mog nasljednika, donesena je Odluka o implementaciji plana kojom je kapacitet obrade smeća podignut 41 posto na ime tzv. nečistoća u recikliranom materijalu. Time je državni aparat, umjesto da radi na jačanju kapaciteta za kružno gospodarenje otpadom, pokazao interes za što veće pogone za obradu pomiješanog otpada, odnosno, smeća. A takva usmjerenost protivna je javnom interesu iz mnogih razloga.
‘Čini se da je poduzetnik Šincek neposredan izvršitelj, no cijeli slučaj osvjetljuje svu krizu i teško, gotovo kaotično stanje sektora gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, iza kojeg stoje drugi ljudi’
NACIONAL: Možete li navesti te razloge, kako kažete, protivne javnom interesu?
Obrada pomiješanog otpada ili smeća odmah je osuđena na neuspjeh jer, unatoč velikoj investiciji, ne može postići kružnost. Niti je kompost iz takvog pogona upotrebljiv niti je papir i plastiku moguće reciklirati. Stoga je sve usmjereno na proizvodnju goriva iz otpada koje danas ima negativnu tržišnu cijenu. Zbog toga ovi centri plaćaju zbrinjavanje goriva iz otpada i time stvaraju troškove koji opterećuju sustav. Pored toga, vrlo važnu razliku čini ekološki aspekt, povezan s učinkovitim korištenjem resursa, energetikom i emisijama ugljikova dioksida. Po tome je sektor gospodarenja otpadom u odnosu na ostale jedinstven.
NACIONAL: Jedinstven po čemu?
Kod gospodarenja otpadom moguće je drugačijim postupanjem svoje dosadašnje štetne utjecaje, bilance i emisije pretvoriti u ponore emisija ili koristi. Naprimjer, ako grad odustane od odlaganja smeća te uz pravilno odvojeno prikupljanje prijeđe na recikliranje i kompostiranje, iz šteta se prelazi u financijske, gospodarske i ekološke koristi. Umjesto troškova odlaganja stvara se korisni proizvod, poput komposta ili reciklata. Uz to, manje je štetnih emisija, povoljnija je bilanca ugljikova dioksida. Tu leži značajan potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova, što nam je kao članici EU-a i plan i obveza.
NACIONAL: Možete li objasniti to o štetnim emisijama i ugljikovu dioksidu?
Gospodarenje otpadom temeljeno na odlaganju značajan je izvor stakleničkih plinova, primarno preko generiranog i emitiranog metana s odlagališta. Po toni biootpada može nastati oko 70 do 80 kilograma metana, što zbog njegove stakleničke aktivnosti u atmosferi odgovara preko dvije tone ugljikova dioksida. Ako se taj biootpad kompostira, ne nastaje metan pa smo već izbjegli s tim povezane emisije stakleničkih plinova. S druge strane, proizveli smo kompost koji možemo koristiti za prihranu tla. Budući da kompost sadrži sve nutrijente, uključujući dušik, fosfor i kalij, izbjegava se korištenje energetski intenzivnih mineralnih gnojiva te nove osnove za korekciju bilance energetske potrošnje i povezanih stakleničkih plinova.
NACIONAL: Kako kompostane mogu riješiti taj problem s biootpadom?
Gotovo je polovina kućnog otpada biootpad, što je u stvari kuhinjski i vrtni biorazgradivi otpad. Iz tone biootpada stvorit će se oko pola tone komposta, koji kao metastabilni produkt možete pakirati i skladištiti. I što bi postigli da se sustavno prijeđe na odvojeno prikupljanje i kompostiranje biorazgradivog otpada S jedne strane, značajno bi se smanjila količina ostatnog otpada pa bi prestao biti oku i nosu neugodno smeće. Bilo bi manje smrada po kantama i vozilima i daleko manje potencijala za požare i eksplozije na odlagalištima. Tamo gdje ostatni otpad ide u centre poput Marišćine ili Kaštijuna, pogonski problemi, kao i operativni troškovi, značajno bi pali. Kompost je vrlo poželjan produkt u svakoj poljoprivredi. U Hrvatskoj imamo dobrih iskustava s kompostom iz odvojeno prikupljenog biorazgradivog otpada.
NACIONAL: No građani ne žele kompostane u svom susjedstvu?
Pravilno kompostiranje samo po sebi ne oslobađa mirise, međutim, problemi postoje kod lošeg upravljanja, tehnološke neurednosti ili kod prekoračenih kapaciteta. Isto tako, loše organizirani sustavi prikupljanja mogu generirati biootpad u anaerobnim uvjetima i slično. To su sve rješivi tehnički i organizacijski problemi, no kompostane je ipak najbolje smjestiti podalje od naseljenih područja. Naravno, to ne znači da ne treba inzistirati na optimiziranim postupcima prihvata i pripreme biomase te na pravilnoj provedbi samog procesa kompostiranja.
‘Postupanje Državnog inspektorata u ovom predmetu u dubokoj je koliziji s objavljenom vizijom u kojoj se navodi zaštita općeg interesa RH u pogledu zaštite ljudi, životinja i okoliša’
NACIONAL: Spominjali ste i sortirnice, o čemu se radi i što s njima
Ono što je kompostana za odvojeno prikupljeni biootpad, to je sortirnica za odvojeno prikupljene suhe reciklabilne tvari. Uglavnom se radi o papiru, kartonu, tekstilu, plastici i metalu. U te pogone ulaze rasuti odvojeno prikupljeni materijali putem komunalnih vozila, a iz njih izlaze prešane bale otpadnih materijala koji odgovaraju određenim specifikacijama za prodaju na tržištu. Bez sortirnica nije moguće pozitivno gospodariti odvojeno prikupljenim reciklabilnim tvarima. Razlog tome je što se nespecificirani odvojeno prikupljen reciklabilni otpad u rasutom stanju u pravilu ne može prodati, nego kao rješenje preostaje plaćanje usluge zbrinjavanja, u iznosima koji su dosezali i nekoliko stotina eura po toni.
NACIONAL: Postoje li tu i neki drugi efekti?
Postoje, jer sortirnicama se omogućava recikliranje papira, kartona i razne reciklabilne plastike. Zanimljivo je da se kod recikliranja tih inače gorivih tvari postižu i značajne energetske uštede. Uštede energije kod recikliranja možemo zahvaliti tome što su procesi proizvodnje bitno jednostavniji i rabe manje energenata u odnosu na klasičnu proizvodnju. Usporedi li se količina korisne energije koja se može dobiti spaljivanjem papira ili plastike s energijskim uštedama recikliranja, zaključak je da je recikliranje značajno izdašnije. Njegove uštede značajno premašuju energiju koju je moguće dobiti spaljivanjem. O negorivim otpadnim tvarima da ne govorim, jer tu nema korisne energije spaljivanja.
NACIONAL: Na koje negorive tvari mislite?
Primjerice, aluminij. Nitko ne spominje da je otpadni aluminij u stvari energetska bomba jer se recikliranjem aluminija, u odnosu na proizvodnju iz boksita, štedi preko 200 MJ po kilogramu novog proizvoda. Za jednu aluminijsku konzervu to znači potencijal uštede energije ekvivalentan jednom decilitru nafte. To su sve razlozi za inzistiranje na kružnom gospodarenju otpadom, za koji sam se svojedobno zalagao i kao ministar u svom prvom mandatu od osam mjeseci u vladi Tihomira Oreškovića, kao i u drugom mandatu od šest mjeseci u vladi Andreja Plenkovića.
NACIONAL: Plenković vas je smijenio zajedno s ministrom unutarnjih poslova Vlahom Orepićem i ministrom pravosuđa Antom Šprljom nakon što ste glasali protiv Vladina prijedloga da se odbije SDP-ov zahtjev za izglasavanje nepovjerenja ministru financija Zdravku Mariću. Kako ste to doživjeli?
Bilo je to u prvom trenutku iznenađenje, ali kasnije i olakšanje. Nisam bio zadovoljan načinom na koji je Božo Petrov kao predsjednik Mosta vodio naš tim u vladi s HDZ-om. Više je bilo plitke brige oko naše medijske slike i političke popularnosti, a daleko manje oko izbora koraka i reformi na kojima bismo inzistirali. Moj angažman i bavljenje politikom bili su usko povezani s reformama. Jasno je da je potrebno i jedno i drugo, i PR i reforme, ali ako nemate jasno definirano za što se zalažete u pojedinom sektoru, onda se postavlja pitanje zašto ste ulazili u Vladu.
NACIONAL: Jeste li zato kasnije napustili Most i prešli najprije u Domovinski pokret, a potom u DOMiNO, gdje ste neko vrijeme bili i glavni tajnik?
Između ostalog i zbog toga. Vidio sam da je Most bio skloniji ostanku u opoziciji, a ne u Vladi. To je lagodnija pozicija. Ne kažem da se i u opoziciji ne može odrađivati dobar posao. Međutim, smatrao sam da je potreban jači angažman u smjeru okupljanja sličnih političkih snaga i preuzimanja odgovornosti za upravljanje. Promjena Hrvatske moguća je kad si za kormilom, kad si u Vladi.
NACIONAL: Jeste li kao ministar surađivali sa Zvonimirom Troskotom dok ste bili u Mostu?
Nisam s njime surađivao jer je on kasnije došao u tu stranku, a ja sam iz nje otišao.
NACIONAL: Je li Zvonimir Troskot odigrao važnu ulogu u rasvjetljavanju slučaja toksičnog otpada u Gospiću?
Svi koji rade na otkrivanju, propitivanju i na to iznošenju tema u javnost, bez obzira smatra li ih Vlada ne-temom ili ne, svakako imaju važnu ulogu. Uostalom, to čini demokraciju. Drugo je pitanje što je dovelo do ovog ekocida u Gospiću i što učiniti da se to ne događa u budućnosti.
NACIONAL: Pa recite vi.
Prvo što je otvorilo vrata ovakvom štetnom raspletu s otpadom, smatram da je brzopleto spuštanje osjetljivih ovlasti s državne na županijsku razinu. Radi se o paketu reformi lokalne i regionalne samouprave, negdje od 2018. do 2020., koju je dosta gorljivo branio predsjednik Vlade Andrej Plenković. Međutim, poznato je bilo da su županije mjesta izrazitog političkog kadroviranja. Kvaliteta županijskog kadra ovisila je o tome što se našlo u političkom ili familijarnom jatu.
‘Prvo što je otvorilo vrata ovakvom štetnom raspletu s otpadom, smatram da je brzopleto spuštanje osjetljivih ovlasti s državne na županijsku razinu’, kaže profesor Slaven Dobrović Foto: Saša Zinaja/NFoto
NACIONAL: Zašto mislite da je spuštanje ovlasti na županijsku razinu ključan problem?
Zato što su se, primjerice, na tu razinu spustili i upravni postupci vezani za gospodarenje otpadom. Zato je važno uočiti i što je izjavila ministrica zaštite okoliša Marija Vučković. Ona je rekla da ni njeno ministarstvo ni Fond za zaštitu okoliša nisu postupali vezano za slučaj u Gospiću. Oni u tom slučaju uopće nisu postupali. Tko je postupao? Postupala je županijska razina, a za njih se zasad malo pita. Međutim, sada vidim razmjere opasnosti ove reforme, kada u nedostatku stručnih i odgovornih nastaje prostor za nepravilnosti i kriminal.
NACIONAL: Tko je onda odgovoran? Ernest Petry kao aktualni župan, od lipnja 2021. godine, ili njegov prethodnik Darko Milinović, danas gradonačelnik Gospića
To su pitanja za istražitelje ili za one koji su detaljno proučili sve dostupne dokumente. Jasno je da bi ovdje moglo biti jako puno problema jer je lista obveza i nadležnosti županijske razine vrlo složena. Da su postupci vođeni uredno, teško se moglo očekivati da se ilegalne radnje s otpadom tih razmjera mogu uopće dogoditi. Ali to nije sve.
NACIONAL: Što je još problem?
Osim županijske razine, koja ima brojne ovlasti i obaveze, postoji tijelo koje bi moralo dodatno nadzirati i ispitivati legalnost postupanja, posebno u tako osjetljivim poslovima. To je Državni inspektorat, oformljen reformom iz 2019., s glavnim državnim inspektorom na čelu. Međutim, postupanje inspektorata u ovom predmetu u dubokoj je koliziji s objavljenom vizijom u kojoj se navodi zaštita općeg interesa Republike Hrvatske u pogledu zaštite ljudi, životinja, bilja, prirodnih bogatstava i okoliša. Regularno je pitanje: radi li državni inspektorat zadaću za koju je oformljen?
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-08-23 15:52:29
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
