iustitia.bg
U subotu, 9. svibnja, u Teatru Exit bit će izvedena premijera predstave „Klammov rat“, njemačkog autora Kaija Hensela, u režiji Dražena Krešića. Riječ je o koprodukciji Trupe OvoOno i Teatra Exit, a monodramu izvodi Goran Grgić, uz glazbenu pratnju Klammova raštimanog orkestra koji čine Marko Marić, Igor Pavlica, Dino Brazzoduro, Una Patafta i Ivan Džajić. Glazbu potpisuje Marko Marić, prijevod Pavlica Bajsić, a kostimografiju Marita Čopo. Oblikovatelj svjetla i scenograf je Ivan Lušičić Liik, a producentica Katarina Krešić.
Tekst njemačkog autora Kaija Hensela doživio je preko 100 međunarodnih produkcija, a ovo je njegova prva inscenacija u Hrvatskoj. Monodrama je psihološki portret profesora pred krahom vlastita integriteta, a poziva na dijalog i istražuje posljedice nedostatka međusobnog razumijevanja unutar edukativnog sustava. S namjerom predavanja o Goetheovu „Faustu“, jedan srednjoškolski profesor književnosti dolazi pred razred koji odbija surađivati. Razred je profesoru objavio rat. Profesor se brani svim svojim slabostima, razred napada tišinom, a nijedna strana više ne razaznaje istinu.
Goran Grgić postao je član ansambla i prvak Drame HNK-a 2002. godine, a 2017. dobio je status nacionalnog prvaka. Trenutačno igra glavne uloge u više velikih dramskih predstava. Jedanaest godina bio je predsjednik Hrvatskog društva dramskih umjetnika, osnivač je i voditelj kazališnog festivala Novaljski trijatar od 2005. Vanjski je suradnik Sveučilišta Vern i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, u naslovnom zvanju izvanrednog profesora. Glumio je u preko pedeset hrvatskih filmova i TV serija te u više od 150 radijskih drama. Višestruko nagrađivan za svoj rad, dobitnik je najistaknutijih umjetničkih nagrada: Nagrade Vladimir Nazor, triju Nagrada hrvatskog glumišta, Nagrade Dubravko Dujšin, dviju nagrada Mila Dimitrijević HNK-a, Nagrade Tito Strozzi i festivalskih nagrada – Orlanda na Dubrovačkim ljetnim igrama, Zlatnog vijenca MESS-a, Nagrade Fabijan Šovagović Festivala glumaca, zatim nagrade Marulićevih dana, Dana satire Fadila Hadžića, Histrionskog ljeta, Festivala glumaca BiH… Odlikovan je visokim priznanjima Republike Hrvatske – Danicom Hrvatskom s likom Marka Marulića i Plaketom grada Zagreba.
Tijekom priprema za premijeru svoje prve monodrame, Goran Grgić dao je intervju tjedniku Nacional.
NACIONAL: Ovo je vaša prva monodrama. Kako vam se sviđa to iskustvo?
Da, to je moja prva monodrama – i vjerujem jedina. Barem mi se tako sada čini. Dođe trenutak u životu kada čovjek želi iskušati svoje snage do kraja, svoju moć, slobodu, kako bi sam sebe uvjerio dokle može ići. Ali ovo jest prilično drugačije od dijaloške forme i predstave ansambla, gdje nije sve na tebi i gdje je i odgovornost za ono što se događa na sceni ipak raspršena. U takvoj formi kompletna odgovornost je pred samim glumcem, odnosno, prvenstveno pred samim sobom. To je svojevrsni test koliko glumac ima samokontrole i koliko se može natjerati na traženje još veće dubine u tekstu i samome sebi. To je doista jedno novo, drugačije iskušenje.
NACIONAL: Ali u tome niste posve sami, imate režisera – Dražena Krešića. Kako izgleda suradnja Koliko vas je on „tjerao“?
Dražena već dugo znam i pratio sam i njegove najranije radove, još s Akademije. Izuzetno ga cijenim kao mladog režisera s originalnom estetikom. Ovo je, naravno, malo drugačije. Jedan na jedan smo i u takvom odnosu se pokušavamo prilagoditi jedan drugome. Moram priznati da mi je dao neke sjajne ideje u kreiranju uloge. Zbog toga ga posebno poštujem jer kada svaki dan slušate jednog glumca – prvo borbu s tekstom, a onda zajedničko istraživanje pozadine tog teksta – nije jednostavno stalno biti koncentriran i kreativan. Međutim, kod nas to funkcionira izvrsno.
NACIONAL: Zašto „Klammov rat“? Čiji je to bio izbor?
Taj tekst mi je zapravo predložio moj mađarski kolega Stipan Đurić, koji je izuzetan i poznat glumac u Mađarskoj. On mi je prilikom jednog gostovanja spomenuo kako se u Mađarskoj igra jedan izvrstan tekst koji bi mi možda mogao biti zanimljiv. Pročitao sam ga i nakon toga poslao Trupi OvoOno, da čujem drugo mišljenje. A oni su odgovorili: da, to je to! Zanimljiv je i uvod u sam tekst, u kojem je autor komada napisao: „Profesor, premlad za prijevremenu mirovinu, a prestar za nove početke.“
‘Monodrama je prilično drugačija od dijaloške forme i predstave ansambla, gdje je odgovornost za ono na sceni ipak raspršena. Ovdje je sva odgovornost pred samim glumcem’
NACIONAL: Odmah ste se prepoznali?
Da, prepoznao sam se, a oni su odmah prepoznali i mene u tome. Zapravo, otkad smo se nakon prvog čitanja krenuli intenzivnije baviti tekstom, moram reći da nas je iz dana u dan sve više iznenađivao. Počeli smo otkrivati koliko je pisac mislio na svaki detalj. To nije crno-bijeli tekst, to nije samo tekst o ratu profesora s učenicima, već borba protiv sistema koji vlada u školstvu, ali i u društvu koje zanemaruje svoje temeljne vrijednosti i međusobno se ne uvažava. Iako je to sve negdje upisano u tekst, ni na čemu se posebno ne inzistira, nikoga se posebno ne krivi, ali se može iščitati slom jedne osobe koja pokušava zadržati kvalitetu znanja, ali i autoritet obrazovanja. Ne samo svoj, u poziciji profesora u interakciji s učenicima u vremenu koje je zatrpano površnim i brzim informacijama, već on traži dublje razumijevanje učenika i u svemu ostalom.
NACIONAL: Radi se o delikatnoj temi – profesor je u ratu s razredom, nakon samoubojstva jednog učenika zbog ocjene, za što ga razred okrivljuje.
Da, taj se nesretni događaj zbio prije početka samog komada i za to učenici optužuju profesora. S druge strane, profesor je duboko uvjeren da jedna niža ocjena ne može biti uzrok tako tragičnom činu kao što je samoubojstvo. Na tome se temelji njihov sukob, ali i borba profesora sa svima njima, kao i s cjelokupnim sistemom, u kojem je znanje postalo relativna kategorija. To nije crni komad ni predstava samo o školi i razredu, on ide daleko šire jer to je dio i naše sveukupne stvarnosti. A proniknuti zašto se takve stvari događaju, to je i dio naše borbe s tekstom i tema naše predstave.
NACIONAL: Je li to odraz sistemskog sukoba mladih s autoritetima diljem svijeta i kakva je uloga roditelja u toj priči? Naime, uvijek imaju problema ljudi s integritetom, koji ne žele popustiti pred pritiscima. Svi znamo što se profesorima događa u hrvatskim školama…
Sve bitne teme naveli ste u pitanju. Svi mi imamo iskustvo kao učenici u školi ili kao roditelji. Čuo sam mnoge priče svojih prijatelja, profesora, kolega, o tome kamo sve to vodi. Opisivali su mi situacije kroz koje prolaze, no čini mi se da to nikada ne izađe u javnost. A to su stvari koje nisu bile zamislive u doba kada smo mi išli u školu, kada roditelji nisu bili toliko uključeni u odnose između učenika i profesora. Mi često ne shvaćamo koliko je taj najljepši posao na svijetu, zbog svega navedenog, pretvoren u svoju suprotnost. Ja sam se zato i pokušao staviti u kožu jednog takvog čovjeka, koji drži do integriteta, do važnosti stvarnog znanja i stabilnosti, dakle, do nečega što je, čini mi se, izgubljena bitka. Osobito u ovom vremenu interneta, društvenih mreža, površnih informacija, što ne samo da ruši autoritet, već i integritet osoba koje žele učiniti nešto dobro, usmjeravati djecu u pravom smjeru i biti im na neki način drugi roditelj. Isto tako, ne mislim da je profesor iz ovog teksta ispravno pos
NACIONAL: Kako se u sve to uklapa predavanje o Goetheovu Faustu, koje profesor želi održati? Je li to neka simbolika civilizacije koja je prodala dušu đavlu?
Tu skidam kapu piscu Kaiju Henselu na tome kako je kroz profesora Klamma decentno provukao Goetheova „Fausta“. Cijelo vrijeme on nas tu i tamo podsjeća da je tu temu zapravo Goethe, ali naravno drugačije, već obradio. Možda će time privući publiku da se vrati Goetheu ili da ga prvi puta pročita, kako bi shvatili što se tu zapravo dogodilo s Mefistom, kakav je to bio ugovor i kako na kraju završava Faust. Vjerujem da će u tom smislu biti izuzetno puno asocijacija na suvremenost i suvremene aktere.
Glumac Goran Grgić premijerno će izvesti monodramu ‘Klammov rat’ 9. svibnja u zagrebačkom Teatru Exit. Monodrama je psihološki portret profesora pred krahom vlastita integriteta, a Grgić, nacionalni prvak Drame HNK-a u Zagrebu, svoju prvu monodramu izvodit će uz pratnju Klammova raštimanog orkestra
NACIONAL: Ova predstava je koprodukcija Exita i Trupe OvoOno. Ta kazališna trupa okuplja vrlo mlade umjetnike, ali prihvaća i etablirane. Kako ste se vi našli u toj priči?
Već dugo pratim njihov rad, a neki od njih bili su i moji studenti. Oduševljen sam i s „Ubu Ovo Onom” i „Baskom“, kao i drugim projektima na kojima rade. Oni su neovisni, ne žele se zadržati na jednom stilu ili jednom žanru, već šire svoje interese. Traže svoj izričaj, svoje teme, svoje veselje u svemu tome i naravno – svoju publiku. Zapravo me takve neovisne trupe ugodno iznenađuju tom svojom originalnom estetikom koju su razvili, koja se možda djelomično naslanja na neke starije uzore, ali je sasvim njihova. Njihovi suradnici su i mnogo mlađi od mene, ali mislim da je među nama došlo do sjajne sinergije. U današnje vrijeme nema više onog strahopoštovanja kakvo sam ja kao mlad glumac osjećao prema kolegama u mojim sadašnjim godinama. Ostalo je poštovanje, ali bez straha. To mi je jako drago jer mi se čini da se međusobno obogaćujemo. I kada predajem svojim studentima – to nazivam „plemenitim vampirstvom“ – ja njima donesem svoju patinu i iskustvo, a iz njih crpim tu divnu energiju koja je otvorena i istraživačka. Mislim da to zajedno jako dobro funkcionira.
NACIONAL: Nacionalni ste prvak drame HNK-a, trenutačno igrate glavne uloge u više velikih dramskih predstava. Kako ste pronašli vremena za iskorak u alternativni prostor i kako na to gleda vaša matična kuća
Moja kuća me sa simpatijom podržala. Malo su, doduše, bili iznenađeni što između „Trilogije o Agamemnonu“ i nove predstave „Richarda III.“, koji me čeka, imam snage i za ovu monodramu. „Richarda III.“ radimo u koprodukciji s varaždinskim HNK-om i Dubrovačkim ljetnim igrama, a režira ga Vito Taufer. I Vito mi je rekao kako ga veseli što radim na ovoj monodrami i onda je dodao: znam da si u kondiciji, ali sačuvaj se malo i za mene.
‘Autor teksta je mislio na svaki detalj. To nije samo tekst o ratu profesora s učenicima, već borba protiv sistema u školstvu i u društvu koje zanemaruje temeljne vrijednosti’
NACIONAL: Predstava se izvodi uz autorsku glazbu Marka Marića i novoosnovani bend na sceni. Jeste li i vi u bendu, s obzorom na to da ste se dokazali kao odličan pjevač na ljetnim koncertima ispred HNK-a u Zagrebu?
Iskreno, ne znam je li to bila inspiracija režiseru, no doista imamo jedan moment u kojem se dogodi interakcija mene i benda i naša zajednička točka. Da baš sve ne otkrivam, moram priznati da taj orkestar zapravo nije upisan u tekst. I autor Kai Hensel ugodno se iznenadio i rekao da ga naša izvedba s orkestrom izuzetno zanima. No Marko je iščitao dobro tekst i napisao tako sjajnu glazbu da se odmah uklopila u atmosferu. Zapravo je zanimljiva i kombinacija instrumenata – truba, harmonika, kontrabas i električna gitara. Predstava jest monodrama, ali mislim da će se i orkestar dobro razigrati i da ćemo zapravo predstavu izvoditi zajedno. Hensel najvjerojatnije dolazi na premijeru i bit će mi ga doista drago upoznati. Nadam se da će biti zadovoljan.
NACIONAL: Vizual, odnosno, plakat za predstavu napravio je Dimitrije Popović. To je poprilična ekskluziva.
Da, moj prijatelj Dimitrije Popović pročitao je tekst, inspirirao ga je i odlučio mi je darovati sliku za plakat. To mi je velika čast i mislim da je slika maestralno povezana s atmosferom predstave.
Plakat za predstavu ‘Klammov rat’ napravio je Dimitrije Popović
GORAN GRGIĆ ‘U prvoj monodrami iskušavam svoje snage do kraja, svoju moć, slobodu’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-05-02 14:32:12 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
