iustitia.bg
Luka Mjeda, fotograf i fotoreporter koji je s Mirkom Ilićem, art direktorom, bio kreator naslovnica hrvatskog tjednika Danas, objavio je knjigu o tom tjedniku, a u galeriji Atelier LM postavljena je i prateća izložba naslovnica koje je počeo raditi 1982.
S Lukom Mjedom, nesuđenim diplomiranim inženjerom strojarstva i dugogodišnjim fotografom i fotoreporterom koji je s Mirkom Ilićem bio kreator naslovnica hrvatskog tjednika Danas ugašenog 1992., razgovarali smo povodom objave njegove knjige o tom tjedniku i prateće izložbe naslovnica tih novina koje su ostavile veliki trag u bivšoj državi. Danas je obilježio demokratske promjene 1980-ih ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj bivšoj Jugoslaviji dosegnuvši u jednom trenutku i nakladu od danas nevjerojatnih 100.000 primjeraka.
Mjeda već nekoliko godina u Zagrebu vodi Atelier LM i fotografsku galeriju u gornjogradskoj Radićevoj ulici, u kojoj se održava izložba naslovnica Danasa. Dok je Ilić ostao u Americi i bio art direktor u magazinu Time, Mjeda se vratio u Zagreb i promovira kvalitetne hrvatske fotografe, a godišnje publicira i nekoliko knjiga o fotografiji.
NACIONAL: Za naslovnu stranicu vaše knjige o tjedniku Danas iz osamdesetih godina iskoristili ste jednu naslovnicu. O čemu ona govori?
Na toj naslovnici sam ja. Dio mog portreta. Snimio sam osam negativa i na svakom od njih moje oko gledalo je na drugu stranu. Bila je to alegorija na jedan sistem, a mnogo različitih pogleda. Svaka republika i autonomna pokrajina SFRJ, a bilo ih je ukupno osam, šest republika i dvije pokrajine, gledala je iz perspektive svojih interesa. A to sam onda uvezao učinivši neku vrstu preteče photoshopa jer tada on nije postojao. Jedna od naslovnica Danasa bila je i „Dinamovo: biti ili ne biti“. To imamo i sada, aktualno je i danas. Opet je zanimljivo, a prošlo je skoro četiri desetljeća od kada je Danas prestao izlaziti u lipnju 1992.
NACIONAL: Kada je počela vaša opčinjenost fotografijom? Samo dvije godine nakon što ste diplomirali i radili kao strojarski inženjer u Končaru, napustili ste taj posao i posvetili se fotografiji.
Bio sam 1975. na trećoj godini Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, pa sam kao student radio na Zagrebačkom velesajmu, u američkom paviljonu. Tada sam za njih prevodio, a cijeli paviljon bio je ispunjen fotografijama. Tema izložbenog paviljona bila je fotografija. Došli su i vrlo poznati svjetski fotografi Mary Ellen Mark i Michael O’Neill. Mary Ellen Mark bila je jedna od najpoznatijih fotografkinja koja je radila zanimljive teme poput prostitucije u Indiji i ovisnost o drogama. Bili su značajni u svijetu. O’Neill je radio za New York Times, a za njihov tjedni dodatak fotografirao je poznate američke političare poput Henry Kissingera, bivšeg američkog državnog tajnika, a potom i najdugovječnijeg savjetnika više američkih predsjednika. A Jerry Uelsmann bio je najpoznatiji po tome da je kombinacijom od tri do sedam negativa proizvodio nadrealne fotografije, a da se to spajanje ne vidi. Bilo je to davno, prije photoshopa.
Tjednik Danas izlazio je od veljače 1982. do lipnja 1992. godine. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
NACIONAL: S Uelsmannom ste surađivali u Americi.
Surađivao sam s njim kasnije u Yosemiteu, nacionalnom parku udaljenom 4 sata vožnje od San Francisca, a šest sati od Los Angelesa. Tamo je živio i radio Ansel Adamas, najpoznatiji fotograf pejzaža. Svake godine Uelsmann je tamo održavao radionice, a ja sam 1986. bio na jednoj od tih radionica sjećajući se i njegova boravka u Zagrebu 1975. A te 1975. sve što sam zaradio odmah sam uplatio za fotoaparat, Canon F1. S tim aparatom radio sam sljedećih 40 godina dok nisu došli digitalni. I danas radim s Canonom. Danas je iluzorno raditi s analognim aparatima kada se sve događa u digitalnom svijetu. Život je postao prebrz, a ozbiljnih ljubitelja i kolekcionara fotografije u Hrvatskoj kao da i nema.
NACIONAL: Za tjednik Danas počeli ste raditi na njegovim počecima, u vrijeme prvog glavnog urednika i pokretača, poznatog novinara Jože Vlahovića.
U jesen 1982. u moj atelje na Gornjem gradu došao je Mirko Ilić. Čuo je da su dečki na Gornjem gradu izvrsni fotografi. Upoznali smo se. Bio je to kratki sastanak. Nazvao me za deset dana i pitao me bih li nešto htio snimiti. Pitam ga: Kada A on kaže sada. Tako je počela naša suradnja. Nije to još bio tjednik Danas, nego omotnica za gramofonsku ploču. Stekao je povjerenje, a on je već radio s nekoliko fotografa. Onda mi je u jednom trenutku rekao: „Idemo raditi naslovnicu Danasa“.
NACIONAL: Koja je bila vaša prva tema
To se dogodilo 31. kolovoza 1982. za broj 28. Tema je bila samoupravljanje. Teme za naslovnice dobivali smo u četvrtak poslijepodne, a dijapozitiv naslovnice trebao je biti gotov u roku 24 sata, dakle u petak. Ilić je bio art direktor, a ja fotograf naslovnica. U to vrijeme znalo se tko od novinara piše tekst za naslovnicu, ali tekst nerijetko nije bio gotov do petka navečer, pa smo improvizirali. To su bili udarni tekstovi koji su nosili tjednik. Teme su bile često o radnicima uz sintagmu „voda do grla“, ili „treba li otvoriti vrata kapitalu“, „napuštamo li bonove i depozit“, „par-nepar za vožnju automobila“, a to i danas postaje aktualno. Zatim nam kažu da je glavna tema ekonomija, mi pitamo je li ta ekonomija dobra ili loša, a oni odgovaraju pitijski: „Tekst još nije gotov“.
NACIONAL: Koje se naslovnice Danasa sjećate?
Bilo je nešto slično kao i danas. Milka Planinc iz Hrvatske bila je predsjednica SIV-a, jugoslavenske vlade do 1986. Naslovnica je bila posvećena temi kako SIV proriče ekonomiju u 1984. Mi smo SIV predstavili kao gataru, a u to vrijeme to je bilo jako provokativno. Radili smo i naslovnicu posvećenu uvođenju administrativne mjere vožnje automobila s par-nepar tablicama. Jedan dan mogli su voziti oni koji imaju parne brojeve na registarskim tablicama, a drugi dana oni koji imaju neparne brojeve. Bilo je to zbog nestašice goriva. Sada je to ponovo aktualno, ali ovaj put u EU-u zbog energetske krize uzrokovane ratom na Bliskom istoku i blokade Hormuškog tjesnaca. Snimali smo i nas same, mene, Mirka Ilića, naše prijatelje da ne nabijamo troškove.
NACIONAL: Vjerojatno je bilo još zanimljivih detalja u suradnji s Danasom.
Vratio bih se na Vlahovića, osnivača i prvog glavnog urednika. Često nas je Joža, kada se vraćao iz CK SKH, gdje je nosio naslovnicu Danasa na kontrolu, špotao zbog intrigantnosti naslovnice, ali mu je bilo i drago. Evo jednog detalja. Bila je godišnjica ratne mornarice, a mi smo potopili brod-crvenu zvijezdu. Naslovnicu smo napravili tako da je Mirko izradio crvenu zvijezdu, a ja bazen, ofarbali smo ga i osvijetlili. Ta zvijezda bila je uronjena u moru, a tekst koji je to pratio bio je: „Vis: vojni brod u miru“. CK SKH nije zabranio taj broj Danasa. Ali kada se vratio iz „Kockice“, Joža nam je rekao: „Pa dečki, vi mene stalno dovodite u probleme. Zašto morate sve tako dramatično raditi“. Ali blagonaklono je govorio. Pitali smo ga: Zašto? On je rekao: „Kako možete na naslovnicu staviti brod/zvijezdu koja tone“. Rekli smo tada: „Nije to zvijezda koja tone nego zvijezda koja izranja“. On se lupio po čelu i rekao: „Bože, pa što se ja nisam toga sjetio“.
NACIONAL: Kakav je bio raspored poslova na dizajnu naslovnica Danasa
Velika većina naslovnica bile su ideje Mirka Ilića. Kada je on bio na putu za Milano, jer je radio i za talijansku Panoramu, nekada sam ja to trebao odraditi. Uglavnom je on to radio kao art direktor, a ja sam bio zadužen za realizaciju. U to sam vrijeme morao razvijati filmove, jer laboratorij za dijapozitive u boji nije radio u četvrtak nego tek u petak popodne. Magazin Danas tiskao se u subotu i nedjelju, a u ponedjeljak ujutro glavni urednik, a na početku je to bio Vlahović, odlazio je na provjeru naslovnica u CK SKH na Prisavlju. S nama je najčešće komunicirao njegov zamjenik Dražen Vukov Colić, kasnije glavni urednik. Nismo bili stalno zaposleni, pa nismo bili obvezni svakodnevno dolaziti na 16. kat Vjesnikova nebodera.
‘Teme za naslovnice dobivali smo u četvrtak poslijepodne, a dijapozitiv je trebao biti gotov za 24 sata. No tekst nije bio gotov do petka navečer pa smo improvizirali’
NACIONAL: Niste bili stalno zaposleni, ali ste zato valjda bili dobro plaćeni kroz honorare.
Bili smo nekako plaćeni. Za preko 100 naslovnica samo smo jednom dobili novac za kupovanje rekvizita za snimanje. Obično smo sve posuđivali i koristili vlastite materijale. Dobivali smo honorare, ali mislim da to nije bilo više od po 100 maraka po broju Danasa za Mirka Ilića i mene zajedno. Ali zato je to bilo vrlo zanimljivo, intrigantno, napeto. Bilo nam je čast raditi u tako važnom magazinu.
NACIONAL: U to vrijeme tjednik Danas postao je najutjecajniji magazin u bivšoj Jugoslaviji. Postao je utjecajniji i od beogradskog NIN-a koji je godinama bio najprestižniji politički tjednik. Kako to objašnjavate?
Nikada se nismo uspoređivali s NIN-om. Koliko je Danas bio važan, spomenut ću vam nekoliko možda bizarnih detalja. Jedne godine prije Dana Republike SFRJ, 29. studenoga, tim povodom radili smo naslovnicu. Ideja je bila da mapu Jugoslavije napravimo od žarulja, a da glavni gradovi šest republika i dviju pokrajina zasvijetle kroz te žarulje. Došli smo u dućan te 1984. i na lijepe oči posudili 120 novih žarulja. Predstavili smo se tko smo i rekli da radimo naslovnicu za Danas. Ništa nismo platili, a žarulje smo dobili.
NACIONAL: Što su vam rekli u dućanu?
„A vi to radite za Danas. Dobro, dobro.’’ Pitali su nas kada ćemo vratiti žarulje. Rekli smo za dva dana, a odgovor u dućanu opet je bio: Dobro. Dali su nam žarulje.
NACIONAL: Što ste napravili s tim žaruljama
Instalaciju na tlocrtu Jugoslavije, uglavili ih gdje su bili glavni gradova republika i pokrajina, spojili ih na struju i upalili. Potom smo to snimili i objavili na naslovnici. I to govori koliko je Danas tada bio važan. I tim ljudima u dućanu bilo je važno da taj magazin ima kvalitetnu naslovnicu. Cijeli časopis bio je dobar i zanimljiv, pa smo i mi tada mislili da smo već potpuno u Europi.
NACIONAL: Danas je uz poteškoće uspio osvojiti i medijsko tržište bivše Jugoslavije jer je partija dugo ograničavala pojavu novog hrvatskog tjednika nakon gašenja Vjesnika u srijedu. VUS je prestao izlaziti jer je i taj tjednik bio proskribiran zbog Hrvatskog proljeća.
I to je točno, a u definiranju Danasa konkretno je pisalo: „informativni politički tjednik Danas“. Nakon VUS-a Hrvatska se dugo borila da takav tjednik izađe. To su bile osamdesete godine nakon smrti Tita. Hrvatska je ekonomski jako dobro stajala. Putovali smo i živjeli i ovdje i vani. Demokracija se osjećala u zraku. Mislili smo da smo doista u Europi i da je pitanje samo dvije, tri godine da se ustoliči i višepartijski sistem u Jugoslaviji. Danas je na tome puno radio. Imao je izvrstan odjek u svim republikama i pokrajinama, u cijeloj Jugoslaviji. U jednom trenutku bio je tiskan u 100.000 primjeraka.
NACIONAL: Danas je tada u Jugoslaviji postao prestižniji tjednik od etabliranog beogradskog NIN-a.
Meni i Iliću tjednik NIN nije bio uzor, pa se time nismo opterećivali. Nama je uzor bio Time koji je tada bio najvažniji magazin na svijetu. Danas je imao sličan izgled poput tog magazina, s tim da je Time uvijek imao crveni okvir oko naslovnice. Mi smo mijenjali boju okvira ovisno o boji naslovnice. Tako da je taj okvir bio narančasti, zeleni, plavi, crveni. Ovisno o podlozi mijenjala se i boja naslova. Kada smo 1986. Mirko i ja išli u SAD, najavili smo se art direktoru Timea Rudyju Hoglundu. On nas je primio na preporuku art direktora talijanske Panorame s kojom je Mirko surađivao. Rekli smo da imamo preporuku i to je bilo dovoljno. U Hrvatskoj vas nitko neće primiti ni kad imate preporuku.
‘Danas je bio previše demokratičan za partijsko vodstvo u Jugoslaviji. To se radilo na najvišem nivou u Beogradu. Stipe Šuvar je tada bio prilično aktivan’
NACIONAL: Kako je protekao taj susret u Timeu?
Rudy Hoglund je pola sata pregledavao stotinjak naših naslovnica. Postavljao je neka pitanja oko značenja nekih elemenata. Tada nas je začuđen pitao: „I vi se usudite ovo objavljivati?“. Te su naslovnice uvijek bile intrigantne, katkad dramatične za razliku od naslovnica u Timeu i drugim zapadnim magazinima, gdje nisu smjeli biti preoštri jer bi se netko mogao uvrijediti. Dobili smo veliku pohvalu. Kasnije, nakon nekoliko godina, Ilić je postao i art direktor inozemnog izdanja Timea. Osim američkog izdanja, Time je imao i posebna izdanja za europsko tržište, posebno za azijsko i posebno za tržište Južne Amerike. Mirko je te 1986. ostao u Americi, a ja sam se vratio u Zagreb.
NACIONAL: Naslovnice Danasa prije izlaska tjednika morale su dobiti i prolaznu ocjenu partije pa su ih glavni urednici nosili na provjeru u „Kockicu“ na Prisavlju, sjedištu CK SKH.
Bilo je tako. Vlahovića je CK SKH smijenio s mjesta glavnog urednika. Danas je bio previše demokratičan za tadašnje partijsko vodstvo u Jugoslaviji. Nije bila riječ samo o partiji u Hrvatskoj. To se radilo na najvišem nivou u Beogradu. Stipe Šuvar je tada bio prilično aktivan. U Danas su došli Nino Pavić i Denis Kuljiš, a mi smo prestali raditi. Ja sam 1984. otišao u Ameriku isprobati koliko vrijedim.
NACIONAL: Jeste li potvrdili svoju vrijednost?
Tek sam se 1980. počeo ozbiljno baviti fotografijom. Dvije godine radio sam u Končaru kao inženjer, razrađivao nove sisteme u proizvodnji, a onda sam 1980. dao otkaz bez angažmana u fotografiji. Kao slobodnjak počeo sam raditi i učiti. Izraslo je to tada u jedan od jačih fotografskih studija. Radio sam dosta za Klovićeve dvore kada se zvao Muzejski prostor. Surađivao sam s umjetnicima. Radio sam i marketinške projekte, a u Danas došao sam 1982. Ilić i ja 1984. znali smo raditi 150 različitih projekata i izdanja, snimanja. Od toga sam živio jer se od honorara u Danasu nije moglo živjeti. Mirko je radio za talijansku Panoramu, ilustracije za magazin Start i stripove. I ja sam nešto radio za Panoramu i talijanski tjednik L’Espresso. Potvrdu svoje vrijednosti u fotografiji dobivam svakodnevno i već više od 40 godina živim s fotografijom i od fotografije, a 1992. radeći za LA Times dobio sam i Golden Globe Awards. Zbog teških obiteljskih prilika vratio sam se u Zagreb, ali mi ni jednog trenutka nije žao. Već nekoliko godina u Zagrebu vodim Atelier LM, jedinu fotografsku galeriju u gradu, izlažem i promoviram hrvatske fotografe, publiciram godišnje nekoliko knjiga o fotografiji, surađujem s akademikom Andrijom Mutnjakovićem na monografijama. I dalje vjerujem u kreativnu fotografiju i nemam vremena za ljenčarenje.
FOTOREPORTER LUKA MJEDA ‘Bilo je vrlo zanimljivo, intrigantno i napeto raditi u tjedniku Danas’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-04-11 19:55:38 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
