iustitia.bg
‘SDP-u je Možemo! obećalo čelno mjesto u Umjetničkom paviljonu pa se ‘nije stiglo’ javiti članovima Upravnog vijeća da ne podrže Irenu Bekić. Ona je zato povukla kandidaturu pa ju je Tomašević postavio za v.d.-a’, tvrdi Nacionalov izvor
Umjetnički paviljon posljednjih je godina postao jedna od najkontroverznijih hrvatskih kulturnih ustanova. Kontroverze proizlaze ne zbog programa, obnove ili financiranja, već zbog načina upravljanja institucijom i izbora njezina vodstva. Od natječaja za ravnatelja 2022. pa do današnje situacije, kad je novi izbor za ravnatelja te institucije zamućen političkim igrama između, kažu Nacionalovi izvori upućeni u tematiku, Možemo!, stranke koja upravlja Gradom Zagrebom, i SDP-a, njihova junior koalicijskog partnera. Iako je dosadašnju ravnateljicu Irenu Bekić još u svibnju Upravno vijeće Umjetničkog paviljona, nakon provedenog natječaja, gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću predložilo za novi ravnateljski mandat, došlo je do obrata i Tomašević je početkom srpnja Irenu Bekić postavio za v.d. ravnateljice. To je odmah izazvalo burne reakcije stručne javnosti, a Nacionalu se javilo nekoliko ljudi, bivših zaposlenika, sadašnjih zaposlenika, ali i stručnjaka različitih vidova likovne umjetnosti koji nemaju izravne veze s Umjetničkim paviljonom, ali su itekako upućeni u događanja oko te institucije, ali i načina kadroviranja stranke Možemo! koja zbog toga sve češće dobiva kritike. Svi Nacionalovi izvori slažu se u jednom – u slučaju izbora nove ravnateljice Umjetničkog paviljona svakako nešto ”ne štima”, sve sliči na političku trgovinu, i to ”u korist” SDP-a. Jedan Nacionalov izvor pojasnio je o čemu se radi:
„Ovo što se dogodilo klasičan je obrazac ponašanja stranke Možemo!. Nije to prvi put da ovako postavljaju čelne ljude po gradskim institucijama. Ovdje su se malo ‘zaletjeli’, da tako kažem. Irena Bekić dobila je povjerenje gradonačelnika Tomaševića za prvi mandat koji je odradila korektno. Na drugi natječaj prijavila se ona i Alma Trauber, a Upravno vijeće je gradonačelniku predložilo upravo Irenu Bekić koja bi na taj način nastavila ravnateljski mandat. Međutim, u međuvremenu se očito dogodilo to da je SDP-u ‘obećano’ ravnateljsko mjesto u Umjetničkom paviljonu, pa se ‘nije stiglo’ javiti članovima Vijeća da je Alma Trauber osoba koju su trebali predložiti gradonačelniku. Stoga je Irena Bekić, vidi čuda, povukla svoju kandidaturu pa ju je gradonačelnik postavio za v.d. do novog natječaja. No kako se Alma Trauber javila na isti natječaj, a uvjete ima, po svemu sudeći novi natječaj neće se ni raspisati pa će Alma Trauber, vrlo moguće, biti nova ravnateljica Umjetničkog paviljona. Irena Bekić će, po mojoj procjeni, za ovu ‘uslugu’ dobiti neko ravnateljsko mjesto, u nekoj gradskoj ustanovi. I svi će biti sretni i zadovoljni“.
Nacional je za komentar zvao Irenu Bakić koja, na pitanje da kaže razloge zbog kojih više nije ravnateljica, ni jednom riječju nije spomenula da je povukla kandidaturu, što je neobično. Posebno zato što je to učinila dva mjeseca nakon što ju je gradonačelniku Tomaševiću za novi mandat predložilo Vijeću. No nije htjela komentirati nastalu situaciju. Nacionalovi izvori to njezino ponašanje objašnjavaju time što joj je, ponovio je drugi Nacionalov izvor, za taj njezin čin gotovo sigurno obećano neko ravnateljsko mjesto.
Osim ovoga, gotovo svaki važniji kadrovski potez u Umjetničkom paviljonu dosad pratile su sumnje u politički utjecaj na odluke koje bi, prema zakonu, trebale počivati na stručnim kriterijima. Prvi ozbiljan prijepor izbio je tijekom natječaja za ravnatelja 2022. godine. U dijelu medija najprije je objavljena informacija da je Upravno vijeće najboljim ocijenilo program muzejske savjetnice Leile Topić. Nekoliko sati poslije ta je informacija nestala, a objavljena je vijest da je za ravnateljicu predložena Irena Bekić. Nacional je tada objavio opsežno istraživanje u kojem su iznesene tvrdnje o pritiscima na članove Upravnog vijeća tijekom postupka izbora. Tvrdnje nikada nisu sudski potvrđene, ali slučaj je dodatno odjeknuo nakon ostavke predsjednika tadašnjeg Upravnog vijeća Paviljona Petra Preloga, koji je javno izjavio kako smatra da je upravo program Leile Topić bio najkvalitetniji i najprimjereniji budućem razvoju Umjetničkog paviljona.
Četiri godine poslije čini se, eto, da se povijest ponavlja, samo u drukčijem obliku. Prema informacijama Nacionalovih izvora, Upravno vijeće podržalo je nastavak mandata Irene Bekić, no konačna politička odluka nije slijedila taj prijedlog. Takav razvoj događaja otvara nekoliko pitanja. Ako je Upravno vijeće zaključilo da je dosadašnja ravnateljica Irena Bekić ostvarila program koji zaslužuje novi mandat, zbog čega taj prijedlog nije prihvaćen? Ako, pak, nije ostvarila očekivane rezultate, zašto je Upravno vijeće uopće predložilo njezin ostanak? Nacionalov izvor kaže:
„Izostanak javnog obrazloženja, odnosno ova farsa o povlačenju kandidature, ostavlja prostor nagađanjima i dodatno narušava povjerenje u postupak izbora ravnatelja javnih kulturnih ustanova. Posebnu težinu cijeloj situaciji daje činjenica da se u kulturnim krugovima već govori o imenu osobe koja bi trebala preuzeti vodstvo Umjetničkog paviljona. Dakle, vrlo je izgledno da se novi natječaj neće ni raspisati nego će se ravnateljicom imenovati Alma Trauber, a čak i da se raspiše, ista osoba će dobiti povjerenje. Ako se takve informacije pokažu točnima, javni natječaj teško će se moći promatrati kao stvarno natjecanje programa i vizija razvoja ustanove. Njegova bi svrha tada bila tek formalna potvrda unaprijed donesene odluke“.
20.04.2026., Zagreb – Gradonacelnik Grada Zagreba Tomislav Tomasevic, procelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno drustvo Emina Visnic i procelnica Gradskog ureda za izgradnju, prostorno uredenje, graditeljstvo i obnovu Azra Saric, predstavili su nova kapitalna ulaganja u kulturnu infrastrukturu Grada Zagreba. Photo: Neva Zganec/PIXSELL
Uz kadrovske prijepore, posljednjih godina Umjetnički paviljon prate i unutarnji problemi o kojima se u kulturnoj zajednici govori mnogo otvorenije nego u službenim priopćenjima. Nekoliko dugogodišnjih zaposlenika napustilo je ustanovu tijekom mandata Irene Bekić. Razlozi njihovih odlazaka nikada nisu sustavno objašnjeni javnosti. Prema navodima Nacionalovih izvora, osoba upoznatih sa situacijom, dio bivših zaposlenika odlazak je povezivao s narušenim međuljudskim odnosima i načinom upravljanja ustanovom. Ti navodi nisu javno potvrđeni niti su o njima doneseni službeni zaključci nadležnih tijela, ali činjenica da je instituciju u kratkom razdoblju napustilo čak dvoje iskusnih djelatnika zaslužuje ozbiljno objašnjenje osnivača i uprave. Za ustanovu čija se djelatnost temelji na stručnom kontinuitetu, institucionalnoj memoriji i dugoročnom planiranju, odlazak ljudi koji desetljećima nose njezin program predstavlja ozbiljan organizacijski problem.
Jednako su podijeljene reakcije izazvali i programi koje je Umjetnički paviljon razvijao tijekom obnove svoje povijesne zgrade. Sama činjenica da je institucija bila prisiljena djelovati izvan vlastitog prostora otvorila je mogućnost drukčijeg programskog modela. Međutim, upravo se oko tog modela razvila jedna od najvećih stručnih rasprava. Dio kustoske zajednice, kažu Nacionalovi sugovornici, smatra da je Umjetnički paviljon izgubio jasno definirani identitet koji ga je desetljećima razlikovao od ostalih zagrebačkih institucija. Umjesto velikih povijesno-umjetničkih projekata, međunarodnih retrospektiva i reprezentativnih izložbi koje su obilježile njegovu povijest, kritičari upozoravaju da su pojedini programi više odgovarali profilu manjih centara za suvremenu umjetnost nego najstarijoj hrvatskoj izložbenoj instituciji.
To, naravno, ne znači da suvremena umjetnost ne pripada Umjetničkom paviljonu. Međutim, pitanje koje dio stručne javnosti postavlja glasi: postoji li jasna kustoska koncepcija koja povezuje pojedine projekte u prepoznatljiv identitet institucije ili se program oblikuje od projekta do projekta, bez dugoročnog razvoja U središtu priče nalazi se i još važnije pitanje: imaju li javni natječaji i stručna tijela stvarnu ulogu u odlučivanju ili služe kao formalni okvir za političke odluke koje se donose drugdje? Ako se drugi put u četiri godine izbor čelne osobe jedne od najvažnijih hrvatskih kulturnih ustanova pretvori u političku kontroverzu, problem više nije pojedinačni mandat. Problem postaje sustav upravljanja kulturom.
11.07.2026., Zagreb – Kisni, sivi i tmurni oblaci iznad Zagreba najavljuju dolazak kise, odnosno promjene vremena. Photo: Marko Seper/PIXSELL
U kulturnom sektoru već se godinama, dakle, mogu čuti tvrdnje da pojedina imenovanja nisu isključivo rezultat kvalitete programa, nego i političkih dogovora između stranaka koje sudjeluju u izvršnoj vlasti. Takve tvrdnje gotovo nikada nije moguće dokazati jer se, ako postoje, odvijaju izvan formalnih procedura. Upravo zato svako novo sporno imenovanje, a ovo svakako ”miriše” na to, dodatno potiče sumnju dijela stručne javnosti da javni natječaji ponekad služe potvrđivanju političkih kompromisa, a ne isključivo vrednovanju programa kandidata.
Umjetnički paviljon nije usamljen slučaj. Posljednjih godina izbori i razrješenja čelnih ljudi zagrebačkih kulturnih ustanova sve češće izazivaju prijepore u stručnoj javnosti. Polemike oko imenovanja ravnatelja Muzeja grada Zagreba, smjene ravnatelja Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, imenovanje ravnateljice Knjižnica grada Zagreba te rasprave koje su pratile pojedine natječaje u gradskim ustanovama ostavljaju dojam da stručna tijela i javni natječaji sve češće služe kao jedna etapa postupka, dok se konačne odluke donose na političkoj razini. Svaki pojedinačni slučaj ima svoje specifičnosti, ali njihov zbroj otvara legitimno pitanje: koliko su javni natječaji u kulturi doista mehanizam izbora najboljeg programa, a koliko postupak kojim se potvrđuju već donesene političke odluke.
Nije politička trgovina u kulturi specifična samo za gradsku razinu. Kako kažu Nacionalovi sugovornici, dogovora za čelne ljude u raznim kulturnim ustanovama u Hrvatskoj ne nedostaje. Tako je spomenut primjer Muzeja Mimara koji je, kako su rekli Nacionalovi izvori, ”predan” Domovinskom pokretu, što se može naslutiti i iz teme stalnog postava – ”Priroda, društvo i vjera”. Nije stoga iznenađenje činjenica da je politika umiješana u izbore ”svojih” kadrova. Međutim, način na koji to radi Možemo!, slažu se Nacionalovi izvori, odavno je prešlo granicu dobrog ukusa. Jedan izvor o tome kaže:
“Ono što rade Tomašević i njegova klika na čelu s Eminom Višnić, pročelnicom za kulturu, apsolutno se može opisati kao besramno. Umjetnički paviljon je samo jedan od pitaj boga koliko slučajeva ‘uhljebljivanja’. Međutim, čak i da jest tako, zbog ‘lex šerifa’ takva procedura je legalizirana. Stoga nema razloga da Tomašević kroz upravna vijeća glumi transparentnost i raspisuje natječaje. Ti natječaji su priča za sebe, nevažni su i unaprijed se – u najvećem broju slučajeva – zna tko je izabran. Ionako gradonačelnik ima ‘zadnju’, zbog toga se i događaju ovakvi politički vodvilji”.
Nacional je Gradu Zagrebu poslao pitanja o izboru nove ravnateljice Umjetničkog paviljona i Ireni Bekić, odnosno o razlozima njezina neizbora. Međutim, Grad Zagreb odgovore nije poslao, što je neobično. Grad Zagreb Nacionalu je poslao vrlo šturi birokratski odgovor: “Upravno vijeće je nakon provedenog javnog natječaja i razgovora s kandidatima jednoglasno predložilo Irenu Bekić za ravnateljicu u punom mandatu. U međuvremenu, kandidatkinja Irena Bekić je obavijestila Upravno vijeće Paviljona da povlači svoju prijavu na natječaj. Upravno vijeće zatim je donijelo odluku kojom poništava javni natječaj za izbor i imenovanje ravnatelja/ravnateljice Paviljona te odluku kojom se predlaže imenovanje Irene Bekić za vršitelja dužnosti Paviljona budući da njen mandat kao ravnateljice Paviljona ističe 15. srpnja 2026. Gradonačelnik Grada Zagreba prihvatio je prijedlog Upravnog vijeća Paviljona i imenovao Irenu Bekić za vršiteljicu dužnosti do imenovanja ravnatelja na temelju natječaja, a najduže do godinu dana. Također, Upravno vijeće je istodobno dužno raspisati javni natječaj za imenovanje ravnatelja u zakonom propisanom roku, odnosno u roku od 30 dana od dana imenovanja vršitelja dužnosti sukladno odredbi Zakona o ustanovama“.
Povjesničarka umjetnosti Leila Topić situaciju oko kadroviranja u Umjetničkom paviljonu ovako je komentirala:
„Sve češće imam dojam da se o kulturnim ustanovama ne odlučuje isključivo na temelju programa i stručnih kriterija. Kulturne institucije ne bi smjele postati ukras na svadbenoj torti novih političkih koalicija niti miraz koji prati političke dogovore. Njihova je zadaća služiti javnom interesu, a ne dnevnoj politici.
Upravo zato razvoj događaja u Umjetničkom paviljonu zaslužuje potpuno transparentno objašnjenje. Nakon što je Upravno vijeće prije dva mjeseca podržalo nastavak mandata Irene Bekić, njezina je kandidatura povučena, a javnosti nisu ponuđeni razlozi takvog obrata. U ustanovi od nacionalnog značaja takva promjena ne može ostati bez jasnog obrazloženja.
Prilikom imenovanja Irena Bekić predstavljana je kao kustosica s važnim međunarodnim iskustvom koja će otvoriti novo poglavlje Umjetničkog paviljona i dovesti suvremenu umjetnost u središte Zagreba. Četiri godine poslije legitimno je analizirati u kojoj su mjeri ta očekivanja ostvarena i kakvi su rezultati njezina mandata.
Ako se nakon svega raspiše novi natječaj, javnost ima pravo očekivati da će postupak biti potpuno transparentan i da će se odluka temeljiti na kvaliteti programa. Ako se natječaj ne raspiše ili se od njega odustane, jednako je važno da osnivač jasno objasni na temelju kojih je zakonskih i stručnih razloga donesena takva odluka. Povjerenje u javne institucije gradi se otvorenošću, a ne šutnjom“.
Leila Topić naglasila je da je Nacrt novog ICOM-ova Kodeksa etike iz 25. lipnja 2026. dodatno pooštrio standarde profesionalnog integriteta u muzejima. ICOM u svom sastavu ima 40 muzeja u Hrvatskoj. Posebno je značajna odredba P.9., kaže Leila Topić:
„Prema njoj, ‘svatko tko radi u muzeju ili s muzejima treba sprječavati svaki stvarni ili percipirani sukob interesa s muzejom’. Kodeks pritom izričito navodi da se moraju prijaviti i stvarni i percipirani sukobi interesa te da muzeji trebaju imati javno dostupna pravila o njihovom sprječavanju.
To predstavlja važan iskorak jer etička odgovornost više ne počiva samo na dokazivanju nepravilnosti. Dovoljno je da postoje okolnosti koje mogu opravdano narušiti povjerenje javnosti u nepristranost postupka. U takvim situacijama muzejske ustanove imaju obvezu osigurati najveću moguću razinu transparentnosti i otkloniti svaku sumnju koja bi mogla ugroziti njihov profesionalni integritet. O sukobu interesa u prvom redu odlučuje muzejska ustanova kroz svoje upravljačke mehanizme i interne procedure, a ako je riječ o članovima ICOM-a, moguće je pokrenuti postupak pred ICOM-ovim tijelima nadležnima za etiku. Ovo je važno napomenuti jer očito je da su sukobi interesa prepoznati kao istinski problem struke“.
NACIONAL DOZNAJE ‘Zbog političke trgovine Možemo! i SDP-a ravnateljica Umjetničkog paviljona povukla svoju kandidaturu’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-07-31 17:14:51 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
