iustitia.bg
Nakon što su srpski šovinisti njegovu sinu Davidu, koji studira u Zagrebu, razbili automobil zagrebačkih tablica u Novom Sadu, novosadski kritički novinar i sveučilišni profesor Dinko Gruhonjić za Nacional govori o novoj razini režimskih napada na sebe i svoju obitelj te objašnjava zašto je Vučićeva vlast izgubila legitimitet
U subotu, 20. lipnja, na parkiralištu u novosadskom naselju Liman demoliran je automobil Davida Gruhonjića, sina uglednog novosadskog novinara Dinka Gruhonjića. David Gruhonjić zaposlenik je i doktorand Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu. Taj napad jedan je u nizu verbalnih i fizičkih maltretiranja kojima srpski šovinisti, uz manje ili više otvorenu podršku vlasti u Srbiji, već dulje ugrožavaju obitelj novosadskog kritičkog novinara i aktivista Dinka Gruhonjića. O toj dugotrajnoj kampanji mržnje, kao i o trenutačnom stanju u Srbiji, Gruhonjić je pristao govoriti za Nacional, usprkos šoku i nelagodi nakon posljednjeg napada koji je potresao njegovu obitelj.
‘Činjenica je da nikada nijedna osoba koja nam je prijetila – a prijetili su na najmonstruoznije načine i dio toga prijavljivali smo nadležnima – nije odgovarao’, ističe Dinko Gruhonjić, vojvođanski novinar i profesor na Odsjeku za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Photo: Privatna arhiva Dinka Gruhonjića
Dinko Gruhonjić rođen je 1970. u Banjoj Luci, gdje je završio osnovnu i srednju školu, a tijekom rata preselio se u Novi Sad te tamo magistrirao i zaposlio se 2005. na Filozofskom fakultetu. Doktorirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Iznimno aktivan kritički i proeuropski novinar, Gruhonjić je programski direktor Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine (NDNV), izvanredni profesor na Odsjeku za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, urednik vojvođanskog dopisništva novinske agencije Beta, programski direktor NDNV-a te glavni urednik Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra Voice. Nema dvojbe o tome da je Gruhonjićeva odvažna upornost na promicanju profesionalizma u novinarstvu te antifašizma i europskih vrijednosti u društvu, glavni razlog što je s obitelji već dugo jedna od meta ozbiljnih režimskih prijetnji i zastrašivanja.
‘Automobil je demoliran jer mu je vlasnik sin Dinka Gruhonjića. Što znači da je režim prešao crvenu liniju’
NACIONAL: U Novom Sadu razbijen je automobil vašeg sina Davida. Opišite što se, kako i kada dogodilo. Gdje ste vi bili u tom trenutku?
Čak se nije dogodilo tijekom noći, nego u subotnje predvečerje, na velikom parkingu ispred zgrade u kojoj živimo. Automobil našeg sina brutalno je demoliran. Razbijeno je vjetrobransko staklo, vozački i suvozački prozor, pokidani su vanjski retrovizori. Prema riječima svjedoka, to su učinila trojica mladića maskirana fantomkama. Jedan svjedok je rekao da su točno znali koji im je automobil meta. Kada im se jedan od svjedoka približio, oni su se razbježali. Inače bi sasvim sigurno uništili automobil. I ne, automobil nije demoliran “samo” zato što ima zagrebačke registarske oznake, jer naš sin već godinama živi, radi te pohađa doktorski studij u Zagrebu. Na istom parkingu već je bio parkiran barem petnaest puta. Automobil je demoliran jer mu je vlasnik sin Dinka Gruhonjića. Što znači da je režim prešao crvenu liniju. I što je onda sljedeći korak u spirali nasilja Tjednima prije demoliranja automobila pisali su i govorili svašta o meni po svojim medijskim trovačnicama. Dva dana prije demoliranja automobila su me pratili, i to tako da primijetim da me prate. Sve je to jezivo, a najjezivije je što su udarili na obitelj.
Automobil Davida Gruhonjića u Novom Sadu nije demoliran samo zato što je imao zagrebačke tablice, već zbog kritičkog izvještavanja njegova oca, novinara Dinka Gruhonjića Photo: Privatna arhiva Dinka Gruhonjića
NACIONAL: Kako je reagirala policija Imate li povjerenja u policiju i tužiteljstvo?
Policija je obavila uviđaj i formalno reagirala onako kako je dužna. David, ja i svjedoci dali smo izjave u policijskoj stanici. Rekao sam kako opravdano sumnjam da nije u pitanju “obični” vandalizam, već nastavak kampanje linča protiv obitelji Gruhonjić. Policajci su bili korektni. Međutim, teško je imati stvarno povjerenje u institucije u zemlji u kojoj se godinama sistematski proizvodi atmosfera mržnje prema kritičkim novinarima, profesorima i građanskim aktivistima. Problem nije samo u pojedinačnim incidentima, nego u političkom i medijskom ambijentu koji takve incidente potiče i normalizira, a koji dolazi iz samog vrha države. Činjenica je da nikada nijedna osoba koja nam je prijetila – a prijetili su na najmonstruoznije načine i dio toga prijavljivali smo nadležnima – nije odgovarao. A to je onda jasna poruka počiniteljima da se mogu nastaviti iživljavati.
‘Važno je ne dozvoliti da strah postane osnovni princip života. Takve kampanje upravo tome služe: da vas iscrpe, izoliraju i natjeraju da odustanete ili odete. Nisam pacifist, ja sam antifašist…’
NACIONAL: Kako je to utjecalo na vašu obitelj? Strahujete li?
Naravno da strahujemo, ne bi bilo iskreno reći drugačije. Hrabrost i ludost nisu sinonimi. Ali mislim kako je važno ne dozvoliti da strah postane osnovni princip života. Takve kampanje upravo tome služe: da vas iscrpe, izoliraju i natjeraju da odustanete ili odete. Posebno je teško gledati kako posljedice svega toga trpe ljudi koje volite. Nisam pacifist, ja sam antifašist i, kao svaki roditelj, učinit ću sve da zaštitim obitelj.
NACIONAL: Novinar Tomislav Marković istaknuo je u tekstu za crnogorski portal Antena M da ste vi i vaša obitelj već dvije godine izloženi sistematskom blaćenju, prijetnjama i napadima. Možete li ukratko podsjetiti na te incidente i kako ih objašnjavate?
To traje mnogo dulje od dvije godine, ali je posljednjih godina postalo gotovo permanentno stanje. Tabloidi, režimske televizije, njihovi političari i razne parapolitičke strukture godinama proizvode kampanje u kojima me predstavljaju kao neprijatelja države, izdajnika, ustašu i nekoga tko „mrzi vlastiti narod“. Takva propaganda nije bezazlena: ona služi dehumanizaciji i stvaranju atmosfere u kojoj nasilje postaje prihvatljivo. Dehumanizacija je prvi korak prema ozbiljnijem nasilju nad pojedincem ili “neprijateljskom” grupom. Autoritarni režimi uvijek imaju potrebu proizvoditi i vanjske i unutarnje neprijatelje kako bi mobilizirali pristaše i skrenuli pažnju s korupcije, nasilja i urušavanja institucija. Posebno smetaju ljudi koji govore o ratovima devedesetih, nacionalizmu, suočavanju s prošlošću i odgovornosti. Takva vrsta progona u klasičnoj je maniri siledžija: oni su odabrali mene i slične pojedince upravo zato što smo pojedinci. Mi nemamo iza sebe ni političku partiju ni društveni pokret. A hijene uvijek napadaju u čoporu.
‘Na Filozofskom fakultetu i dalje postoji snažan otpor pokušajima političkog discipliniranja sveučilišta. A naš fakultet uvjerljivo je najviše na udaru režima od svih fakulteta u Srbiji. Razlog je jednostavan: s našeg fakulteta počela je pobuna protiv režima, i to još prije pada nadstrešnice i ubojstva šesnaestero ljudi na željezničkoj stanici u Novom Sadu’, kaže Dinko Gruhonjić Photo: Privatna arhiva Dinka Gruhonjića, snimljeno u Europskom parlamentu
NACIONAL: U ponedjeljak je u Novom Sadu održan skup podrške vašoj obitelji. Kako ste doživjeli to okupljanje? Što su poručili govornici i okupljeni građani?
Bio je to veoma emotivan trenutak, moment solidarnosti. Kada godinama živite pod pritiscima, lako je steći dojam da ste sami. Zato je podrška građana, kolega, studenata i prijatelja bila ogromno ohrabrenje. Mislim kako je najvažnija poruka tog skupa bila da ljudi ne pristaju na normalizaciju nasilja i da još uvijek postoje građanske Vojvodina i Srbija koje odbijaju živjeti u društvu straha. Ti ljudi su svjesni da ako dozvolimo mraku da zavlada, svi ćemo u tom mraku nestati.
NACIONAL: Vidite li snagu izvan Srbije koja može i želi pomoći demokratskom pokretu i demokratski orijentiranim građanima Srbije?
Mislim da podrška demokratskim snagama u Srbiji postoji, posebno među europskim institucijama, novinarskim organizacijama i dijelu međunarodne javnosti. Ali ključna borba ipak mora doći iz samog društva. Nijedna vanjska podrška ne može zamijeniti unutarnju društvenu energiju i građansku hrabrost. Problem je u tome što se zasad nalazimo u paradoksalnoj situaciji. Režim ne raspisuje izbore i to je sasvim pouzdan znak kako su svjesni da bi na njima izgubili. Ranije su raspisivali izbore kad god bi im se ćefnulo. Režim više ne može vratiti nepovratno izgubljen legitimitet jer se društvena atmosfera potpuno promijenila. Ljudi žele izbore koji će biti referendum, kao kada smo rušili Miloševića. Uvjerljiva većina građana više ne želi Vučića. Ali i dalje imamo problem s artikulacijom političke alternative. Znate, pragmatično gledajući, da bi, naprimjer, EU mogao pomoći demokratskim snagama u Srbiji, Bruxelles mora znati tko mu je partner za razgovor. Partner mu je, bez sumnje, studentski pokret, koji uživa povjerenje najšire javnosti, ali još uvijek nije politički artikuliran. Da, oni se pripremaju za izbore, i to veoma ozbiljno, ali još uvijek ne znamo što je taj pokret u političkom smislu.
NACIONAL: Kakva je atmosfera na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, gdje predajete?
Grozna, nikad lošija. Imamo poslovodstvo koje je u dva navrata pozvalo policiju na fakultet. Krajem osmog i početkom devetog mjeseca prošle godine policija je pod punom opremom provela čak dva tjedna u zgradi fakulteta. Time je zgažena autonomija cijelog novosadskog sveučilišta. Također, kolegica Jelena Kleut i kolega Vladimir Mihić ostali su bez posla, i to ne zbog nedostatka stručnosti, već – naprotiv – iz političkih razloga. To su, na kraju krajeva, sasvim otvoreno priznali i oni koji su ih otjerali s fakulteta. Vele da im se “ne sviđa” to što su Jelena i Vlada javno govorili i što su otpočetka podržavali studente. Nema sumnje da će, ne smijenimo li režim, i druge kolege ostati bez posla. Naravno, i ja. Uostalom, ako se ništa ne promijeni, više i ne želim raditi na tom fakultetu i izigravati normalnost, normalizirati nenormalno. To je tako licemjerno. A licemjera je prepun fakultet, onih koji bi, kao djeca, zažmirili i vjerovali da će samim tim babaroga nestati. Ne, neće. Babaroga će, ovako ili onako, doći i po sve njih. Uostalom, tako široki napadi na fakultete u Srbiji organiziraju se s jednim jedinim ciljem: potpunog urušavanja visokog obrazovanja. Sjetimo se Šešeljeve političke devize: “Ja se ne brinem za svoju političku budućnost dok god je u Srbiji milijun i pol nepismenih.” Eto, u tome je cijela stvar. Njima ne trebaju obrazovani ljudi. Međutim, istine radi, na Filozofskom fakultetu i dalje postoji snažan otpor pokušajima političkog discipliniranja sveučilišta. A naš fakultet uvjerljivo je najviše na udaru režima od svih fakulteta u Srbiji. Razlog je jednostavan: s našeg fakulteta počela je pobuna protiv režima, i to još prije pada nadstrešnice i ubojstva šesnaestero ljudi na željezničkoj stanici u Novom Sadu. Pobunu su predvodili naši hrabri studenti iz grupe STAV – što je akronim od Studenti protiv autoritarne vlasti – koji su za to platili veoma skupu cijenu: dio njih proveo je više od sedam mjeseci u zatvorskom i kućnom pritvoru, a dio ih je u političkom egzilu već dulje od 15 mjeseci. Oni su u politički iskonstruiranoj optužnici praktički okrivljeni za terorizam.
‘Ljudi žele izbore koji će biti referendum, kao kada smo rušili Miloševića. Uvjerljiva većina građana više ne želi Vučića. Ali i dalje imamo problem s artikulacijom političke alternative’
NACIONAL: Kako se odvija sudski proces protiv šestero aktivista STAV-a i članova Pokreta slobodnih građana, koji su uhapšeni u ožujku prošle godine, uoči velikog prosvjeda u Beogradu?
Taj slučaj postao je simbol korištenja pravosuđa kao instrumenta političkog pritiska. Umjesto da institucije štite građanska prava, one često služe zastrašivanju i pokušajima discipliniranja političkih protivnika i aktivista. Ukratko, to je još jedna režimska farsa zasnovana na konstruiranim i protuzakonito pribavljenim “dokazima”. To je ujedno bila i pokazna vježba kako će proći svi oni najbolji predstavnici antirežimskog pokreta. Sve u svemu, njih šestero koji su u Srbiji prošli pakao pritvora i još šestero koji su u političkom egzilu, dokaz su da se Srbija ubrzano pretvara u Bjelorusiju.
NACIONAL: Kakva je atmosfera u srpskom društvu? Osjeti li se još uvijek energija studentskih prosvjeda
Društvo je duboko polarizirano, ali studentski prosvjedi pokazali su da postoje ogromna energija i potreba za promjenama. Mislim da je najvažnije što su studenti vratili osjećaj da otpor ima smisla i da strah više nije dovoljan instrument kontrole kao ranije. Dalje, studenti su vratili i osnovni moral u društvo, podsjetili su nas da nepravda boli i da se protiv nje moramo boriti. Taj pokret je i emancipirao jedno duboko upropašteno društvo. Teško je, ali važno je da borba traje i da je, kao što sam rekao, društvena atmosfera nepovratno promijenjena nabolje.
NACIONAL: Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) postalo je punopravan član Europske federacije novinara (EFJ). Može li to barem malo olakšati položaj novinara u Vojvodini?
To jest veoma važna stvar, prije svega zbog međunarodne solidarnosti i vidljivosti problema s kojima se novinari suočavaju u Srbiji. U situaciji kada su domaće institucije pasivne ili neprijateljski raspoložene prema nezavisnim medijima, međunarodne mreže podrške postaju veoma važne. Jako smo sretni jer smo postali članica EFJ-a!
NACIONAL: Kada bi vas netko iz hrvatskih vlasti pitao kako Hrvatska može pomoći demokratski i europski orijentiranim snagama u Srbiji, što biste odgovorili?
Najvažnije je da se u okviru EU-a ne pristaje na lažnu stabilnost autoritarnih režima. Demokracija, slobodni mediji i vladavina prava ne smiju biti žrtvovani za „regionalnu stabilnost“. Upravo suprotno, ako budu žrtvovani, tek onda neće biti regionalne stabilnosti, kao što vidimo da je i sada slučaj. Koncept “stabilokracije” potpuno je promašen i veoma opasan. Također, veoma je važna podrška nezavisnim medijima, civilnom društvu, fakultetima i svim ljudima koji pokušavaju sačuvati demokratski prostor u Srbiji. Isto tako, važno je da se u najkritičnijim situacijama pruži utočište onima čiji su životi u Srbiji ugroženi.
DINKO GRUHONJIĆ ‘Danima prije no što su mi sinu demolirali automobil, pratili su me i govorili svašta o meni po svojim medijskim trovačnicama’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-07-05 10:30:51 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
