LIDIJA PANDUR ‘Kazalište je možda jedini prostor koji nas direktno suočava sa svijetom’ 2026

iustitia.bg

Predstava ‘Trilogija o Agamemnonu 2.0’ Lade Kaštelan, koja će se 6. veljače premijerno izvesti u HNK u Zagrebu, novo je čitanje nekoliko grčkih tragedija vezanih za Trojanski rat i nastavak iste građe, točno 30 godina kasnije na istoj sceni. Za redateljicu Liviju Pandur ovo je prva samostalna režija u HNK u Zagrebu

Na poziv Tene Štivičić, ravnateljice Drame HNK u Zagrebu, Lada Kaštelan u suradnji s redateljicom Livijom Pandur vraća se svojoj ”Trilogiji o Agamemnonu”, praizvedenoj na sceni toga kazališta 1995. i objavljenoj u knjizi ”Pred vratima Hada”. Ta je trilogija bila duboko uronjena u neposredno iskustvo rata, u njoj je Lada Kaštelan s pomoću građe nekoliko grčkih tragedija vezanih za Trojanski rat propitivala okrutnije strane pobjede, njezinu cijenu i posljedice te jalovu nadu u novi početak.

Trideset godina poslije neposredno iskustvo ratne traume je iza nas, ona je iz stvarnosti prešla u priču, ali čini se da je svijet jedan neprekinuti lanac mržnje uvjetovan transgeneracijskim prijenosom, razoren podjelama, nepremostivim razdorima i beskompromisnim zauzimanjem strana. Stoga je ”Trilogija o Agamemnonu 2.0” koja će se u HNK u Zagrebu premijerno izvesti 6. veljače revidirana verzija, novo čitanje i nastavak iste građe, uronjena u sadašnji trenutak i okrenuta budućnosti koja ne sluti na dobro. U predstavi igraju Livio Badurina, Živko Anočić, Olga Pakalović, Igor Kovač, Filip Vidović, sveukupno 19 glumaca ansambla Drame.

Livija Pandur je nakon studija dramaturgije na slovenskoj Akademiji za kazalište, radio, film i televiziju u Ljubljani, radila kao autorica i dramaturginja na različitim produkcijama u brojnim domaćim i međunarodnim projektima. Od 1991. do 1996. bila je dramaturginja Drame Slovenskog nacionalnog gledališča Maribor. Godine 1997. uredila je i izdala kazališnu monografiju ”Pandurovo kazalište snova” te piše eseje i članke za brojne publikacije. Od 2001. do 2002. radila je u Thalia Theateru u Hamburgu, kao scenaristica i dramaturginja na Danteovoj trilogiji ”Božanstvena komedija – Pakao, Čistilište, Raj”, a dramaturginja je i suradnica redatelja na još nekolicini projekata.

Od 2002. je voditeljica i producentica međunarodne kazališne organizacije Pandur. Theaters, a od 2002. i 2012. kao dramaturginja radila je na predstavama u koprodukcijama Pandur.Theatersa: ”Sto minuta” prema ”Braći Karamazovima” Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, ”Tesla Electric Company”, ”Kaliguli” Alberta Camusa, ”Ratu i miru” Lava Nikolajeva Tolstoja, Euripidovoj ”Medeji” i ”Michelangelu” prema motivima Krležine drame ”Michelangelo Buonarroti”.

Od 2013. do 2015. surađivala je kao koautorica adaptacija i dramaturginja predstava u režiji Tomaža Pandura: ”Richard III + II” prema tragedijama Williama Shakespearea u Drami SNG-a u Ljubljani i ”Kralj Lear” istog autora u atenskom kazalištu Peireous 260, Goetheov ”Faust” u Centro Dramático National Madrid 2014. te godinu kasnije u Drami SNG-a u Ljubljani. Godine 2016. završila je i režirala predstavu ”Bezgrešna – Hommage à Tomaž Pandur” u Drami SNG-a u Mariboru koju je adaptirala i pripremala s bratom Tomažem Pandurom prije njegove smrti. Godine 2017. s koreografom Ronaldom Savkovićem obnovila je balet ”Simfonija tužnih pjesama”, također hommage Tomažu Pandur, u Operi i Baletu SNG-a, u Ljubljani 2019.

”Trilogija o Agamemnonu 2.0.” njezina je prva samostalna režija u HNK u Zagrebu.

NACIONAL: U Zagrebu režirate predstavu ”Trilogija o Agamemnonu 2.0” za koju je zanimljivo to da je revidirana verzija predstave teksta od prije točno trideset i tri godine, premijerno izvedene 1995. također u HNK u Zagrebu. Rijetko se to događa, zašto ste se vi i Lada Kaštelan odlučile za takav pothvat?

Tekst je prvi put objavljen 1993. u Ladinoj knjizi ”Pred vratima Hada” koju mi je poklonila kad smo se upoznale, a 2012. smo prvi put surađivale na predstavi ”Medeja” redatelja Tomaža Pandura, isto u HNK u Zagrebu. Lada je za nas napravila novi prijevod ”Medeje” i surađivala sa mnom u dramaturškoj pripremi predstave. Tada smo se prepoznale, puno predstava radile smo zajedno, a nakon ”Čekajući Oresta” u HNK Varaždin 2024. gdje smo se bavile svijetom u razdoru, a pogotovo razdoru u obitelji, razdoru između majke i kćeri, stigao je poziv ravnateljice Tene Štivičić koja mi je predložila da se ponovno otvori Ladina ”Trilogija o Agamemnonu”. Odmah sam pristala, jer je to bio logični nastavak našeg rada, ali i mogućnost novog promišljanja postojeće građe. Lada je napisala novi dramski tekst, ”Trilogiju o Agamemnonu 2.0”, predstava će biti praizvedba, novo čitanje grčke tragedije prema Euripidu i Eshilu, koja iz mitske građe i građe tragedije odslikava stvarnost kroz filtar fikcije. Od ”Ifigenije na Aulidi” preko ”Agamemnona” do ”Oresta”, naravno iz današnje perspektive i stanja svijeta danas.

NACIONAL: Što donosi ova nova verzija istog teksta Što je u fokusu kad je režija u pitanju?

Nova ”Trilogija” je nova cjelina, njen treći dio prema motivima Euripidova ”Oresta” nastao je sad. Preko sudbine kuće Atrejevića Lada i ja nastavljamo se baviti našim svijetom i našim traumama i strahovima… To su tri različite cjeline koje govore o uzrocima i posljedicama proteklih događaja, o transgeneracijskim traumama, zločinu, prijevari, naslijeđenoj krivnji…

Moj redateljski koncept, naravno, proizlazi iz teksta, iz dramaturgije. Prvi dio ”Trilogije” bavi se žrtvovanjem Ifigenije i početkom Trojanskog rata, drugi dio Agamemnonovim povratkom iz rata i Klitemnestrinom osvetom, u trećem dijelu bavimo se Elektrom i Orestom šesti dan nakon ubojstva majke. Svaki od triju dijelova ima vlastitu jezičnu strukturu i dramaturšku logiku; pokretač je sadržaj, unutarnja logika slijeda prizora i precizna gradnja odnosa. Svi likovi su na neki način obilježeni, sve ih pokreće naslijeđena religija boli, krivnja, politički konflikti; bavimo se obiteljskim prokletstvom, graničnim emotivnim stanjima, odlukama koje imaju strašne posljedice i koje vode do kaosa, do mirisa i stanja svijeta danas.

NACIONAL: U prvoj verziji bavile ste se iskustvom rata koji je te 1995. bio, nažalost, dio hrvatske svakodnevice. U novoj verziji bavite se činjenicom da je rat, kako se kaže u tekstu najave predstave, ”iz stvarnosti prešao u priču, u vakuum koji ne dopušta ni otpuštanje starog ni ulazak u novo. Čini se da je naš svijet jedan neprekinuti lanac mržnje uvjetovan transgeneracijskim prijenosom, razoren podjelama, nepremostivim razdorima i beskompromisnim zauzimanjem strana.” Zašto je važno govoriti o tome u kazalištu i na koji način je to ispričano?

Točno. Nalazimo se zapravo ”Pred vratima Hada”, između dviju krajnosti, ljubavi i smrti, koje su temelj našeg postojanja, a kazalište nam pomaže da ih budemo svjesni… Pitanja krivnje, gubitka, mržnje, milosti i opraštanja uvijek iznova vode do krika koji je, prema Anne Carson, osobitost grčke tragedije. Od mitološkog Trojanskog rata – rat ove civilizacije zapravo nikad nije prestao, posuda zla je metaforički sve punija i prelijeva se preko ruba. Taj grčki tragički krik danas je sve glasniji, odzvanja strah, brutalnost, vulgarnost, moralni kukavičluk, a i glad za ljubavlju i mirom.

NACIONAL: Neprestano se u kazalištima širom svijeta postavljaju grčki antički tekstovi koji ne prestaju inspirirati svojom aktualnošću, ponajviše zato što se bave ljudskim karakterima i osobinama koji su oduvijek isti. Vi se vrlo često bavite upravo takvim klasicima, ili antičkim ili onima malo novijima. Zašto vas inspirira klasika, što se može naučiti iz tih tekstova, učite li iz svakog redateljskog iskustva Primjerice, Eshilova ”Trilogija o Agamemnonu 2.0” Lade Kaštelan bavi se osvetom, ljubavlju, mržnjom, ljubomorom, sve redom snažnim emocijama i međuljudskim odnosima. Što ste naučili iz rada na ovoj predstavi, učite li iz svakog redateljskog iskustva

Velika djela, veliki klasični tekstovi zapravo su naši suvremenici, jer je svaki od njih na neki način u vezi s ovim i onim svijetom; jedan je stvaran, a drugi nedodirljiv, s one strane može se samo naslutiti. Pitanje je gdje je prijelaz, što se događa, kad se ono tamo, samo naslućeno i nepoznato useli u čovjeka, kada te moći postanu njegove, a problemi bez razrješenja. Teatar se pak nalazi s obje strane i koristimo ga u traženju istine.

U antičkoj tragediji najviše me zanimaju arhetipski odnosi – majka i kći, brat i sestra, sin i majka, kći i otac… Ti su arhetipovi dio i ove predstave i tu se otvara intrigantno imaginarno i misaono polje, koje omogućava uspostavljanje i izazivanje dijaloga s vremenom, pretapanje i prevođenje arhetipskih priča u cjelovito kazališno iskustvo.

NACIONAL: Vaša stalna suradnica je Lada Kaštelan koja je isto tako zaljubljena u klasiku, zašto je dobro imati stalnu suradnicu, nekoga s kojim se razumijete? Znaju mi redatelji ili drugi umjetnici reći da je neizmjerno važno dijeliti viziju i energiju s nekim, ali da je važno i raditi u različitim kazalištima i s različitim glumcima. Razmišljate li i vi na sličan način?

Slažem se. Jako je važno raditi s ljudima s kojima se dobro razumiješ, s kojima možeš zajedno misliti. S Ladom mi se od prve predstave koju smo radile zajedno dogodila ona čudesna kemija, zajedničko promišljanje o kazalištu i životu… Ulazak u rad na ”Trilogiji” za mene je bio zapravo ulazak u Ladinu glavu, u njezin precizan um i oštro razmišljanje o anatomiji svijeta u kojem živimo danas.

NACIONAL: Kako se osjećate u HNK u Zagrebu? Imate li zbog rada u nacionalnim kazališnim kućama neki drugačiji osjećaj, veću odgovornost, ili je svaka režija jednako važna i angažirana

Radila sam u HNK u Zagrebu kao dramaturginja s Tomažem Pandurom na predstavama ”Medeja”, ”Rat i mir” i ”Michelangelo” prije više od deset godina, a sada prvi put u ovom kazalištu radim kao redateljica. Produkcijski uvjeti su odlični, a tu je i fantastična glumačka podjela ove predstave koja je uvijek preduvjet da se može ostvariti uzbudljivo kazališno putovanje po pokrajinama ljudskih odnosa.

‘U antičkoj tragediji zanimaju me arhetipski odnosi – majka i kći, brat i sestra, sin i majka…’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Vi ste prije svega dramaturginja, ali se duže vrijeme bavite i režijom. Zašto ste odlučili posvetiti se baš dramaturgiji i režiji, kazalištu? Što vam je toliko zanimljivo u vašem poslu?

Svjedoci smo raspada civilizacijskih vrijednosti, etike i morala, živimo u vremenu stalnih ratova, nejednakosti, ugnjetavanja manjina. U društvu u kojem još uvijek svjedočimo nečuvenom nasilju, silovanjima, ubojstvima, iskorištavanju, nejednakosti kazalište još uvijek ima moć osvještavati, probuditi, inspirirati, upozoriti. I zato mislim da je kazalište danas možda jedini prostor koji nas direktno suočava sa svijetom u kojem živimo, jedina oaza kolektivnog i živog dijaloga, skupnost, nedjeljivost. U kazalištu se na neki način sve uloge nadopunjuju, a najznačajnija je strast prema tome što radimo. Ukratko, kazalište je za mene cjelina, nezavisno od uloge u kojoj jesi, rad na predstavi doživljavam cjelovito, odgovorno, poštujući sve suradnike. Jedino se u međusobnom angažmanu rađaju autentična ostvarenja. Onda je u tom ”čudesnom rudniku duša” sve moguće.

NACIONAL: Kako krećete u režiju? Znate li već na koji način ćete postaviti tekst ”na prvo čitanje” ili se ideja stvara na čitaćim probama Što vam je najvažnije u tekstu da biste pristali režirati ga

U dramskom tekstu ili predlošku uvijek pronalazim nešto što dotiče mene ili ljude oko mene. Zanimaju me teme o kojima danas mogu govoriti svim svojim iskustvom, kako kazališnim tako i intimnim. Jako je bitno u teatru govoriti o društvenim temama, o međuljudskim odnosima, a još bitnije poticati misao. Zapravo je misao u kazalištu najbitnija. Jedino tako me tekst može nagovoriti, u njemu uvijek tražim materijal za procesiranje i mapiranje ideja, zanima me prevođenje dramskih i literarnih svjetova u prostor kazališta. Zanimaju me arhetipovi, zagonetni i nerješivi odnosi, mitovi koji nas opominju, izazivaju, identificiraju, postavljaju vječna ontološka pitanja, preko njih se prepoznajemo, oni nam daju uvid u stanje današnjeg trenutka.

Kazalište upozorava na opasnost nekritičkog vjerovanja bilo kojoj priči koja se proglašava konačnom istinom, provocira i evocira senzacije, objektivizira subjektivno i podsjeća na dostojanstvo, plemenitost duha i ljepotu koja tako nedostaje u današnjem kaotičnom svijetu.

NACIONAL: Koji su vam planovi nakon Zagreba

Radim na knjizi koja će se baviti djelom Tomaža Pandura s naslovom ”Od sto minuta do sto godina samoće”, a u pripremi su i neke nove predstave.

LIDIJA PANDUR ‘Kazalište je možda jedini prostor koji nas direktno suočava sa svijetom’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2025 2026-02-06 19:50:10 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo