NACIONAL DOZNAJE Predsjednica Vrhovnog suda primila dokumente o teškom sukobu interesa više sudaca 2026

Nacional je koncem proteklog tjedna dobio na uvid sadržaj intrigantne predstavke upućene Mirti Matić, predsjednici Vrhovnog suda, u kojoj je upozorena na neetično ponašanje pojedinih sudaca Vrhovnog suda koji su sudjelovali u radu Proširenog vijeća koje je odlučivalo u slučaju franak. Sadržaj te predstavke predstavlja ozbiljan izazov za novu predsjednicu Vrhovnog suda, posebice zato što ukazuje na nekoliko spornih, javnosti nepoznatih intrigantnih okolnosti koje povezuju s donošenjem spomenute dvojbene odluke Vrhovnog suda od 27. svibnja ove godine.

Zbog rastućeg revolta ogorčenih oštećenih građana ona predstavlja i ozbiljnu reputacijsku prijetnju Vladi Andreja Plenkovića. U toj predstavci napominje se kako je Senija Ledić, 56-godišnja sutkinja Vrhovnog suda, koja je sudjelovala u dopuštenju ovog revizijskog postupka, dobila povlašteni ugovor o stambenom kreditu koji je podigla u Erste banci 14. siječnja 2025. godine u iznosu od 199.800 eura na 120 otplatnih rata. Izvor koji je Nacionalu omogućio uvid u dokumente o tom kreditu tvrdi i sljedeće:

„To je bilo samo tri mjeseca nakon što je bila u Vijeću Vrhovnog suda koje je dopustilo ovu reviziju Vrhovnog suda o konvertiranim kreditima. Osim što sutkinja Ledić nije trebala banci platiti ulaznu naknadu za taj kredit, nije imala ni sudužnika, a ni jamca. Senija Ledić bila je jedini jamac vlastitog kredita, a nategnula je otplatnu ratu preko najvećeg mogućeg limita. Imala je mjesečni otplatni anuitet od 1.952,43 eura. Prema njenoj imovinskoj kartici, njena je plaća bila 4400 eura, a to u bankarstvu znači da je taj njen otplatni anuitet bio na razini 45 posto, a ne uobičajenih 33 posto od plaće. Ako nije bila u crvenom, njena je otplatna rata svaki mjesec bila barem u žutom. Imala je veću mjesečnu kreditnu izloženost od uobičajene u bankarskom poslovanju, a sama je bila jamac bez solidarnih sudužnika“.

Isti izvor osvrnuo se i na osiguranje njenog ugovora u slučaju nemogućnosti otplate kredita. Prema njegovim riječima, taj kredit Senija Ledić osigurala je preko Wiener osiguranja. U slučaju klijenata banke Wiener osiguranje pokriva samo do 50 posto duga, a u slučaju Senije Ledić ta osiguravajuća kuća obvezala se da će eventualni budući nenaplativi dug pokriti u iznosu od 100 posto. Taj izvor navodi kako ni u jednom kreditu još nije vidio da je nekome osiguran toliki iznos u slučaju besparice klijenta. Kupoprodajna cijena tog stana bila je 220.000 eura, a ona je od tog iznosa kaparila 10 posto.

„Ako to nisu bili povlašteni uvjeti kreditiranja, onda ne znam što je mogla još dobiti“, izjavio je ovaj upućeni Nacionalov izvor.

Napokon, i izvori s Vrhovnog suda potvrdili su Nacionalu da je Senija Ledić, baš kao i Đuro Sessa, bivši predsjednik Vrhovnog suda, „štancala“ odluke u sudskim vijećima u korist banaka i prije ove konačne odluke Proširenog vijeća Vrhovnog suda. Prema njihovim riječima, za Seniju Ledić je problematično i to što je njena sestra bila visoko pozicionirana bankarica u Addiko banci, pa se trebala izuzeti od odlučivanja.

Ti izvori navode i kako je sestra Senije Ledić dugo radila u bankarskoj grupaciji Société Générale koju je u Hrvatskoj otkupila mađarska OTP banka, a sada je Addiko banku kupila austrijska Raiffeisen banka. A i ta se banka nalazi među bankama koje su tužili hrvatski građani s konvertiranim kreditima u švicarskim francima.

U djelovanju Vrhovnog suda Nacionalov sugovornik nadalje smatra spornim i to što Vanda Franjić, viša sudska savjetnica, ali i povjerenica za etiku na Vrhovnom sudu, nije uopće reagirala u ovom predmetu upozorenjem sucima koji su se morali izuzeti. Taj izvor smatra da je ona morala upozoriti suce da se transakcije poput ove Senije Ledić nisu smjele uopće dogoditi.