Romana Matanovac Vučković, predsjednica Hrvatskog glazbenog zavoda u drugom mandatu, izabrana je i za dekanicu Pravnog fakulteta u Zagrebu. Uoči skorog otvaranja obnovljenog HGZ-a govori o usklađivanju dviju funkcija – kako će upogoniti Zavod kao održiv sustav, ali i riješiti brojne probleme Pravnog fakulteta
Romana Matanovac Vučković, predsjednica Hrvatskog glazbenog zavoda u drugom mandatu, nedavno je izabrana za dekanicu Pravnog fakulteta u Zagrebu i time je, u 250 godina postojanja Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, postala treća žena na čelu te visokoškolske ustanove.
Redovita je profesorica na Pravnom fakultetu i voditeljica poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalističkog studija Intelektualno vlasništvo. Predaje i na Muzičkoj akademiji i Akademiji dramskih umjetnosti.
Područja djelovanja su joj građansko pravo, pravo intelektualnog vlasništva i europsko privatno pravo. Napisala je više od 70 znanstvenih radova i redovito izlaže na znanstvenim i stručnim konferencijama u zemlji i inozemstvu. Specijalizirana je u području intelektualnog vlasništva, a kao međunarodna ekspertica surađuje s Europskom komisijom, Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo, Europskim uredom za intelektualno vlasništvo, Europskim patentnim uredom i brojnim drugim subjektima u privatnom i javnom sektoru. Bila je zamjenica ravnatelja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, predsjednica Vijeća stručnjaka za autorsko pravo, predsjednica Žalbenih vijeća u području industrijskog vlasništva. Sudjelovala je u pregovorima za pristupanje Europskoj uniji za područje intelektualnog vlasništva, obrazovanja i kulture te je bila predsjednica radnog Odbora u području audiovizualnih politika i medija za vrijeme predsjedanja Hrvatske Europskom unijom. Godinama je posebna savjetnica ministrice kulture i medija.
Kada je postala predsjednica Hrvatskog glazbenog zavoda i prva žena na njegovu čelu u 200 godina neprekinutog djelovanja, dočekao ju je zahtjevni podvig obnove zgrade koji je bio gotovo u potpunosti završen, a onda je 2020. Zagreb pogodio katastrofalan potres i teško oštetio građevinu. Tada je morala krenuti ispočetka, ovoga puta s cjelovitom konstruktivnom obnovom.
Hrvatski glazbeni zavod je udruga građana osnovana 1827. kao društvo ljubitelja glazbe i po ustroju je to i danas. Među osnivačima zagrebačkog društva bio je Georg Karl Wisner von Morgenstern, tada najškolovaniji glazbenik i nositelj glazbenog života Zagreba. Donacijama članova, među kojima se isticao nadbiskup Juraj Haulik, izgrađena je zgrada u Gundulićevoj 6, u koju je Hrvatski glazbeni zavod uselio 1876. Svečano stubište na poticaj Izidora Kršnjavoga dograđeno 1895., a otvorenju je prisustvovao car Franjo I. Otada pa do danas raspolaže svojom zgradom, a dolaskom Romane Matanovac Vučković na čelo HGZ-a izbjegnuta je opasnost da, u režiji njenog prethodnika Nike Đurića, bude prodana i prenamijenjena.
‘Na svečanom otvorenju Glazbenog zavoda 14. siječnja drugi put u povijesti spojit ćemo Simfonijski orkestar HRT-a i Zagrebačku filharmoniju na istom koncertu’
Nakon imenovanja za dekanicu Pravnog fakulteta u Zagrebu i uoči skorog otvaranja potpuno obnovljenog Hrvatskog glazbenog zavoda, Romana Matanovac Vučković dala je intervju tjedniku Nacional.
NACIONAL: Postali ste treća žena u povijesti na čelu Pravnog fakulteta u 250 godina, nakon što ste postali prva žena na čelu HGZ-a u 200 godina. To su izuzetno zahtjevne funkcije, kako ćete ih obje stići obnašati?
Doista, 250 godina postojanja Pravnog fakulteta svečano ćemo proslaviti 4. studenoga 2026., a Hrvatski glazbeni zavod 18. travnja 2027. puni 200 godina. Tako da ove akademske godine obilježavam dvije značajne obljetnice na čelu obiju institucija, a to nisam mogla ni sanjati. Nakon što sam shvatila kako se očito poklopilo nešto u svemiru, odlučila sam prihvatiti funkciju dekanice jer smatram da me tradicija i dužnost prema mojoj matičnoj kući na neki način obvezuju. Nisam osoba koja preozbiljno shvaća samu sebe jer, kao i većina žena na vodećim pozicijama, svjesna sam da to nije samo čast, već i velika odgovornost. A prije svega znam da u obje institucije treba jako puno raditi i posvetiti im jako puno vremena. No čini mi se da me iskustvo koje sam dosad skupila čini dostojnom zadataka koji stoje preda mnom. Tako da nemam strah od izazova koji sigurno nisu mali. S jedne strane treba upogoniti Hrvatski glazbeni zavod kao funkcionalan i održiv sustav, a s druge strane Pravni fakultet treba voditi u postojećim okolnostima i riješiti probleme s kojima smo se suočavali posljednjih nekoliko godina. Ti problemi su objektivne naravi, dogodio se potres i izbacio nas iz naših prostora, ali isto tako tu našu tradiciju treba poštovati s pogledom u budućnost. A to znači da je potrebna određena modernizacija koja neće biti ni revolucionarna niti previše agresivna. Ali fakultet se ipak mora uskladiti s trendovima jer vidimo da se cijela pravna struka mora prilagoditi suvremenim tehnološkim trendovima koji, htjeli mi to ili ne, imaju utjecaja na mnoge profesije, pa i na našu. To znači da naši studiji moraju doživjeti određenu modernizaciju, a tu ćemo se ugledati na najbolje europske modele.
NACIONAL: Kada ste prvi put završili obnovu zgrade u Gundulićevoj, dogodio se potres i morali ste krenuti ispočetka. Jeste li pomišljali na to da odustanete?
Ne. Zato što nisam osoba koja odustaje. Ja dobro razmislim prije nego što se prihvatim određenog posla, ali ne sjećam se da sam od nečega svojevoljno odustala. Ako me spriječe vanjske okolnosti, kao što me u sviranju gitare zaustavila bolest koja se zove fokalna distonija desne ruke, onda se moram s time pomiriti jer to ne mogu promijeniti. Ali od onoga na što mogu utjecati i za što imam snage za promjene, sigurno neću odustati. I iako radim posao redovite profesorice na Pravnom fakultetu, a sada i dekanice, ono što me motivira na radu u Glazbenom zavodu je velika ljubav prema glazbi i toj instituciji. No sve to ne bi bilo moguće bez mojih suradnika. Važno je napomenuti da je Hrvatski glazbeni zavod udruga građana, a pred nama je bila ogromna investicija u kulturnu baštinu, što je veliki zalogaj. I stoga je dovesti taj projekt do kraja bio izuzetno zahtjevan zadatak. Sada nas čeka stvaranje održivog modela poslovanja. Hrvatski glazbeni zavod ima svoju javnu funkciju, ali on nije na budžetu Grada ili države, iako razgovaramo i s Gradom i s Ministarstvom kulture i medija da nam u određenoj mjeri pomognu. No sigurno ćemo veći dio obveza proizašlih iz redovnog djelovanja morati rješavati iz vlastitih prihoda.
NACIONAL: I Pravni fakultet je stradao u potresu, kako tu stojite s obnovom?
Pravni fakultet ima nekoliko nekretnina, jedna je obnovljena na Trgu Republike Hrvatske 3, druga je povijesna palača Erdödy-Keglević u Ćirilometodskoj ulici koja je nedavno otvorena nakon sjajne obnove, a treća je u Nazorovoj ulici, gdje imamo Stručni studij socijalnog rada. Nekretnina na Trgu Republike 14, koju dijelimo sa Sveučilištem, uvijek je bila najprepoznatljivija u javnosti. Vlasnik te nekretnine je Sveučilište i ono vodi postupak obnove, ali mi moramo našu energiju usmjeriti u zajedničkom smjeru. Nisam upućena u stanje gradilišta iako svi mogu vidjeti skele na zgradi i očito je da se na obnovi radi. Pravni fakultet će Sveučilištu staviti na raspolaganje sve svoje snage koje budu potrebne da pomognemo u procesu obnove ako Sveučilište to bude tražilo. Naravno da smo jako zainteresirani da taj proces bude što prije gotov.
‘S obzirom na dugotrajnost obnove HGZ-a, morali smo uzeti pozajmicu koju ćemo u jednom trenutku morati vratiti’, FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
NACIONAL: Gdje su razmješteni studenti?
Razbacani smo na sve strane, što nije dobro za studentsko iskustvo i studiranje. Žalosti me to da je prošlo već nekoliko generacija studenata koji nisu nikada bili u zgradi na Trgu Republike Hrvatske 14. U svom mandatu željela bih da riješimo taj problem u suradnji sa Sveučilištem. Inače, kao i Hrvatski glazbeni zavod, ta se obnova u pretežitom dijelu financira iz europskih fondova, samo što za HGZ taj novac ide preko Ministarstva kulture i medija, a za Pravni fakultet preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Ta dva ministarstva koordinirano djeluju.
‘Žalosti me činjenica da je prošlo sada već nekoliko generacija studenata Pravnog fakulteta koji nikada nisu bili u zgradi na Trgu Republike Hrvatske 14’
NACIONAL: Pravni fakultet rasadnik je političara i mnogi premijeri i predsjednici diplomirali su na tom fakultetu, od Ivice Račana, Stipe Mesića, Josipa Leke, preko Jadranke Kosor i Ive Josipovića do Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića. Kako to objašnjavate i kako komentirate odnos dvojice bivših studenata, predsjednika Republike i premijera
Pravni fakultet u Zagrebu ima alumne u svim društvenim i gospodarskim sferama, pa tako i u politici. Mi obrazujemo lidere i to je jedna od naših krilatica i istina. Naši studenti izlaze kao magistri prava koji su nakon određenog broja godina u praksi sposobni obnašati visoke i najviše funkcije u politici, gospodarstvu i drugim područjima. Pravo je stručna, znanstvena i praktična disciplina koja razvija širok spektar vještina i kognitivnih sposobnosti. Ako me pitate o osobama koje ste izdvojili u vašem pitanju, moglo bi se reći da naši najistaknutiji alumni imaju vrlo snažne osobnosti.
NACIONAL: Usprkos činjenici da je Pravni fakultet u Zagrebu prepoznat kao kvalitetan, hrvatski građani pravosuđu vjeruju najmanje u EU-u zbog utjecaja politike na sudstvo. Boli li vas ta činjenica i kako se to može promijeniti?
Boli me. I to je isto jedan od razloga zašto sam se prihvatila ove zadaće iako sam dosad imala dovoljno aktivnosti u životu da mirno nastavim raditi ono što sam radila. Međutim, željela sam dati svoj doprinos, prvenstveno jer smatram da mogu. Najviše me boli činjenica da mi na fakultetu zaista obrazujemo sjajne profesionalce, a da rezultat toga nije prepoznat u javnosti. To je težak fakultet i svaki student prava mora godinama jako puno učiti da bi se uopće mogao baviti pravom na ispravan način u praksi. Mnogi ljudi misle da su glazba, koju sam također studirala, i pravo, dvije različite stvari. Upravo suprotno, u svojoj osnovi su vrlo slične. Da biste dobro svirali, morate stalno vježbati i usavršavati tehniku kako biste se uopće mogli izraziti kao umjetnik. Tako je i s pravom, trebate godinama stjecati znanja i iskustvo i istovremeno raditi u praksi kako biste jednoga dana mogli kombinirati sve to što ste naučili sa stvarnim životom. Jer pravo ne postoji zbog nečeg apstraktnog, pravo je alat koji pomaže ljudima da žive jedni s drugima u uređenom društvu. Mi njegujemo demokratske vrijednosti i kao treći stup vlasti pravo je jamstvo sigurnosti pravne države.
NACIONAL: Dok se u pravosuđe ne umiješa politika, a tome svjedočimo desetljećima, ne samo u Hrvatskoj već i u mnogim demokratskim zemljama, od SAD-a do Poljske.
Pravni sustav je uvijek servis društvu. I ako imate dovoljno demokratsko društvo, onda će ga pratiti i pravni sustav. Ako kažete da je previše politike u pravu, to znači da je previše politike u društvu općenito jer to je zakon spojenih posuda. Kroz povijest se može analizirati koliko se pravosuđe uspijevalo othrvati utjecaju politike, pojedinaca i privatnih interesa. Smatram da to nije stvar samo politike, jer politika se isto tako može tumačiti na različite načine. Zato je najvažnije pronaći balans i odvojiti pravo od osobnih interesa. Onoliko koliko u tome uspijete, toliko imate uspješan sustav. Uplitanje politike u pravosuđe rezultat je činjenice da nemamo dovoljno razvijene demokratske mehanizme.
NACIONAL: Između ostalog, stručnjakinja ste za autorska prava, odnosno intelektualno vlasništvo. Koliko je ono u praksi zaštićeno u Hrvatskoj?
Trenutno imamo globalni problem s autorskim pravom. Zašto je ugroženo autorsko pravo i autorski rad u svim kreativnim industrijama Zato što je društvo prihvatilo jednu drugu vrijednost kao važniju, a to je razvoj tehnologije. Naime, većina u društvu smatra da je tehnologija važnija od kreativnog rada iako je kreativni rad u podlozi razvoja tehnologije, što je jedan paradoks. A kada tehnologiju preuzmu ljudi koji imaju snažne privatne interese i imaju sredstvo za ostvarenje tih interesa, onda nemate političko uplitanje već, što je puno opasnije, korporativno uplitanje u pravni sustav. I zbog toga nemamo zaštitu autorskog prava kakva bi ona po zakonima trebala biti, već se u praksi događa da netko preuzme ogromne količine kreativnog sadržaja i koristi ga bez ikakve naknade.
NACIONAL: Za razliku od glazbenik koji su uspjeli zaštiti svoja autorska prava zahvaljujući prvenstveno HDS ZAMP-u, prava filmskih redatelja i umjetnika daleko su manje zaštićena, a i ona novinara. Zašto je to tako?
Autorska prava redatelja gotovo redovito su u rukama producenata i tu leži korijen problema u europskoj kinematografiji jer tu producenti doživljavaju razne turbulencije na tržištu. S druge strane, glazbenici su diljem svijeta jako dobro zaštićeni, jer je glazbena industrija pratila postulate autorskog prava posljednje stoljeće i na njima gradila svoje poslovne modele i gospodarsku snagu. U vrlo velikoj mjeri je snažna lobistička glazbenička priča na globalnoj, europskoj, pa i nacionalnoj razini, uspjela utjecati ne samo na zakonodavstvo i pisanje propisa, već i na to da ti propisi budu poštovani. S treće strane, ono što se dogodilo na području medija posljedica je činjenice da se mediji jako dugo nisu oslanjali na autorsko pravo jer u tradicionalnim medijima za njihovo poslovanje autorsko pravo nije bilo važna poluga za naplatu medijskog sadržaja. Međutim, kada su se mediji transformirali u digitalnu sferu, važna poluga za komercijalizaciju i pravnu zaštitu pronašla se u autorskom pravu. No to je sad već zakašnjela reakcija. Danas svjedočimo rastakanju medijske industrije na razne načine, što smatram vrlo opasnim za društvo. Rezultat je nedostatak pluralizma medija i zamjena autorskih sadržaja sa sadržajima koje proizvodi umjetna inteligencija. Sve je to velika opasnost za društvo i konačno se o tome probudila svijest na najvišim razinama, odnosno u europskim institucijama. Nadam se da će se uskoro pokrenuti proces bolje zaštite novinarskog rada na europskoj i nacionalnoj razini.
NACIONAL: Došli ste do kraja obnove Hrvatskog glazbenog zavoda, dobili ste pomoć iz europskih fondova, osmislili ste model donatorskih koncerata, je li to bilo dovoljno?
Nije bilo dovoljno jer smo mi dobili novac isključivo za obnovu, odnosno za građevinske radove, ali ne i za ostvarivanje redovitih ciljeva i djelatnosti. S obzirom na dugotrajnost te obnove, morali smo uzeti pozajmicu koju ćemo u jednom trenutku morati vratiti, tako da će biti izazovno za HGZ. U tome tražimo razumijevanje i javnog sektora, odnosno Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba. Mi sa svojom javnom funkcijom obavljamo mnoge zadaće kojima zadovoljavamo javne potrebe u kulturi, tako da se nadam da ćemo u kombinaciji potpore Grada i Ministarstva te vlastitim sredstvima, uspjeti stvoriti održiv sustav.
NACIONAL: Tijekom obnove dobili ste neke nove prostore.
Točno, jer ne samo da smo obnovili dvije postojeće dvorane, veliku i malu, već smo i u velikoj mjeri doradili i stavili u funkciju podrumsku dvoranu koja je namijenjena komornim koncertima i klupskim događanjima, odnosno koncertima koji ne moraju nužno biti klasični, već to mogu biti različiti oblici sofisticirane glazbe. Imamo i potpuno novu multimedijalnu dvoranu u potkrovlju. To je nova interpolacija, a staklena stijena vidi se i izvana. To je dvorana za 150 ljudi koja ima svoj foaje i u kojoj se mogu organizirati razne stvari, ne samo glazbeni sadržaji, već i predavanja, znanstvene konferencije, promocije, sva ona događanja koja su komplementarna kulturi i umjetnosti.
‘Pravna struka mora se prilagoditi tehnološkim trendovima. To znači da se naši studiji moraju modernizirati, a tu ćemo se ugledati na najbolje europske modele’
NACIONAL: Tko će se useliti u zgradu?
Mi nećemo nikoga useliti za stalno, ali nam se vraćaju svi naši stari ansambli koji su tu i prije muzicirali, Zagrebački solisti, Hrvatski barokni ansambl, Zagrebački kvartet, Hrvatski komorni orkestar, Kvartet Sebastian i slično. Osim toga, jako puno radimo na novim programima. Hrvatski glazbeni zavod do sada nije imao koncerte u vlastitoj produkciji. Imali smo amaterske ansamble, društvene orkestre koji su ovdje muzicirali, ali to nije bila vlastita produkcija umjetničkog glazbenog sadržaja. Sada se prvi put u povijesti upuštamo u stvaranje vlastitih programa koji podrazumijevaju kombinaciju vrhunske klasične glazbene umjetnosti i popratnih programa. Takav je, na primjer, program Re:set koji predstavlja kombinaciju glazbe i znanosti, prvenstveno medicinske, ili muzikološke konferencije koje planiramo organizirati. Namjeravamo ponuditi kvalitetne sadržaje svim generacijama, a osobito djeci i mladima. Želja nam je ponuditi nešto drugo od „buljenja u ekrane“. Zapravo, htjeli bismo da cijela obitelj može uživati u različitim sadržajima u Hrvatskom glazbenom zavodu.
NACIONAL: Preuzeli ste vođenje HGZ-a u prilično dramatičnim okolnostima, kada je bilo ideja da ga se proda i pretvori u hotel. Kakva je danas atmosfera
Sada je atmosfera bitno drugačija od one koju sam zatekla i rekla bih da su u HGZ-u ostali najizdržljiviji, odnosno oni koji su pokazali da im je stalo. Imamo i popis članova HGZ-a koji su cijelo vrijeme bili uz mene i ravnateljstvo, a sve smo odluke donijeli jednoglasno. Na svojim leđima iznijeli smo razne rizike i nije nam bilo lako, ali svi smo imali isti cilj: vratiti stari sjaj Hrvatskom glazbenom zavodu, odnosno dodatno ga ulaštiti. I vjerujem da će to publika primijetiti. Za početak, povijesno stepenište je sada zlatno. Cijeli prostor prilagođen je osobama s raznim vrstama invaliditeta, a dobili smo i lift koji je također zlatan. Naravno, to nisam odlučila ja, već arhitekt.
NACIONAL: Što spremate za svečano otvaranje i kakav program planirate?
Na svečanom otvorenju 14. siječnja drugi put u povijesti spojit ćemo Simfonijski orkestar HRT-a i Zagrebačku filharmoniju na istom koncertu. Spremamo sjajan program vezan uz povijest hrvatskog glazbenog stvaralaštva. No uoči otvorenja pripremamo i druge dodatne programe i već 1. siječnja poslijepodne na HRT-u ćemo prenositi tradicionalni novogodišnji koncert Tamburaškog orkestra HRT-a, a 9. siječnja organiziramo koncert bečkog orkestra Musikvereina.
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-10-17 14:25:25
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
