iustitia.bg
ZORAN CURIĆ, profesor geografije na zagrebačkom PMF-u, ne pripada glazbenim krugovima i nikada nije upoznao Olivera Dragojevića. Za Nacional otkriva kako mu je trebalo punih sedam godina da prikupi sve podatke i objavi opsežnu monografiju o svom omiljenom pjevaču ‘Oliver – Sve nježne riječi svijeta’
Ovih je dana objavljena monografija „Oliver – Sve nježne riječi svijeta“, u kojoj autor knjige Zoran Curić na 560 stranica donosi niz faktografskih podataka vezanih uz život i djelo Olivera Dragojevića, kompletan popis svih njegovih diskografskih izdanja i, što je najvažnije, popis svih autorica i autora čije je pjesme izvodio.
„Slušam Olivera cijeli život i drugačije sam njegove pjesme doživljavao u djetinjstvu i mladosti, a drugačije u zreloj dobi. Sve zavisi i kad ga slušate, gdje ga slušate, s kim ga slušate. Sve su to drugačiji doživljaji neponovljive Oliverove interpretacije. Pjesme su bile i ostale Oliverove i dugo se nisam pitao odakle Oliveru ti bezvremenski stihovi i sjajna glazba. Tako je bilo do prije sedam godina kad sam s obitelji boravio u Veloj Luci želeći biti na prvom koncertu sjećanja na Olivera. Bio je to koncert bez televizijskih kamera, za nekoliko stotina posjetitelja koji su uspjeli dobiti kartu za koncert ispred crkve sv. Josipa. Nažalost, nisam bio među njima, ali sam s obitelji slučajno odsjeo u apartmanu obiteljske kuće Vinka Barčota, meni tada nepoznatog tekstopisaca i skladatelja. Zaista tada nisam znao tko je Vinko Barčot, ali kad sam to saznao, nakon odlaska s Korčule javila se ideja prikupiti naslove i tekstove pjesama koje je pjevao Oliver. Želio sam dobiti odgovor na pitanje koliko je pjesama snimio Oliver, tko mu je pisao tekstove i skladao glazbu. Tako se iz moga neznanja rodila ideja i nastala je monografija”, ispričao je za Nacional Curić, autor nedavno predstavljene knjige Oliverovih pjesama. Neobično je to da Curić ne pripada glazbenom krugu i u životu nikada nije upoznao Olivera, već je riječ o profesoru geografije na zagrebačkom PMF-u kojem je trebalo punih sedam godina da prikupi sve podatke i objavi knjigu. Od početka tog procesa, Curiću je imao pomoć brojnih poznatih i manje poznatih autora, ali i glazbenog producenta Siniše Škarice.
‘KAD SAM POČEO prikupljati podatke za knjigu, nisam imao predodžbu koliko će to trajati ni što ću sve otkriti. Što se autora pjesama tiče, oni su nepravedno zapostavljeni’
Knjiga „Oliver – Sve nježne riječi svijeta“ predstavljena je na nedavno održanoj manifestaciji „Trag u beskraju“ u Veloj Luci koja se održava već sedam godina krajem srpnja kao sjećanje na velikog glazbenika. Velika promocija planirana je za jesen i u Zagrebu, ali i u drugim gradovima.
Na 560 stranica Curić je objavio rezultate svojih istraživanja, odnosno popis svih njegovih pjesama, sve autore pjesama s kojima je surađivao, sva diskografska izdanja, kao i niz drugih važnih podataka vezanih uz karijeru Olivera Dragojevića. U knjizi se nalazi popis 25 albuma, 18 kompilacijskih izdanja i šest koncertnih albuma i popis svih 139 autorica i autora koji su napisali tekstove za njegove pjesme, od kojih je njih čak 171 napisao Zdenko Runjić. Knjigu su objavili Centar za kulturu Vela Luka i Memorijalna zbirka ”Oliver Dragojević” uz podršku Hrvatskog društva skladatelja. U uvodnom tekstu knjige Škarica je Dragojevića nazvao titanom popularne pjesme pa smo ga pitali je li taj titan ovom knjigu dobio zaslužen obol.
„Ovo izdanje nastalo je iz ljubavi prema velikom pjevaču. Fascinantan je to rad jednog neobičnog Oliverova fana: Zoran Curić redoviti je profesor na Geografskom odsjeku PMF-a, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nije muzikolog, glazbeni kritičar ili slično, ova monografija nastala je iz ljubavi prema Oliveru, prema njegovim pjesmama – uostalom pjevač je u očima publike oduvijek vlasnik pjesama koje pjeva – ali u predlistu svoga rada autor će napisati jasnu dedikaciju: ‘autoricama i autorima čije je stihove pjevao Oliver’. Stoga ovo divot-izdanje nije važno samo za biografiju našeg ikoničnog pjevača, već svojim sadržajem, opsegom i opremom rijetko je viđen doprinos hrvatskoj glazbenoj i kulturnoj zajednici uopće“, rekao je Škarica za Nacional.
Curiću je tijekom pisanja monografije pomogao i glazbeni producent Siniša Škarica
Škarica je objavio niz vrlo važnih publicističkih djela vezanih uz povijest hrvatske pop rock kulture. Zanimalo nas je koliko je teško prikupiti tako sveobuhvatnu građu, podatke, informacije, činjenice koje je Curić morao prikupiti da bi stvorio jedno ovakvo kompletno djelo koje obuhvaća sva glazbena djela i suradnje velikog Olivera Dragojevića.
„Prirediti ovakvu ‘enciklopedijsku poslasticu’, ‘sveznajuću pjesmaricu’ posvećenu velikom pjevaču, ali i onim divnim poznatim, manje poznatim, ponekad i posve nepoznatim autorima, zaslužuje dubok naklon. Rad profesora Curića trajao je sedam dugih godina, gotovo biblijske kušnje u potrazi za diskografskim podacima, pjesmama, snimkama, biografijama onih koji su ih pisali; njih tri stotine ovdje pedantnom metodologijom odabranih pjesama. Znam to dobro iz vlastita iskustva, a i profesorov rad sam pratio od početka“, rekao je Škarica.
Za pretpostaviti je da je kao obožavatelj lika i djela Olivera Dragojevića Curić imao veliko predznanje o njegovim pjesmama. Ipak, njegova je monografija posebna i po tome što ju je posvetio autoricama i autorima stihova koje je toliko strastveno i emotivno izvodio Oliver Dragojević. Ljudima koji su tijekom šezdeset godina karijere Olivera Dragojevića na neki način ostali u sjeni, što je u razgovoru potvrdio i Curić:
„Što se autora tiče, oni su nepravedno zapostavljeni. To sam primijetio i u svome istraživanju. Zapostavljenost autora ističu i recenzenti ove monografije. Muzikologinja Diana Grgurić, profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, pita se ‘tko su sve autori Oliverova autorstva’? Glazbeni urednik i publicist Siniša Škarica u predgovoru knjige o autorima piše kao o ‘često zaboravljenim akterima iz estradne sjene’. Volio bih da ova monografija to barem malo promijeni“.
Kako je ovo kapitalno djelo nastajalo punih sedam godina, zanimalo nas je koliko je bilo teško pronaći vjerodostojne podatke, ispitati činjenice, provjeriti brojne priče o Oliveru i njegovim pjesmama.
„Kad sam počeo prikupljati podatke za knjigu, nisam imao predodžbu koliko će to trajati ni što ću sve otkriti“, rekao je Curić i nastavio svoju priču o radu na knjizi: „Ni slutio nisam da će to trajati sedam godina. Isprva sam prikupljao informacije i osmišljavao koncepciju knjige, da bih kasnije vršio selekciju informacija jer sve jednostavno ne stane u jednu knjigu. Iskreno mislim da je ovu knjigu pisalo 139 autorica i autora tekstova duže od pola stoljeća iako nisu svi tekstovima uvršteni u ovo izdanje. Meni su dani samo upornost, malo znanja i puno sreće skupiti sve na jednom mjestu, svjestan da sam sigurno u nečemu pogriješio i da nisam sve pronašao, ma koliko sam se trudio i ne samo ja. Puno je institucija i osoba dalo svoj doprinos da imamo ovu knjigu, a sva vrata tijekom višegodišnjeg istraživanja otvarala je samo jedna magična riječ – Oliver. Kontaktirao sam brojne Oliverove autore i suradnike, Oliverovu obitelj, nakladnike Oliverove diskografije, Zbirku muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, brojne druge knjižnice, periodiku i druge izvore. Iskreno sam zahvalan Oliverovoj obitelji, svim Dragojevićima na povjerenju, pomoći i susretljivosti. Hvala im na svakom susretu u Splitu i Veloj Luci, svakoj informaciji koju su mi pružili. Zahvalnost dugujem svim autoricama i autorima Oliverovih pjesama koji su se odazvali na suradnju te nasljednicima preminulih autora. Najteže mi je bilo kad sam morao redigirati neke tekstove o autorima koji su se radovali ovoj knjizi i sudjelovali su u njezinu nastanku, a nisu dočekali izlazak monografije. Tijekom istraživanja i pisanja rukopisa u vječnost su se preselili: Jure May Stanić, jedan od najbližih Oliverovih autora; Aljoša Draganić-Vrančić, autor i klavijaturist Dupina; Marina Tucaković, regionalno poznata autorica stihova i Krste Juras, drag sugovornik i autor brojnih bezvremenskih pjesama“.
Zoran Curić porijeklom je iz Dalmacije, iz Metkovića i odrastao je uz pjesme Olivera Dragojevića. Stoga smo ga pitali koliko su mu tijekom života njegove pjesme bile važne, inspirativne i bliske.
„Glazba je jedinstven jezik svih emocija i ima čudesnu moć. Teško bi bilo zamisliti život bez glazbe. Oliver je uvijek bio i ostao prisutan. Svojim glasom i svojim pjesmama ušao je u domove i dušu dalmatinskog čovjeka, postao je dio obitelji iako ga mnogi nisu poznavali. Prisutan je u svakodnevnim životnim situacijama, s nama je u prometu, restoranu, kafiću… Stihovi Oliverovih pjesama govore o svakodnevnom životu, u kojima se mnogi mogu prepoznati i pronaći, a Oliver ih je interpretirao na čudesan način s lakoćom samo njemu svojstvenom“, opisao je Curić.
Tekstopisac i skladatelj Vinko Barčot na predstavljanju monografije u Veloj Luci
Iako je bio na više Oliverovih koncerata, Curić ga nikada nije upoznao: „Žao mi je što nisam tada bio hrabriji i uporniji. I u ovoj knjizi gotovo ništa nije napisano o Oliveru, a sve je napisano kroz stihove pjesama koje je interpretirao. Monografija je posvećena autoricama i autorima stihova čije je pjesme pjevao Oliver pa su oni dobili više prostora. Knjige o Oliveru i o njegovim pjesmama već su napisane, a zasigurno će ih biti još jer Oliverove pjesme govore same za sebe, svaka ima svoju priču i o svakoj bi se moglo puno zanimljivosti napisati. Ova knjiga omogućuje da izabrani tekstovi pjesama budu na jednom mjestu i da se mogu čitati uvijek kad smo s Oliverom u mislima, u pjesmama, u molitvama, u sjećanjima, u tuzi i u radosti“.
Curić je doktorirao 1993. disertacijom “Donjoneretvanski kraj – potencijalni i valorizirani turistički činitelji”. Na Geografskom odsjeku predaje Turističku geografiju, Metodiku (nastave) geografije i Turizam i rekreaciju u prostornom planiranju. Od 1993. na Sveučilištu u Mostaru predaje Metodiku nastave geografije. Nastavu je izvodio i na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji, Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, a bio je i vanjski suradnik na Poslijediplomskom studiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Obnašao je dužnost tajnika Hrvatskoga geografskog društva (1988. – 1989.; 1996. – 1997.), predsjednika Državnoga povjerenstva za natjecanja iz geografije (1995. – 1999.) te predsjednika Hrvatskoga geografskog društva (2000. – 2002.). Bio je pročelnik Geografskog odsjeka PMF-a od 2002. do 2007. i prodekan za financije PMF-a od 1. travnja 2009. do 30. rujna 2012. Od 1. listopada 2014. do 30. rujna 2016. obnašao je dužnost dekana PMF-a. Predstojnik Zavoda za regionalnu geografiju i metodiku bio je od 1. listopada 2017. do 30. rujna 2021. Od 21. rujna 2017. do 21. lipnja 2022. bio je predsjednik Akademije odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske.
Upravo zbog njegove profesionalne biografije mnogi će vjerojatno ostati zbunjeni činjenicom da se profesor Curić ne bavi glazbom ni na koji način više od svih nas koji kao i on volimo glazbu pa smo ga upitali kako se stručnjak za geografiju poput njega našao u glazbeno-publicističkim vodama. On to ovako objašnjava:
„Na prvu bi se reklo da sam zalutao. Široka javnost često ima površnu percepciju o geografiji kao struci. Mnogi će pomisliti da znam napamet sve države, gradove, rijeke, jezera, planine, ali geografija kao znanost je mnogo kompleksnija od inventarizacije prostora. Mnogi će se začuditi da postoji i geografija glazbe, a ona proučava kako prostor utječe na nastanak, razvoj i širenje glazbe, kao i način na koji glazba oblikuje identitet određenog prostora. U svom znanstvenom i nastavnom radu bavim se geografijom turizma unutar koje je jedan segment istraživanje memorijalnog turizma, u ovom slučaju temeljenog na glazbenoj umjetnosti Olivera Dragojevića. U okviru predmeta Turistička geografija studenti se osposobljavaju osmisliti nove turističke proizvode. Ova knjiga može biti jedan takav proizvod, ona je zamišljena kao suvenir koji se može nabaviti samo u Memorijalnoj zbirci ‘Oliver Dragojević’ u Veloj Luci. Dakle, nisam baš skroz zalutao“.
‘STIHOVI OLIVEROVIH pjesama govore o svakodnevnom životu i mnogi se u njima mogu prepoznati ipronaći, a Oliver ih je čudesno interpretirao’
Na manifestaciji „Trag u beskraju“ koja je održana u Veloj luci najavljeno je i otvaranje Memorijalne zbirke ”Oliver Dragojević” koju navodi Curić, što će biti centralno mjesto prisjećanja na rad i djelo Olivera Dragojevića. Milan Majerović Stilinović, koordinator te zbirke, za Nacional je otkrio kako će izgledati i gdje će se nalaziti:
„Memorijalna zbirka bit će smještena u Centru za kulturu Vela Luka i obuhvatit će više prostornih cjelina: Oliverov život i karijeru, njegovu vezu sa Splitom, vezu s Velom Lukom, koncertni i studijski rad, originalne predmete, fotografije, nagrade, nosače zvuka te multimedijske sadržaje. Ukupni izložbeni prostor iznosi oko 450 m2, a glazbeno aktivni dio prostora bit će i atrij Centra, površine oko 150 m2. U njemu neće biti izložaka, nego će se tamo održavati glazbena događanja vezana uz MZOD, uz ostala događanja u organizaciji Centra. Inicijativa i početna donacija od oko 300 predmeta potekle su od obitelji Dragojević, Oliverove supruge Vesne te sinova Dina, Davora i Damira. Nositelji projekta su Ministarstvo kulture i medija i Općina Vela Luka koji projekt i financiraju. Postav je nedavno koncepcijski zaključen, a sada ulazi u izvedbenu fazu. Datum otvaranja objavit ćemo kada budu potvrđeni financiranje, javne nabave i izvedbeni rokovi. Sve to podrazumijeva angažman i koordinaciju velikog broja ljudi i tvrtki, a lokacija na otoku naravno sve to još malo komplicira. Zbog svega toga otvaranje očekujemo 2027. ili najkasnije 2028., no precizan datum otvaranja još nemamo. Polazimo od toga da je Oliver bio vrhunski umjetnik pa takvu zbirku i radimo, prilagođenu današnjem vremenu i očekivanjima posjetitelja, a to jednostavno traje“.
Majerović Stilinović potvrdio je i da Memorijalna zbirka formalno već postoji kao projekt u okviru Centra za kulturu Vela Luka, koji je radi njezina osnivanja i budućeg djelovanja proširio svoje registrirane djelatnosti i na muzejsku djelatnost pa je tako Curićeva knjiga prvi javno vidljivi rezultat rada na zbirci i ujedno njezina “baza u brojkama”.
„Dok ona nije bila dovršena, nije bilo moguće finalizirati ni postav jer nismo raspolagali potpuno provjerenim brojkama, kronologijom i podacima o Oliverovu opusu. Na primjer, najnovija pjesma koja je uvrštena u knjigu i sve njezine brojne statistike i tablice objavljeni su u svibnju ove godine i to pokazuje koliko je zahtjevno bilo prikupiti i objaviti sve podatke, a da sve ‘štima’. Sada knjiga služi kao čvrsta referentna baza zbirke. Njezin će sadržaj na različite načine biti predstavljen i interpretiran i u postavu“, dodao je Majerović Stilinović.
Međutim, unatoč impresivnom publicističkom djelu i prekarnom radu na knjizi punih sedam godina, buni činjenica kako je moguće da u Hrvatskoj ne postoji institucija koja se bavi prikupljanjem kompletne građe i arhiviranjem kulturne baštine vezane uz pop i rock kulturu koja bi sadržavala bazu podataka autora i izvođača s hrvatske glazbene scene, već se ovakva kapitalna djela pojavljuju zahvaljujući pojedincima poput Curića koji je uložio golem trud u izradi ove knjige. S tom se konstatacijom složio i Škarica, doajen diskografije i najveći kroničar pop rock kulture na ovim prostorima i rekao: „To je pravo pitanje. Ono praktički traje koliko je i samostalne Hrvatske. Sve važne glazbene institucije i odgovarajuće udruge su tu, od najstarije Muzičke akademije, potom Hrvatskog društva skladatelja, HGU-a, HDU-a, krovnog UNISON-a koji okuplja sve glazbene udruge; svojedobno je postojala zamisao o osnutku Hrvatske kuće slavnih, Hrvatskog panteona ili Muzeja hrvatske glazbe, čime bi se mogao riješiti taj problem, a i u organizaciji Porinu olakšati pitanja životnih nagrada koje svake godine mimoilaze pojedine zaslužnike ili im pristižu posmrtno. Vrijeme je da se krene. Bolje ikad nego nikad“.
Curić je rekao da mu je to teško komentirati jer nije glazbenik niti muzikolog po struci, ali smatra da bi takva institucija imalo što raditi: „Meni je u radu puno pomogla baza autora Hrvatskoga društva skladatelja ZAMP koja je javno dostupna na internetu. Neke podatke sam dobio i iz baze ZAPRAF-a, Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava i iz arhive Porina. Veliku pomoć imao sam i od nakladnika Oliverove diskografije Croatia Recordsa i Aquarius Recordsa. Za prirediti ovakvu monografiju bilo je nužno koristiti različite izvore i baze podataka uz brojne intervjue i susrete sa živućim autorima“, ispričao je autor knjige „Oliver – Sve nježne riječi svijeta“.
PROFESOR POSTAO PISAC ‘Iz moga neznanja rodila se monografija o našem velikom Oliveru’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-08-13 07:51:58 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
