‘U proteklom razdoblju iz raznih smo razloga kao država propustili priliku povećati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora’ rekla je MegaWattu Marija Šćulac, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK)
S prvim danom svibnja ove godine stupila je na snagu Odluka o jediničnoj naknadi za priključenje postrojenja na elektroenergetsku mrežu, koju su energetski stručnjaci, a posebno investitori u obnovljive izvore energije, čekali više od četiri godine. Iako je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), koja je bila zadužena za rješavanje tog pitanja, Metodologiju za utvrđivanje naknade donijela još u srpnju 2022. godine, a operatori mreže pravodobno dostavili potrebne prijedloge, donošenje konačne odluke odgođeno je zbog složenih regulatornih i planskih pitanja.
Donošenje ove Odluke bilo je od iznimne važnosti jer određuje način raspodjele troškova razvoja mreže potrebne za priključenje novih proizvodnih kapaciteta, osobito postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije. Odluka izravno utječe na isplativost investicija, tempo razvoja obnovljivih izvora te na troškove koje u konačnici snose postojeći korisnici mreže i krajnji kupci električne energije. Svi prijepori oko spornih pitanja konačno su riješeni i Odluka je stupila na snagu prije gotovo četiri mjeseca.
Ključno prijeporno pitanje odnosilo se na raspodjelu troškova razvoja mreže između novih investitora i postojećih korisnika putem mrežarine. Početni prijedlozi predviđali su da najveći dio troškova snose investitori u obnovljive izvore energije, dok je dio investitora zagovarao potpunu socijalizaciju tih troškova putem mrežarine, što bi znatno povećalo troškove za krajnje kupce.
Dodatne rasprave vodile su se o opsegu i potrebi razvoja prijenosne mreže, posebice infrastrukture naponske razine 400 kV, koja je ključna za prihvat većih količina energije iz obnovljivih izvora. Postupak je dodatno usporen zbog različitih pristupa izradi elektroenergetskih razvojnih planova, brojnih primjedbi te povezanih postupaka koji su tijekom 2025. godine otežavali rad Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) i HERA-e.
Početkom 2025. godine HERA je zatražila doradu Desetogodišnjeg plana razvoja prijenosne mreže za razdoblje 2025. – 2034. kako bi se jasnije odredile svrhe ulaganja i izvori njihova financiranja, odnosno kako bi se preciznije razlikovali troškovi koji se pokrivaju kroz naknadu za priključenje, mrežarinu ili bespovratna sredstva. Također je zatražena detaljnija procjena potreba za izgradnjom nove mrežne infrastrukture, posebno na razini 400 kV, u skladu s ciljevima Nacionalnog energetskog i klimatskog plana.
Budući da dorađeni plan nije u potpunosti zadovoljio navedene zahtjeve te nije dovoljno jasno razgraničio pojedine vrste ulaganja, Ministarstvo gospodarstva nije na njega dalo suglasnost, nego je zatražilo izradu novog plana za razdoblje 2026. – 2035. Tek nakon što je Ministarstvo u veljači ove godine odobrilo novi HOPS-ov desetogodišnji plan – prvi put od stupanja na snagu Zakona o tržištu električne energije 2021. godine – stvoreni su preduvjeti za završetak postupka.
Suglasnost Ministarstva i odobrenje HERA-e otklonili su neizvjesnosti vezane uz budući razvoj prijenosne mreže i omogućili donošenje Odluke.

‘Postupci priključenja na prijenosnu mrežu posljedično su se značajno usporili, a u nekim slučajevima i potpuno blokirali’, tvrdi Marija Šćulac. Foto: Saša Zinaja/NFoto
Prema Odluci HERA-e o iznosu jedinične naknade za priključenje na mrežu, jedinične cijene priključka ovise o naponskoj razini. U praksi će to značiti da će proizvođači energije iz obnovljivih izvora priključenje na prijenosnu mrežu visokog napona plaćati 19 eura po kilovatu, priključenje na srednji napon koštat će 96,50 eura po kilovatu te dodatnih 9,50 eura po kilovatu za stvaranje tehničkih uvjeta u mreži visokog i vrlo visokog napona kod priključenja na srednji napon (SNVN), odnosno ukupno 106 eura po kilovatu, a za priključenje na niski napon naknada je 193 eura po kilovatu.
Visina naknade izračunava se tako da se jedinična cijena naponske razine pomnoži s priključnom snagom postrojenja izraženom u kilovatima (kW). Primjerice, sunčana elektrana snage 10 megavata, odnosno 10.000 kW, priključena na prijenosnu mrežu platila bi naknadu za stvaranje tehničkih uvjeta u mreži od približno 190.000 eura, dok bi za priključenje na srednji napon elektrana iste snage, dakle 10 MW, platila naknadu od oko 1,06 milijuna eura.
Prilikom utvrđivanja jediničnih cijena HERA je posebno analizirala njihov utjecaj na ekonomsku održivost projekata obnovljivih izvora energije te se pazilo da troškovi priključenja ne postanu prepreka novim ulaganjima. Cilj je bio izbjeći previsoke troškove priključenja koji bi mogli usporiti energetsku tranziciju i otežati ostvarivanje ciljeva Nacionalnog energetskog i klimatskog plana.
HERA-ini stručnjaci zaključili su da su utvrđene cijene prihvatljive za investitore, osobito za projekte koji se priključuju na prijenosnu mrežu. Utvrđena jedinična cijena za stvaranje tehničkih uvjeta u mreži visokog napona od 19 eura po kilovatu predstavlja uravnoteženo rješenje koje uzima u obzir interese operatora mreže, krajnjih kupaca i investitora, smatraju u HERA-i i naglašavaju da je ovo prvi put da je u Hrvatskoj uveden model prema kojem jedinična cijena opada s porastom naponske razine.
Takav pristup, tvrde, trebao bi smanjiti dosadašnji pritisak na priključenje većih proizvodnih postrojenja na srednjenaponsku mrežu, koji je dijelom bio posljedica zastoja u postupcima priključenja na prijenosnu mrežu te mogućnosti izgradnje sunčanih elektrana do 10 MW kao jednostavnih građevina.
HERA-ini stručnjaci zaključili su da su utvrđene cijene prihvatljive za investitore, osobito za projekte koji se priključuju na prijenosnu mrežu
„Takva struktura cijena trebala bi usmjeriti veće proizvodne projekte prema prijenosnoj mreži, za koju su oni i tehnički prikladniji, dok bi se distribucijska mreža rasteretila i otvorio dodatni prostor za razvoj manjih sunčanih elektrana, projekata samoopskrbe i energetskih zajednica građana“, stoji u dokumentu „Polazišta HERA-e pri određivanju naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu“, koji je HERA objavila neposredno prije stupanja na snagu ove odluke. U istom se dokumentu ističe i da su novom regulativom naknade za priključenje ujednačene na razini cijele Hrvatske pa više nema razlike između Zagreba i ostatka zemlje niti situacija u kojima su neki plaćali više zbog “stvarnih troškova priključenja”.
Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) Marija Šćulac za Megawatt je potvrdila da je Odluka o iznosu jedinične naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu namijenjena prije svega investitorima u projekte obnovljivih izvora energije (OIE) te je time, nakon gotovo četiri godine čekanja, uklonjena jedna od glavnih i prvih prepreka za razvoj projekata OIE. Osim što je tom Odlukom promijenjen način obračuna naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu, ona je donijela vjetar u leđa brojnim projektima OIE u Hrvatskoj.
„Očekuje se da će upravo njezino donošenje otključati veliki investicijski ciklus, odnosno ubrzati realizaciju projekata koji će ukupnoj bilanci u sektoru OIE pridonijeti s više od 5 GW novih kapaciteta. Kad je riječ o elektroenergetskom sustavu RH, bitno je napomenuti da je od 2018. godine na snazi bila metodologija koja je uključivala troškove izgradnje priključka i većinu troškova stvaranja tehničkih uvjeta u mreži (STUM).
U praksi se pokazalo da takav pristup stvara ozbiljne probleme. U obračun su ulazili i troškovi velikih infrastrukturnih projekata, poput dalekovoda vrlo visokog napona, kao i troškovi, primjerice, većeg broja projekata na istoj lokaciji, što je kod pojedinih zahtjeva za priključenje dovodilo do iznimno visokih i nerealnih iznosa naknada. Postupci priključenja na prijenosnu mrežu posljedično su se značajno usporili, a u nekim slučajevima i potpuno blokirali, što je predstavljalo ozbiljnu prepreku novim ulaganjima“, objasnila je Šćulac.
Upitali smo stoga koliko je investicija odnosno koliko projekata izgubljeno zbog kašnjenja u donošenju Odluke te koliko je potencijalnih investitora odustalo od planiranih ili već započetih projekata izgradnje OIE.
„Pokazatelji nisu jednoznačni, no sigurno je da smo u protekle četiri godine kao država propustili priliku povećati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, među ostalim i zbog izostanka donošenja Odluke o visini naknade, jer je ona nužna u samom početku razvoja projekata. No i razdoblje koje mu je prethodilo, od 2018. do 2022., također je uzrokovalo određeni broj nerealiziranih projekata.

Nikola Vištica predsjednik je Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije od veljače 2025. (Foto: HERA)
Ako se pogledaju MW zahtjeva koje smo imali prije donošenja ove Odluke i sada s novom metodologijom, dolazimo do broja od skoro 15 GW projekata koji su iskazali interes. Velik dio projekata nije dovršen u roku upravo zbog izostanka donošenja ove odluke. Hrvatska je svakako mogla imati barem dvostruko više instaliranih kapaciteta nego što ima danas, a to bi se pozitivno odrazilo na sve grane gospodarstva i na stabilnost cijena električne energije“, objasnila je Marija Šćulac.
Paralelno s usporavanjem postupaka priključenja na prijenosnu mrežu, podsjeća Šćulac, snažno je rastao broj zahtjeva za priključenje, pa razvoj elektroenergetske mreže više nije bilo moguće planirati na temelju pojedinačnih izračuna troškova za svaki novi priključak. To je osobito bilo izraženo na prijenosnoj mreži, koja je tehnički snažno povezana, zbog čega se stvarni troškovi ne mogu jednostavno i pravedno pripisati jednom korisniku, odnosno investitoru, upozorila je Šćulac.
Dodala je da je novim pristupom izračunu naknada za priključenje, utvrđenim spomenutom Odlukom, dio troškova STUM-a, kao i troškova revitalizacije, jačanja i razvoja mreže, raspoređen na sve nove korisnike proporcionalno njihovoj priključnoj snazi. Zanimalo nas je ipak zbog čega je, unatoč sve većem broju zahtjeva za priključenje, Odluka kasnila više od četiri godine, tim više što je HERA već ranije donijela Metodologiju za utvrđivanje naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu.
„Nezahvalno je spekulirati o razlozima zbog kojih odluka nije donesena ranije. Smatramo da je ključ promjene u imenovanju aktualnog Upravnog vijeća HERA-e. Od imenovanja je primjetan znatno agilniji pristup rješavanju problema i veća otvorenost prema javnosti“, kaže Marija Šćulac.
‘Neki investitori očekivali su veće iznose, neki manje, ovisno o lokaciji i specifičnostima svojih projekata, no HERA je morala pronaći jedinstveni iznos za cijelu Hrvatsku’
Ponovila je da su Odlukom HERA-e definirane nove jedinične cijene za stvaranje tehničkih uvjeta u mreži i izgradnju priključka, čime se otvara prostor za povoljnija ulaganja u industriju i obnovljive izvore energije, a da istodobno nisu predviđena povećanja tarifnih stavki za korištenje mreže niti poskupljenje električne energije za krajnje korisnike.
No ova odluka, iako bi trebala potaknuti nova ulaganja, ne znači da će svi novi projekti i planirani OIE proizvodni pogoni biti automatski i priključeni na mrežu. „Ne, nova Odluka ne podrazumijeva automatski prihvat svih projekata OIE koji zatraže priključenje na elektroenergetsku mrežu, ali je preduvjet koji će definitivno utjecati na investicijsku odluku hoće li neki projekt nastaviti s razvojem ili ne. O statusu zahtjeva ovisit će određeni uvjeti priključenja, pa tako tehnička rješenja ili ograničenja mogu biti presudna. Prve eventualne izazove vidjet ćemo kada krenu i prvi ugovori o priključenju sukladno donesenoj naknadi i važećoj metodologiji“, objasnila je.
A što o novoj metodologiji obračuna naknade za priključenje na mrežu kažu sami investitori? Kakve su njihove reakcije, smatraju li je pomakom u pozitivnom smjeru ili ipak iznose i određene kritike na njezin račun?
„Zadovoljstvo zbog prestanka neizvjesnosti zajednički je zaključak. Neki investitori očekivali su veće iznose, neki manje, ovisno o lokaciji i specifičnostima svojih projekata, no HERA je morala pronaći jedinstveno rješenje, odnosno utvrditi jedinstveni iznos za cijelu Hrvatsku. Važno je da je odluka HERA-e tek prvi korak“, kaže Marija Šćulac i dodaje da dio projekata ni nakon donošenja Odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu nije izvan zone rizika jer još postoje određena „uska grla“.
„Konkretno, gotovo 2 GW projekata pod pritiskom je rokova jer prema Zakonu o tržištu električne energije razdoblje od energetskog odobrenja do uporabne dozvole može trajati maksimalno sedam godina, a neki od investitora izgubili su četiri godine u iščekivanju donošenja Odluke. Tako da ostaje otvoreno pitanje hoće li svi projekti uspjeti pravodobno ishoditi potrebne dozvole i projekt razviti do faze proizvodnje“, podsjeća naša sugovornica.
Uz to, članice Udruženja OIE HGK, koje upravo okuplja investitore u OIE, upozoravaju i da donesena Odluka treba obvezati mrežne operatore, prije svih HOPS i HEP-ODS, da snose troškove stvaranja tehničkih uvjeta u mreži kako bi se eventualna operativna ograničenja svela na minimum u što je moguće kraćem roku, idealno usporedno s realizacijom projekata OIE.
„Budući da jedinična naknada za priključenje zahtijeva zaključivanje fleksibilnih ugovora o priključenju, investitori okupljeni u Udruženju OIE HGK smatraju da bi takvi ugovori trebali biti potrebni samo na mjestima gdje u mreži postoji veliko zagušenje. Stoga predlažu da se za one koji plate naknadu za priključenje uvede ograničena fleksibilnost – najviše pet posto – i da ona vrijedi samo privremeno, dok se u mreži ne stvore optimalni uvjeti. Dodatno, članice dijele mišljenje da je naknadu potrebno sagledati i kao oblik jamstva za ozbiljnost projekta i investitora“, tumači Šćulac.
A kad je već spomenuto pitanje stvaranja tehničkih uvjeta za priključenje novih izvora energije, prije svega onih obnovljivih na mrežu, ali i kronični problem zastarjelosti i tehničke ograničenosti hrvatske elektroenergetske mreže, upitali smo svoju sugovornicu kako potencijalni investitori, posebno oni inozemni, ocjenjuju elektroenergetski sustav Hrvatske, što mu najviše zamjeraju i u tom svjetlu procjenjuju li da će navedena Odluka doista donijeti značajan pomak prema rješavanju postojećih problema u elektroenergetskom sustavu.

„Ovu Odluku svakako treba pozdraviti, no podsjećam da je ona samo prvi korak u rješavanju problema i preduvjet za stvarno sređivanje stanja u mreži“, upozorava predstavnik investitora Aljoša Pleić. Photo: Luka Antunac/PIXSELL
„I domaći i strani investitori dijele probleme sa zagušenjima u mreži, nedovoljnim kapacitetima prijenosne mreže za prihvat svih novih projekata OIE i starošću mreže. Zajednički zaključak je da je kucnuo čas da se krene s ozbiljnim rješavanjem problema u tom segmentu. Međutim, pritom treba imati u vidu da je izgradnja mreže, pogotovo HOPS-ove prijenosne, visokonaponske mreže, izuzetno dugotrajan proces.
Četiristo kilovoltni dalekovod Lika-Dalmacija je strateški projekt ove zemlje jer je neophodan za nesmetan prijenos na relaciji od Dalmacije, gdje su centri proizvodnje iz OIE, do kontinentalne Hrvatske, gdje su centri potrošnje električne energije. Međutim, prema dostupnim planovima, on ne može biti dovršen prije 2035. godine”, podsjetila je Marija Šćulac i dodala kako bi jedno od rješenja mogao biti i razvoj projekata baterijskih skladišta energije, o čemu je upravo HGK u ožujku ove godine izdala „position paper“ u kojem se sugeriraju rješenja akutnih problema koji usporavaju takve projekte.
Aljoša Pleić, direktor tvrtke Acciona Energija kao investitora u solarne elektrane u Dalmaciji i potpredsjednik Udruženja obnovljivih izvora energije HGK-a, za Megawatt je kratko sumirao cijelu priču o donošenju Odluke iz kuta samih investitora.
„Ovu Odluku svakako treba pozdraviti, no podsjećam da je ona samo prvi korak u rješavanju problema i preduvjet za stvarno sređivanje stanja u mreži. Još je veliki put pred nama jer valja riješiti još niz otvorenih pitanja poput pitanja potpisivanja ugovora o priključenju, metodologije izračuna naknada za fleksibilne ugovore i mnoštvo drugih. No bez ovog prvog koraka, odnosno bez ove Odluke, ništa drugo se nije moglo dotaknuti pa na Odluku gledamo kao na pozitivnu naznaku početka rješavanja nagomilanih problema“, rekao nam je Pleić.
On kaže da, poučen dosadašnjim iskustvom i proceduralnom sporošću državnih institucija, nije preveliki optimist da će se ostali problemi riješiti puno brže, no dodaje da vidi pozitivne pomake u samoj HERA-i koja je konačno ubrzala samu proceduru rješavanja problema. „Nadajmo se samo da nećemo morati čekati još četiri godine da bismo riješili sva ostala pitanja“, optimističnim je riječima naš kratki razgovor završio Aljoša Pleić.
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-08-31 14:23:00
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo


