iustitia.bg
Novoizabrani predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva Joško Markić otkriva da je odlučan u namjeri da HPD učini partnerom Ministarstva zdravstva kako bi se nizom potrebnih mjera popravilo stanje u pedijatriji
Predstojnik Klinike za dječje bolesti KBC-a Split i dugogodišnji specijalist pedijatar Joško Markić nedavno je izabran za predsjednika Hrvatskog pedijatrijskog društva. Joško Markić zna da su pred njim, kao čelnikom hrvatske strukovne udruge, neizvjesno razdoblje i jako teške zadaće sprječavanja potpunog sloma hrvatskog sustava primarne pedijatrije. „Prema Mreži HZZO-a, čak stotinjak timova zdravstvene zaštite predškolske djece nije popunjeno, a ‘prenapregnuti’ sustav opstaje samo zahvaljujući predanom radu umirovljenih pedijatara“, naglašava Joško Markić. Ali on je odlučan u namjeri da HPD učini partnerom Ministarstvu zdravstva kako bi se nizom potrebnih mjera popravilo stanje u hrvatskoj primarnoj i bolničkoj pedijatriji, a smanjio ogroman broj djece koja u Hrvatskoj danas nemaju optimalnu pedijatrijsku skrb. U razgovoru za Nacional dr. Markić je iznio niz zabrinjavajućih, čak i dramatičnih pokazatelja stanja u primarnoj pedijatrijskoj skrbi u mnogim hrvatskim županijama, ali i ukazao na nove podatke iz relevantnih istraživanja HLK-a koja doprinose razumijevanju stanja u Hrvatskoj kao vrlo teškog, jer se samo povećavanjem broja pedijatara i poboljšavanjem uvjeta njihova rada, negativni trendovi mogu zaustaviti.
„O tome treba javno govoriti i upozoravati jer pedijatrija se u ovom trenutku mora proglasiti strukom od posebnog interesa naše države“, istaknuo je višegodišnji pročelnik Katedre za pedijatriju, a trenutačno i prodekan za financije Medicinskog fakulteta u Splitu. „Važno je stimuliranje pedijatara od države i jedinica lokalne samouprave kao značajna demografska mjera, jer mlade obitelji neće ostati živjeti tamo gdje nemaju primjerenu zdravstvenu skrb za svoju djecu“, upozorio je dr. Markić, predsjednik Vijeća Hrvatske liječničke komore, član Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora, ali i autor brojnih stručnih i znanstvenih radova, koautor knjiga i sudionik kongresa i edukacija iz područja pedijatrijske i neonatalne intenzivne medicine.
NACIONAL: Kakva je situacija u sustavu primarne pedijatrije i koliko djece u Hrvatskoj danas nema optimalnu primarnu pedijatrijsku skrb?
Stanje je vrlo zabrinjavajuće. Naše su procjene da oko 50 tisuća djece u ovom trenutku nema izabranog pedijatra. Točnog podatka nemamo niti do njega možemo doći. Povećanjem manjka pedijatara, ta brojka posljednjih godina raste, ali konkretnih brojki o tome nema. To znači da 50-ak ili više tisuća djece nema liječnika koji ih prati od rođenja i poznaje njihovu medicinsku povijest, razvoj, navike i moguće rizične čimbenike. Bez izabranog pedijatra može kasniti provođenje kalendara cijepljenja ili ostati neprimijećeni znakovi odstupanja u razvoju. Uz izabranog pedijatra roditelji imaju jasno mjesto i osobu kojoj se obraćaju u slučaju bolesti, savjeta ili hitne potrebe. To smanjuje stres i ubrzava postupak liječenja. Mislimo da će ova brojka nastaviti rasti i da je krajnje vrijeme da pokušamo taj trend zaustaviti. Naime, u mreži Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje predviđeno je 348 pedijatrijskih timova, a ugovoreno ih je 80 posto. Međutim, u samo 240 ordinacija stalno radi pedijatar, što znači da 108 pedijatrijskih ordinacija nema lako i kontinuirano dostupnu pedijatrijsku skrb. Prema Mreži HZZO-a, više od stotinu timova zdravstvene zaštite predškolske djece nije popunjeno, odnosno, u Hrvatskoj nedostaje čak 31 posto pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Situacija je posebno kritična u četiri hrvatske županije – Sisačko-moslavačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Varaždinskoj – u kojima ih nedostaje 50 posto ili više. No ništa bolja situacija nije ni u još trima županijama – Brodsko-posavskoj, Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj županiji – u kojima nedostaje više od 40 posto pedijatara primarne zdravstvene zaštite. Vrlo blizu te brojke je Vukovarsko-srijemska županija, a odmah potom i Grad Zagreb u kojem 17 predviđenih pedijatrijskih ordinacija nije niti ugovoreno s HZZO-om, a 10 ordinacija radi bez nositelja tima. Stres oko toga gdje upisati svoje novorođenče nakon izlaska iz rodilišta, postaje stvarnost svakog novog roditelja u Hrvatskoj.
‘Procjene su da oko 50 tisuća djece u ovom trenutku nema izabranog pedijatra. Točnog podatka nemamo niti do njega možemo doći. Povećanjem manjka pedijatara taj broj posljednjih godina raste’
NACIONAL: Je li stoga u hrvatskom sustavu primarne pedijatrije došlo do sloma o kojem nije uputno govoriti?
Svi koji su svjesni velikih problema s kojima se susreću mnogi roditelji tražeći kako svom djetetu osigurati najbolju moguću zdravstvenu zaštitu, znaju da se nalazimo pred slomom. Ali do njega još nije došlo zahvaljujući trudu svih koji radimo u sustavu pedijatrije. Međutim, na putu smo da nam se slom sustava primarne pedijatrije dogodi, i to relativno brzo. Nadam se, zbog dobrobiti našeg društva i njegove budućnosti, da do toga ipak neće doći. Zašto do sloma još nije došlo? Sustav primarne pedijatrije već niz godina „nategnuto“ funkcionira i opstaje zahvaljujući požrtvovnom radu više od 40-ak pedijatrica i pedijatara koji nastavljaju raditi u svojim ordinacijama i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu, poneki od njih i nakon 70. godine života. Još 15 pedijatara sa statusom umirovljenika radi u bolničkom sustavu. Sve to je posljedica višegodišnje nebrige za sustav primarne zdravstvene zaštite, a problemi su jako vidljivi i u području obiteljske medicine. Krajnje je vrijeme da se ove trendove krene okretati s tim da moramo biti svjesni da će se prvi rezultati vidjeti tek za pet do sedam godina.
NACIONAL: Koje su sve posljedice urušavanja primarne pedijatrije?
Sustav primarne pedijatrije unaprijedio je život i zdravlje djece u proteklim desetljećima. Pedijatri su prvi koji primjećuju suptilne promjene u rastu, razvoju, prehrambenim navikama ili ponašanju djeteta. Oni prate djecu kroz godine, poznaju obitelji, razumiju kontekst i mogu rano prepoznati rizike za zdravlje djeteta koji drugima ostaju nevidljivi. Upravo zato pravodobna intervencija, koju će pedijatri potaknuti, čini presudnu razliku u ishodu liječenja, ali i pruža djetetu šansu za najbolje iskorištenje svojih potencijala te postizanje bolje kvalitete života. Optimalno bi bilo da pedijatar u svojoj skrbi ima do najviše 950 predškolske djece. Primarni pedijatri u ovom trenutku u Hrvatskoj prosječno skrbe za 1389 djece. A u Sisačko-moslavačkoj i Šibensko-kninskoj županiji i za više od 2000 djece. To značajno otežava rad liječnika, dovodi do njihova sagorijevanja na poslu, ali i do niže kvalitete komunikacije s roditeljima zbog nedostatka vremena. Dio upisanih pacijenata je stariji od sedam godina i mogao bi prijeći u skrb obiteljskih liječnika. Međutim, i roditelji, a i mi smo svjesni da je upravo pedijatar stručnjak koji je najeduciraniji i ima najvišu razinu kompetencija za skrb o djeci tijekom tog osjetljivog perioda života. Nažalost, i obiteljska medicina je u velikim problemima, stanje je loše te se i za nju može reći da je pred slomom. U ovom trenu u Hrvatskoj nedostaje najmanje 300 obiteljskih liječnika. Situacija će biti još gora jer je trenutačno čak 800 obiteljskih liječnika starije od 60 godina, a na specijalizaciji ih je tek 300-tinjak.
NACIONAL: Kako se stanje u primarnoj pedijatriji odražava na zdravlje djece? Kako se ta situacija prelama preko posebno osjetljive djece s kroničnim bolestima
Posljedice urušavanja primarne pedijatrije su višestruke. Nema liječnika koji kontinuirano prati dijete jer su česte zamjene pa dolazi do fragmentacije skrbi, pedijatri postaju fizički sve udaljeniji od mjesta gdje djeca žive, a moguća su i dulja čekanja na sistematske preglede što može dovesti do propuštanja ranih znakova bolesti ili kašnjenja u cijepljenju. Slabije je i provođenje preventivnih programa poput savjetovanja o prehrani, a što je važno imajući u vidu da su naša djeca i mladi među prvih pet zemalja u Europi s povećanom tjelesnom masom ili pretilošću. Za djecu s kroničnim bolestima, gdje su detaljna anamneza, praćenje i edukacija iznimno važni, to je također veliki problem. Zbog toga se dosta posla prelijeva u specijalističko – konzilijarnu zaštitu u bolnicama, što onda generira dulje liste čekanja i povećava troškove zdravstvenog sustava. Duge liste čekanja osobito pogađaju socijalno ranjive skupine koje si ne mogu priuštiti privatne preglede, produbljujući tako zdravstvene nejednakosti u društvu. Duge liste čekanja za kronične bolesnike predstavljaju ozbiljan problem jer smanjuju kvalitetu života i pogoršavaju zdravstvene ishode. Kod kroničnih bolesti stanje se može pogoršavati ako pacijent ne dobije pravovremenu dijagnostiku ili terapiju te dovesti do komplikacija koje je teže liječiti. Ta situacija opterećuje i bolničke hitne službe koje također preuzimaju ulogu primarnih pedijatara. A roditelji sve češće s djecom odlaze na Hitnu, čak i za stanja koja nisu hitna. Analizirajući rad Hitnog pedijatrijskog prijema KBC-a Split, došli smo do brojke od čak 80 posto pregledanih pacijenata koji su bili 4. i 5. trijažne kategorije, dakle, najmanje hitnosti. Dio njih je možda odlučio iskoristiti dostupnost bolničkog sustava, ali velika većina dolazi jer nema alternativu.
‘Pedijatriju se u ovom trenutku mora proglasiti strukom od posebnog interesa za našu državu. Uz nastavak raspisivanja pedijatrijskih specijalizacija, nužno je poboljšati uvjete rada pedijatara’
NACIONAL: Što je dosad Hrvatsko pedijatrijsko društvo poduzimalo za očuvanje sustava primarne pedijatrije?
Na spomenute probleme Hrvatsko pedijatrijsko društvo ukazuje godinama. Takav manjak pedijatara narušava temelje naše zdravstvene zaštite, a to su njena dostupnost, kontinuiranost, sveobuhvatnost i cjelovitost. Ohrabruju nas najave i spremnost za suradnju iz Ministarstva zdravstva, koje je svjesno važnosti očuvanja i ojačavanja primarne pedijatrije te planira u narednom petogodišnjem razdoblju odobriti oko 120 specijalizacija za primarnu razinu, a još toliko za pedijatrijske odjele u bolnicama. Ministrici zdravstva Ireni Hrstić i njenim suradnicima planiramo ponuditi svoje viđenje budućnosti hrvatske pedijatrije te s njima u partnerstvu osigurati našoj djeci i mladima optimalne uvjete za ostvarenje svojih potencijala.
NACIONAL: Kakvo je stanje na klinikama za dječje bolesti u hrvatskih bolnicama Na što je sve o situaciji u hrvatskim bolnicama ukazalo longitudinalno istraživanje Hrvatskog liječničkog društva „Studija hrvatskog liječništva“?
Situacija je ozbiljna i u bolnicama. Pedijatara nedostaje u pojedinim županijskim bolnicama, naprimjer, Gospiću, Bjelovaru, Puli i Zadru. U nekima od njih pojedine djelatnosti opstaju samo zbog nastavka rada 15-ak umirovljenih liječnika. Prema istraživanju HLK-a, skoro dvije trećine bolničkih pedijatara istodobno pokriva više radilišta, smatraju da su izloženi neprimjerenom radnom opterećenju te nemaju dovoljno vremena da u redovitom radnom vremenu završe sve obveze. Skoro 75 posto nema predviđeno vrijeme za edukaciju na mjestu rada. Naime, Hrvatska liječnička komora je krajem 2024. godine provela drugi val longitudinalnog istraživanja “Studija hrvatskog liječništva”. Uz spomenute podatke, to istraživanje pokazuje i da više od 90 posto bolničkih pedijatara redovito radi prekovremeno, od čega njih 72 posto radi između 20 i 120 prekovremenih sati mjesečno, a 60 posto ih tijekom jednog mjeseca radi nekoliko puta vikendom. Oko 14 posto pedijatara povremeno radi u privatnoj zdravstvenoj ustanovi, a 12 posto u drugoj javnoj zdravstvenoj ustanovi, zahvaljujući čemu opstaju odjeli u mnogim manjim županijskim bolnicama. Iako kolektivni ugovor u zdravstvu jamči svim zdravstvenim djelatnicima besplatan sistematski pregled, 51 posto pedijatara nije imalo sistematski pregled na teret poslodavca. Stoga ne čudi da 33 posto pedijatara starijih od 50 godina ima želju za prijevremenim umirovljenjem.
NACIONAL: Kakve sve sustavne i strateške mjere trebaju Hrvatskoj? Kako će Hrvatsko pedijatrijsko društvo biti predvodnik i poticatelj takvih mjera
Pedijatrija se u ovom trenutku mora proglasiti strukom od posebnog interesa za našu državu. Uz nastavak raspisivanja pedijatrijskih specijalizacija, nužno je poboljšati uvjete rada pedijatara, poput administrativnog rasterećenja od izdavanja svakojakih potvrda za dječje vrtiće te smanjenja broja upisane djece. To u ovom trenutku zbog manjka pedijatara nije realno očekivati. Pedijatri su toga svjesni i nastavit će požrtvovno raditi i dalje. Ali moramo imati pred sobom naznaku poboljšanja u budućnosti i pokazatelje da zdravstvena administracija cijeni taj trud. Nemamo ni ustrojene obvezne vremensko – kadrovske normative. Važno je stimuliranje pedijatara od države i jedinica lokalne samouprave kao značajne demografske mjere kroz različite poticaje ili porezna rasterećenja, jer mlade obitelji neće ostati živjeti tamo gdje nemaju primjerenu zdravstvenu skrb za svoju djecu. Također, nužno je specijalizaciju iz pedijatrije učiniti atraktivnijom. Danas specijalizacija za pedijatra traje pet, a subspecijalizacija još najmanje dvije godine. Za pedijatra kardiologa ili neuropedijatra potrebno je osam godina usavršavanja, što je dulje od svih ostalih subspecijalizacija u medicini. I to je jedan od razloga zbog kojih se liječnici teško odlučuju za pedijatriju. Hrvatsko pedijatrijsko društvo, s našim subspecijalističkim društvima, spremno je ponuditi konkretna rješenja te biti partner Ministarstvu zdravstva s ciljem oporavka hrvatske pedijatrije. Djeca i mladi čine samo 20 posto sadašnje populacije, ali su zato 100 posto naše budućnosti.
JOŠKO MARKIĆ ‘Zbog nebrige za primarnu zdravstvenu zaštitu nalazimo se pred slomom pedijatrijskog sustava’ 2025 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2025 2025-12-13 17:57:53 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
