iustitia.bg
Hrvatsko gospodarstvo obilježava uski produktivni i izvozni ‘frontier’ sektor koji je konkurentan i tehnološki napredan, dok istodobno postoji široka baza poduzeća koja zapošljava većinu radne snage, ali zaostaje u produktivnosti i inovacijskim kapacitetima
Zahvaljujući prezentaciji Ministarstva gospodarstva Ante Šušnjara 20. svibnja u Laubi, javnost je informirana o tome kako će izgledati budući Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske od 2027. do 2034. godine. Pohvalno je da se Vlada obvezala da će u tom razdoblju izdvojiti za razvoj prerađivačke industrije i energetike 2,9 milijardi eura i da će dokument brzo biti u e-savjetovanju – u trenutku pisanja članka to nije bio slučaj – te će građani moći sugerirati kako taj program treba izgledati. Isto tako, taj programa povezan je s investicijama, jedini načinom da se osigura konzistentnost i konzekventnost ovog nacionalnog plana u budućnosti.
Ipak, izradom i provedbom ovakvog programa Vlada propušta nekoliko važnih prilika. Prije svega, industrijska politika i nakon donošenja ovog dokumenta ostaje pitanje trećeg reda ekonomske politike, na što sam upozoravao i u kolumni objavljenoj u Nacionalu 25. studenoga 2024. godine. Prema Zakonu o sustavu strateškog planiranja, ovaj dokument formalno nije strategija, nego plan, jer obuhvaća razdoblje do 2034. godine, odnosno sedam godina. Da bi neki dokument imao status strategije, odnosno drugorazrednog akta, mora biti donesen za razdoblje dulje od deset godina. Industrijska politika trebala bi biti prvorazredno pitanje ekonomske politike bez obzira na političku opciju koja vlada zemljom, što je usporedivo s Nacionalnom razvojnom strategijom. Ovim dokumentom trebala bi se odrediti dugoročna sposobnost zemlje da proizvodi, izvozi i inovira, ali i održava plaće u nacionalnoj ekonomiji. Bez jasne industrijske politike, ekonomija se oslanja na jeftin rad, uvoz i sektore niske dodane vrijednosti.
Karakter industrijske politike posljednjih dvadeset godina značajno se promijenio, osobito nakon financijske krize 2008. godine. Te promjene odražavaju snažniju usmjerenost industrijske politike prema rješavanju društvenih izazova poput klimatskih promjena, a u posljednje vrijeme pojavljuju se novi izazovi, otpornost dobavnih lanaca i sigurnost, što je dovelo do bitnih promjena u načinu njezina oblikovanja i provedbe. U hrvatskom kontekstu to znači kako je nemoguće oblikovati i implementirati učinkovitu industrijsku politiku bez aktivnog uključivanja ministarstava nadležnih za infrastrukturu i zelene politike, stručnjaka za europski okvir državnih potpora i resora odgovornih za planiranje i implementaciju naprednih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju. Dodatno provedba ovog plana mora osigurati sudjelovanje što većeg broja dionika iz različitih sektora zainteresiranih za uspješno funkcioniranje ove važne javne politike.
Rast produktivnosti u proteklom desetljeću ostvaren je prvenstveno zahvaljujući napretku najproduktivnijih poduzeća, a ne sustizanju ostatka poduzeća. Zbog toga istodobno dolazi do ukupnog rasta produktivnosti i produbljivanja razlika između vodećih poduzeća i ostatka gospodarstva
Druga propuštena prilika se odnosi na ciljeve. Prema dostupnim informacijama, jačanje tržišnog natjecanja nije cilj ovoga plana. Ne prepoznaje se kako je jačanje tržišnog nadmetanja instrument kojim se utječe na strukturnu inflaciju koja je u ovom trenutku, ali i u bližoj budućnosti, ekonomski izazov broj jedan u Hrvatskoj. Strukturna inflacija ima ‘’loš prizvuk’’, a to je da se rješava u dugom roku. Strukturne promjene da jedan sektor postane značajniji od drugoga, primjerice u zaposlenosti i/ili stvaranju dodane vrijednosti, odvijaju se u razdoblju dužem od pet godina. Osnovni mehanizam je jačanje konkurentskih nadmetanja na postojećim tržištima koja bi trebala djelovati izravno na smanjenje tržišnih koncentracija na pojedinim tržištima, ali i utjecati na cijene proizvoda i usluga na tim tržištima da ostanu konkurentne.
Ako država usmjerava značajna financijska sredstva u poticanje istraživanja, razvoja i inovacija – 193 milijuna eura u 2023. prema godišnjem izvješću o državnim potporama – takvi poticaji trebali bi prvenstveno stvarati inovacije unutar središta proizvodnih mreža poduzeća kako bi se generirali što veći izravni i neizravni razvojni učinci, koji bi uključivali aktivnosti poduzeća uključenih u te odnose povezane sa stvaranjem novih i dodanih vrijednosti. Nadalje, sredstva bi se trebala usmjeravati prema radikalnim inovacijama koje stvaraju nova tržišta, a ne isključivo prema inovacijama koje su nove samo za pojedina poduzeća koja dobivaju potpore.
Iako je Hrvatska ostvarila napredak prema kriteriju inovacijske uspješnosti i u odnosu na prethodna razdoblja svrstana je u kategoriju umjerenih inovatora, izvještaj Europske komisije o inovacijskim obilježjima NUTS 2 regija u Hrvatskoj iz prošle godine ukazuje na pogoršanje vrijednosti indikatora „troškovi koji nisu povezani s inovacijama i aktivnostima istraživanja i razvoja (I&R)” od 2018. godine. Navedeni indikator odnosi se na sposobnost komercijalizacije znanja i tehnologija unutar poduzeća, kroz unapređenje organizacije poslovanja, učinkovitije upravljanje ljudskim potencijalima, kvalitetnije upravljačke strukture te razinu liderskih kompetencija. Riječ je o ne-tehnološkim čimbenicima inovacijskog kapaciteta koji su često usko povezani s tržišnom potražnjom za proizvodima i uslugama te mogu biti jednako važni, a u određenim slučajevima i važniji od tradicionalnih inputa na strani ponude, poput ulaganja u istraživanje i razvoj.
Ovaj je trend posebno izražen kod mikro poduzeća s do devet zaposlenih, a u nešto manjoj mjeri i kod malih poduzeća do pedeset zaposlenih koja zajedno čine više od 95 posto nacionalnog gospodarstva. Istodobno, povećanje potpora usmjerenih na razvoj inovativnosti, uz smanjenje navedenog indikatora, upućuje na to da su javne potpore u značajnoj mjeri bile usmjerene prema vodećim poduzećima na pojedinim tržištima. Takva su poduzeća dodatno učvrstila svoje tržišne pozicije te razvijala inovacije koje su u većini slučajeva bile inkrementalne, odnosno nove prvenstveno za njih ili za određena tržišta, a ne radikalno nove na razini sustava.
Posljedično je propuštena prilika za razvoj novih poduzeća koja bi mogla plasirati konkurentnije i cjenovno pristupačnije proizvode, čime bi se povećala razina tržišnog natjecanja te potencijalno ublažili inflacijski pritisci. U tom kontekstu, organizacijske jedinice koje djeluju na jačanju ne-tehnoloških inovacijskih sposobnosti uključuju potporne tehnološko-infrastrukturne institucije poput ZICER-a u Zagrebu i TICM-a u Čakovcu. Međutim, razvoj šire poslovno-tehnološke infrastrukture, čiji bi cilj bio sustavno jačanje regionalnog inovacijskog ekosustava oko takvih institucija te poticanje nastanka novih poduzeća s potencijalom da postanu budući tržišni lideri, zasad nije bio u središtu industrijske politike. Time je propuštena još jedna važna razvojna prilika.
Naposljetku, jačanje kompetencija poduzeća, osobito onih koje nisu tržišni lideri, moglo bi predstavljati jedan od ključnih mehanizama za smanjenje dualnosti hrvatskog gospodarstva. Hrvatsko gospodarstvo obilježava uski produktivni i izvozni „frontier” sektor koji je konkurentan i tehnološki napredan, dok istodobno postoji široka baza poduzeća koja zapošljava većinu radne snage, ali zaostaje u produktivnosti i inovacijskim kapacitetima. Rast produktivnosti u proteklom desetljeću ostvaren je prvenstveno zahvaljujući napretku najproduktivnijih poduzeća, a ne sustizanju ostatka poduzeća.
Zbog toga istodobno dolazi do ukupnog rasta produktivnosti i produbljivanja razlika između vodećih poduzeća i ostatka gospodarstva. Takav razvojni obrazac dosad nije bio u dovoljnoj mjeri prepoznat u okviru industrijske i inovacijske politike. Sustavno jačanje kompetencija šire baze poduzeća kroz ulaganja u znanje, upravljačke sposobnosti, inovacijske kapacitete i internacionalizaciju moglo bi omogućiti postupno smanjivanje tog jaza te doprinijeti stvaranju uravnoteženijeg i otpornijeg modela gospodarskog razvoja. Upravo bi to trebao biti jedan od ključnih ciljeva svakog nacionalnog industrijskog programa, osobito u ekonomijama poput onih u Hrvatskoj.
GOST KOLUMNIST Zoran Aralica: Prema boljem nacionalnom planu razvoja industrije u Hrvatskoj 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-06-14 14:15:08 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo



