iustitia.bg
Redatelj Oliver Frljić nakon posljednje ovosezonske izvedbe ‘Vještica iz Salema’ koje je radio u ZKM-u, govori o prijetnjama koje dobiva i pojašnjava zašto je tražio dozvolu za korištenje Thompsonova ‘Vjetra s Dinare’ u predstavi te zašto je pri izgovoru riječi ‘preljub’ na videozid stavio fotografiju Zlatka Dalića sa suprugom
„Prijetnje ponajviše primam u bespućima internetske zbiljnosti, gdje anonimnošću naoružani junaci redovito pozivaju na različite oblike nasilja prema meni i predstavi. To internet-domoljublje je u pravilu garnirano zaprepašćujućim nepoznavanjem hrvatskog jezika. Takav sadržaj platforme u uvjetima samoregulacije u pravilu toleriraju, čak i nakon što ih se prijavi“, kaže redatelj Oliver Frljić u razgovoru za Nacional. Prijetnje prima nakon što je krajem svibnja u Zagrebačkom kazalištu mladih postavio predstavu Arthura Millera ”Vještice iz Salema”, koja je prošlog vikenda izvedena posljednji put u ovoj sezoni.
Suđenje vješticama u Salemu događaj je iz 1693. u današnjem Massachusettsu. U puritanskoj enklavi odvijao se tzv. lov na vještice, koji je koštao života najmanje 25 ljudi, a Miller je taj događaj ”iskoristio” za alegorijski prikaz histerije koja je 1950-ih zahvatila Sjedinjene Američke Države, kada su mnogi nevini ljudi bili optuženi za komunizam i progonjeni bez dokaza.
Frljić u svojoj verziji ”Vještica” isto tako govori o histeriji, onoj u hrvatskom društvu, pa tako ne samo radnjom već i videoprojekcijama prikazuje političku i društvenu situaciju. Spominje se premijer Andrej Plenković, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i ”afera Geodetski”, glumci uzdignute desnice pjevaju ”Putujem”, dok se na zidu vrte fotografije Marka Perkovića Thompsona, a na izgovorenu riječ ”preljub” na videozidu prikaže se fotografija izbornika Hrvatske nogometne reprezentacije Zlatka Dalića sa suprugom. Zašto je u predstavi ”Vještice iz Salema” koristio te foto i videomaterijale, doživljava li on to kao provokaciju, kao što njegove predstave uglavnom opisuju mnogi, zašto su mu neke predstave zabranjene te zašto je i dalje na ”meti” desnice, što god da napravio i što god da kaže, 50-godišnji redatelj Oliver Frljić ispričao je u razgovoru za Nacional.
NACIONAL: Nedavno je u ZKM-u održana premijera predstave ”Vještice iz Salema” u vašoj režiji, gdje ste zadnji put u Hrvatskoj režirali i prije četiri godine ”Braću Karamazove”. Znači li to da je ZKM jedino kazalište u Hrvatskoj u kojem možete raditi, odnosno u kojem vas žele angažirati?
Nakon godina u kojima su vrata zagrebačkih kazališta bila čvrsto zatvorena za moju malenkost, sada su se počela polako otvarati. Ali lijepo je vidjeti da u ovom gradu još uvijek postoje institucije koje imaju nultu stopu tolerancije na moj rad i personu. To se valjda zove diverzifikacija kulturne politike.
NACIONAL: Sudeći prema tome da su sve predstave ”Vještica” do kraja sezone rasprodane, publika očito ne dijeli mišljenje kazališnih stručnjaka i ravnatelja. Kako komentirate taj disbalans?
Interesi publike i onih koji ih pokušavaju instruirati što trebaju, a što ne trebaju gledati vrlo često su dijametralno suprotni. Ipak, ova mala provincijalna hajka na ”Vještice”, koja još traje, ponajviše govori o onima koji su je – po vlastitoj savjesti ili političkom diktatu – pokrenuli. U svom radu nikada se nisam vodio ni kritikama, niti punim dvoranama.
NACIONAL: Neovisno o tome što ne radite u Hrvatskoj, puna su vas usta, spominju vas na dnevnoj bazi. Nisu izostale reakcije ni ovaj put, a posebno jake su bile s desnice, kao i obično. Kako to objašnjavate? Nije li logično da, ako te netko ne zanima, osobu ostaviš na miru, da se ne interesiraš za to što radi i gdje? Zašto ste tako interesantni desnici?
Vjerujem da postoji neka vrsta libidinalne privlačnosti, inače bi bilo teško objasniti zašto se značajan dio hrvatske desnice tako uporno bavi mnome. Postoji stanovita kontradikcija u tome da vas netko istodobno proglašava nevažnim i posvećuje vam toliku količinu vremena i energije. Možda je stvar u tome da sam postao pogodno projekcijsko platno za fantazme o nacionalnoj izdaji, kulturnoj dekadenciji i moralnom posrnuću. U svakom slučaju, moram priznati da me dio hrvatske desnice prati s većom predanošću nego dobar dio moje publike.
NACIONAL: Kao što sam rekla, posebno ste ”na tapeti” branitelja, prisjetimo se Benkovca i zahtjeva za zabranom izvođenja vaše predstave, cenzure vašeg rada u Hrvatskoj. Slična situacija bila je u Poljskoj, kad su zabranili izvođenje vaše predstave, u Njemačkoj isto tako imate slične probleme. Kako uopće objasniti činjenicu da neka skupina ljudi može išta zabraniti, a kamoli nečiji umjetnički rad?
Moram najprije ispraviti jedan netočan navod. U Njemačkoj nijedna moja predstava nije bila zabranjena. To se dogodilo jedino u Hrvatskoj, s ”Bakhama” 2008. godine i prošlog ljeta s ”Mrzim istinu u Benkovcu” te u Poljskoj, gdje je u Krakovu zaustavljena ”Nebožanska komedija”, predstava koja se bavila poljskim antisemitizmom. Zanimljivo je, međutim, kako se jedan dio domaće javnosti opsesivno bavi mojim međunarodnim radom isključivo kroz prizmu zabrana i cenzure. Za njih umjetnost postoji samo u dvije kategorije: dopuštena i nedopuštena. To dosta govori o mentalnom sklopu koji umjetnost ne doživljava kao prostor sukoba ideja, nego kao pitanje političke i moralne podobnosti. Ako pažljivo slušate argumente dežurnih medijskih zabranitelja, primijetit ćete da oni rijetko govore o umjetničkoj vrijednosti nekog rada. Mnogo ih više zanima njegova navodna štetnost za naciju, društvo, moral ili zajednicu. To je ista logika kojom su nacisti napadali takozvanu ”degeneriranu umjetnost”. Ivo Sanader je, uza sve svoje dobro poznate mane, imao dovoljno političke samouvjerenosti da javno stane protiv zabrane ”Bakhi”, iako se središnji dio predstave bavio upravo njegovim pozivom braniteljima da nasilno ruše tadašnju SDP-ovu vlast. Nisam siguran da današnja hrvatska desnica ima istu količinu političkog samopouzdanja.
NACIONAL: Vratimo se na ”Vještice” koja je provokativna predstava, kao i većina vaših predstava. Zašto volite provokaciju? Radite li to svjesno, namjerno, ili je to jednostavno vaš kazališni jezik u kojem se najbolje snalazite? Smatrate li vi to provokacijom, iako svi drugi ističu da je riječ upravo o tome?
U ”Vješticama”, barem u onim dijelovima koji se referiraju na hrvatsku stvarnost, ne postoji gotovo ništa što već nije općepoznato. Ne otkrivam državne tajne niti iznosim informacije koje godinama nisu prisutne u javnom prostoru. Zašto to postaje problem tek kada se pojavi u kazalištu ili kada to izgovorim ja, to biste morali pitati one koji o mom radu jedino znaju reći da je ”provokativan”. Iskreno, pojam provokacije najčešće služi kao način da se izbjegne razgovor o sadržaju onoga što je izrečeno. Umjesto da se raspravlja o temi, raspravlja se o tome je li netko nekoga isprovocirao. Mene puno više provociraju inflacija, rastuća ksenofobija, militarizacija društva, nasilje nad ženama ili činjenica da se politička korupcija već desetljećima doživljava kao prirodno stanje. Razlika je samo u tome što je mnogo lakše napadati kazalište nego one koji proizvode takvu stvarnost. Kazalište je idealan protivnik: ne raspolaže državnim aparatom, ne određuje poreznu politiku, ne kontrolira medije i ne donosi zakone. Zato je zgražanje nad predstavama često tek zamjena za suočavanje sa stvarnim centrima moći.
NACIONAL: U predstavi ”Vještice iz Salema” na videozidu vrte se različite vrste fotografija i drugih prikaza s poznatim ličnostima, javnim osobama u Hrvatskoj koje se prikazuju usporedo s radnjom koja govori o licemjerju i preljubu. Kad je riječ o tradicionalnim vrijednostima i licemjerju odnosno preljubu, na trenutak se može vidjeti fotografija izbornika nogometne reprezentacije Zlatka Dalića sa suprugom. Zašto ste prikazali tu fotografiju?
Zato što izbornik Dalić u javnom prostoru stoji kao gotovo paradigmatska antiteza preljubu i licemjerju. Njegovo dosljedno i javno zalaganje za obitelj kao temeljnu društvenu vrijednost pripada onim rijetkim oblicima javnog djelovanja koji ne ostavljaju prostor sumnji niti interpretaciji. Jednostavno rečeno – htio sam podsjetiti i sebe i sve druge, koji važnost obitelji i bračne vjernosti u vremenu u kojem živimo relativiziraju, a ponekad i izruguju, da postoje i oni kojima su one i dalje svetinja.
NACIONAL: ”Vještice” su klasik, vrlo je aktualna tema lova na vještice svih vrsta, a aktualnost se najbolje vidi upravo po burnim reakcijama, posebno kad je riječ o Thompsonu čije ste fotografije isto tako koristili u predstavi, u više navrata, s tim da ste se u jednom navratu poigrali samoironijom i spomenuli da ste za potrebe predstave željeli koristiti Thompsonovu pjesmu ”Vjetar s Dinare”, ali da niste dobili dozvolu. Dalić i Thompson, pogotovo Thompson, ikone su desnice, heroji nacije, kako to već nazvali. Kakvo je vaše mišljenje o njima i je li uopće potrebno da svaka nacija ima takve narodne heroje? Pretpostavljam da ne slušate Thompsona, ali sviđa li vam se ijedna njegova pjesma
Pjesmu ”Vjetar s Dinare” smo htjeli koristiti u predstavi. Činilo mi se zanimljivom performativnom gestom da se iz proračuna Grada Zagreba uredno plate autorska prava autoru koji je u javnom prostoru snažno identificiran s jednom političko-kulturnom pozicijom i koji u zadnje vrijeme služi kao njezin instrument za diskvalifikaciju zagrebačke gradske vlasti. U tom smislu smo i formalno uputili zahtjev za korištenje pjesme. Međutim, prava nismo dobili, pa smo odlučili projicirati e-mail obrazloženja uključujući, uz svu ljubav spram hrvatskog jezika, i sve njegove pravopisne pogrješke. Što se tiče Thompsona i Zlatka Dalića, oni u ovom kontekstu nisu tretirani kao privatne osobe niti kao likovi, nego kao javne figure koje u hrvatskom društvu nose jasno kodirane simboličke i političke uloge. Upravo te uloge – bez obzira na to slaže li se netko s njima ili ne – postaju materijal kazališta koje se bavi kolektivnim imaginarijem. Inače, Thompsona ne slušam. Ako mi se već bude slušao pastirski rock, mislim da ću u tom žanru naći puno kvalitetnije autore.
NACIONAL: Kako komentirate činjenicu da je HRT prije koji dan emitirao snimku Thompsonova koncerta na Hipodromu i – što je zaista nečuveno, posebno zato što je riječ o javnoj televiziji – emitiran je i pozdrav ZDS, zbog kojeg je Thompsonu zabranjen nastup u nekolicini država Europe?
Sve one koji se sada zgražaju nad nacionalnom televizijom koja emitira ZDS treba podsjetiti da HRT s tim sadržajem nije došao u kontakt jučer. Pjesma ”Bojna Čavoglave” emitirala se na HRT-u još početkom devedesetih, a javna televizija prenosila je i Thompsonov koncert na Poljudu 2002. godine, na kojem se pozdrav također mogao čuti. Problem zato nije u tome što je HRT nešto neočekivano emitirao, nego u tome što prosipa istu maglu kao i svi oni koji Thompsona žele rehabilitirati od njegova koketiranja s ustaštvom. Možda bi HRT, dosljednosti radi, ubuduće uz ZDS trebao emitirati i kratko upozorenje gledateljima s kojom se od njegove dvije konotacije susreću – s onom ustaškom ili s onom kriptoustaškom.
NACIONAL: U predstavi izazivate i ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek, premijera Andreja Plenkovića, aludirajući na njihovu umiješanost u neke od nebrojenih afera kojima svjedočimo na dnevnoj bazi. Kakvo je vaše mišljenje o njima i politici koju vode?
Premijer je, u što nas uvjerava iz dana u dan, iz izjave u izjavu, nepogrešiv. U tom smislu ni njegov kabinet ne može biti daleko od tog standarda. Jedino me zbunjuje podatak da je do sada tridesetak njegovih ministara napustilo Vladu.
NACIONAL: Redovito, nažalost, primate prijetnje zbog svog umjetničkog rada, tako je bilo i nakon premijere ”Vještica”, jesu li anonimne, o kakvim je prijetnjama riječ i što im se ne sviđa, ako smijem biti ironična
Prijetnje ponajviše primam u bespućima internetske zbiljnosti, gdje anonimnošću naoružani junaci redovito pozivaju na različite oblike nasilja prema meni i predstavi. To internet-domoljublje je u pravilu garnirano zaprepašćujućim nepoznavanjem hrvatskog jezika. Takav sadržaj platforme u uvjetima samoregulacije u pravilu toleriraju, čak i nakon što ih se prijavi. Algoritamska arhitektura koja počiva na polarizaciji i konfliktima dodatno pogoduje njihovoj vidljivosti. A kad pitate što se ne sviđa onima koji mi prijete – ponajviše činjenica da postojim. A mašta im počinje nevjerojatno raditi kad dođe do pitanja kako to promijeniti.
NACIONAL: Jeste li poduzeli pravne korake u vezi toga, jeste li ih prijavili? Što mislite, tko stoji iza njih?
Kome prijaviti? Onima koji su kreirali atmosferu u kojoj se prijetnje nasiljem i govor mržnje tretiraju kao legitimni, pa ponekad i najautentičniji, izrazi domoljublja
NACIONAL: Bojite li se za vaš ili život vaših bližnjih? Kako je jednom umjetniku živjeti i raditi pod takvim pritiskom, je li to stvorilo u vama još jači prkos s jedne strane, i prijezir s druge? Ili vam se ponekad ”upali” autocenzura
Godine izloženosti različitim pritiscima uzele su svoj danak. Službeno su mi dijagnosticirane depresija i anksioznost. Ovom prilikom želim zahvaliti svima onima koji su dali svoj nesebičan doprinos mom sadašnjem psihičkom stanju.
NACIONAL: Kako se osjećate znajući da ste omiljena ”meta” – prije svega mislim na verbalnu – desnog spektra, da im smeta vaš rad, da su vas zapravo otjerali iz Hrvatske, kako ste jednom prilikom i sami rekli?
Kao i svaka meta – čekaš kad ćeš ponovno biti pogođen. Za razliku od ljudi, mete imaju puno veću mogućnost apsorpcije čime god se raspali po njima.
NACIONAL: Kakvi su vam planovi? Osim važnih projekata po Europi, napokon je došlo vrijeme da radite neke projekte i u Hrvatskoj. O čemu se radi?
Puno toga je preda mnom, osim životne radosti. Moja sljedeća destinacija je Vilnius, gdje radim ”Madame Bovary”, ali u potpuno drugom scenskom ključu od onoga u kojem sam je prošle godine postavio u Stockholmu. Nakon toga u Mariboru režiram Čehovljeva ”Galeba”, pa u Varšavi ”Tita Andronica”. Slijedi povratak u Zagreb, gdje u Gavelli postavljam ”Fikciju” Ivane Bodrožić, a potom u Kerempuhu hrvatsku verziju ”Crnog zlata” Dejana Dukovskog. U ljubljanskoj Drami radim Aristofanovu ”Lizistratu”. U pregovorima sam i za nekoliko novih projekata. Ali u dogledno vrijeme želim fokus s kazališta preusmjeriti i na neke druge stvari.
OLIVER FRLJIĆ ‘Anonimnošću naoružani junaci redovito mi prijete. Kao i svaka meta – čekam kad ću ponovno biti pogođen’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-06-14 17:31:25 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
