iustitia.bg
Slavenka Drakulić, spisateljica, novinarka i aktivistica, bit će jedna od govornica na promociji hrvatskog i engleskog izdanja umjetničke knjige Sanje Iveković ‘O vješticama (Nije li ona prestara to?)’, 6. ožujka u Booksi. Ta knjiga kombinira autoričin rad i tekstove koji povezuju progone vještica iz prošlosti s onima danas
U petak, 6. ožujka, u zagrebačkoj Booksi bit će održana promocija hrvatskog i engleskog izdanja umjetničke knjige Sanje Iveković „O vješticama (Nije li ona prestara to?)’’. Uz autoricu, na promociji će sudjelovati Slavenka Drakulić, Rada Iveković, Kate Sutton, Roberta Bratović, Nina Bačun i Miloš Đurđević.
Knjiga proizlazi iz umjetničkog projekta Sanje Iveković „Nije li ona prestara za to (O vješticama)’’ iz 2013. u kojem je koristeći kolaže uspostavila poveznicu između prošlosti i sadašnjosti, a na koncept je utjecala studija Silvije Federici „Kaliban i vještica“ o progonu vještica, usponu kapitalizma i kolonijalizma. Uz radove Sanje Iveković, knjiga uključuje i tekst Kate Sutton i prilog s tekstom Vesne Kesić. Kontekst poznatog progona domaćih vještica s početka devedesetih, kada su istaknute spisateljice i feministkinje Dubravka Ugrešić, Slavenka Drakulić, Jelena Lovrić, Vesna Kesić i Rada Iveković u anonimnom tekstu objavljenom u tadašnjem tjedniku Globus, pod naslovom „Vještice iz Rija“ čiji autor je bio Slaven Letica, savjetnik predsjednika Franje Tuđmana, stigmatizirane kao protudržavni elementi i izdajice Hrvatske, u knjizi analizira Marta Agičić. Time se povijesna figura „vještice“ povezuje s recentnim oblicima javnog progona i diskreditacije žena u društvenom prostoru.
‘Žene se vrijeđa na drugačiji način, često se spominje njihov izgled. Patrijarhalno društvo nije naviklo da žene imaju bilo kakvu moć, a kamoli političku. To je već uvreda sama po sebi’
Sanja Iveković hrvatska je umjetnica, dizajnerica i aktivistkinja. Nakon diplome na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1970., već je 1973. postavila temelje videoumjetnosti u Hrvatskoj. Od 1972. do 1976. bavila se i grafičkim dizajnom za emisije Televizije Zagreb. Od 1976. posvetila se isključivo videu i performansu, a velik broj svojih videoradova ostvarila je tijekom studijskog boravka u Kanadi 1978. i od 1990. do 1993. godine. Generacijski i umjetnički dio je Nove umjetničke prakse koja negira ustaljene estetske vrijednosti i teži interaktivnom odnosu s okolinom/publikom. U prvi plan postavlja djelovanje u duhu društvenog aktivizma uporabom medijskog prostora kao jednog od oblika istraživanja i izražavanja, ističući pritom etička ishodišta umjetnosti i umjetničkog rada. U radu se koristi dokumentom, fotografijom, performansom, instalacijom, akcijom i intervencijom u urbanom prostoru. Uz Vlastu Delimar, među prvim je hrvatskim umjetnicama povezanim s feminističkom umjetničkom praksom. Propituje i problematizira položaj žene u suvremenom društvu, osobito u svijetu medija i utjecaj koji umjetno konstruirana društvena predodžba ima na život žene. Često je ishodište njezinih radova ona sama postavljajući autobiografske podatke u temu i kontekst koji istražuje i predstavlja. Svoju feminističku aktivnost zaokružila je i osnivanjem udruge Elektra, ženskog umjetničkog centra u Zagrebu te angažmanom na Ženskim studijima gdje predaje od 1994. Tijekom dugogodišnje umjetničke karijere sudjelovala je na svim značajnijim događajima suvremene umjetničke prakse. Njezin je rad zastupljen u kolekcijama vodećih svjetskih muzeja suvremene umjetnosti, sudjelovala je na pet izdanja velike međunarodne izložbe Documenta u Kasselu, na Manifesti u Luxemburgu, Bijenalu u Istanbulu, a 2011. s retrospektivnom izložbom Sweet Violence izlagala je kao prva Hrvatica u njujorškoj MoMi. Godine 2023. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu postavljena je i prva sveobuhvatna retrospektivna izložba Sanje Iveković u Hrvatskoj čija je kustosica bila Zdenka Badovinac. Bio je to rezultat suradnje MSU-a i Kunsthallea u Beču, gdje je premijerno prikazana godinu dana ranije. Izložba je uključivala i nove radove „Trudna memorija“ i „Izvještaj u sjeni“.
O novoj umjetničkoj knjizi Sanje Iveković tjednik Nacional razgovarao je sa Slavenkom Drakulić, poznatom spisateljicom, novinarkom i feministkinjom, nagrađivanom autoricom brojnih romana i eseja prevedenih na mnoge svjetske jezike koja će biti jedna od govornica na promociji.
NACIONAL: Umjetnička knjiga „Vještice“ kombinira umjetnički rad Sanje Iveković, uz povijesne grafike progona vještica, i tekstove nekih suvremenih autorica poput Kate Sutton, Marte Agičić i Vesne Kesić. Ti tekstovi povezuju progone vještica iz prošlosti s onima u suvremenom svijetu. Dakle, povijest se ponavlja, žene doduše više ne spaljuju, ali ih ponižavaju, demoniziraju i zastrašuju na slične načine.
Prvo bih naglasila da ne govorimo o knjizi u klasičnom smislu te riječi. To djelo je zapravo Sanjin projekt izložbe koja je ukoričena i dodatno obogaćena tim tekstovima. Dizajnerice iz Umjetničke organizacije „Oaza“ poželjele su od toga napraviti knjigu kao „lijepi predmet“. Dakle, ne samo poučan i koristan predmet, već predmet koji je sam po sebi umjetničko djelo. Knjiga je izuzetno lijepo opremljena i divno izgleda. Uvezena je u crno platno, s crvenim rubovima, a unutra su crveni listovi koji dijele tekstove. Grafike, odnosno gravure, u kontrastu su s fotografijama žena iz sadašnjosti i na taj način čitatelj vrlo lako može povezati ono što je i Sanja željela istaknuti, a to su paralele suvremenih vještice s onima iz prošlosti. One su vještice u smislu da se ponašaju onako kako ne treba, njihovo ponašanje predstavlja iskorak od nekih društvenih normi. Gravure su s lijeve strane, a fotografije s desne i Sanja je uložila puno truda i vremena da pronađe te grafike i stavi ih u takav kontekst. Najinteresantnije su one u kojima se vještice optuživalo za općenje sa sotonom. U današnje vrijeme taj sotona je simboličan i on predstavlja moć i sudjelovanje žena u političkom i javnom životu. Treba istaknuti da ovu knjigu treba prvenstveno gledati kao umjetnički projekt.
NACIONAL: Sanja Iveković jedna je od pionirki spajanja feminističkog, političkog aktivizma s umjetnošću. To je sedamdesetih bila avangarda, a čini se da je i opet avangarda jer smo kao društvo u civilizacijskom smislu otišli nekoliko desetljeća unatrag.
Je li njena umjetnost opet avangarda ne bih o tome sudila jer to nije moja struka, no istina je da mi kao društvo u civilizacijskom smislu idemo jedan korak naprijed, dva koraka nazad i zato je i moguće da neke stare stvari postanu iznenađujuće nove. Sanja je oduvijek bila angažirana umjetnica, ispred svoga vremena. Treba se prisjetiti njene skulpture ‘’Trudna memorija’’ ispred MSU-a koja predstavlja zagrebačku verziju slavne Lady Rosa of Luxembourg iz 2001., posvećene ženskom doprinosu antifašističkoj borbi. Ključni novi element popis je svih imena žena koje su proglašene narodnim heroinama Narodnooslobodilačke borbe u Jugoslaviji iz Drugog svjetskog rata. Nevjerojatno je da današnje generacije više ne znaju imena tih žena jer su uništene tisuće spomenika antifašizmu, pa tako i spomen-ploče i skulpture posvećene partizankama, no to je već druga priča. ‘’Trudna memorija’’ je vrlo impresivan rad, kao i mnogi Sanjini radovi koji su oduvijek bili provokativni. A danas je očito provokativno popisati imena žena antifašistkinja i posvetiti im neko umjetničko djelo.
NACIONAL: S Radom Iveković, Dubravkom Ugrešić, Jelenom Lovrić i Vesnom Kesić i vi ste jedna od „Vještica iz Rija“ iz notornog huškačkog teksta objavljenog u Globusu 1992. čiji je autor bio Slaven Letica. Čini se da je upravo ta epizoda sudbonosno obilježila sve vaše živote, a tekst Vesne Kesić o tome integralni je dio knjige.
Tekst u Globusu je jedna od sramotnijih medijskih epizoda u novoj hrvatskoj državi. Javni progon je obilježio naše živote i to prije svega zbog toga što neke od nas kao novinarke više nismo mogle raditi svoj posao u svojoj zemlji. Morale smo potražiti izvore preživljavanja negdje drugdje. Neke od nas, poput Rade Iveković ili Dubravke Ugrešić otišle su trajno, a ni ja nisam deset godina ništa objavila u Hrvatskoj. Vesna Kesić prestala se baviti novinarstvom i posvetila se isključivo feminističkim aktivnostima. Na stranu to što je to bilo zastrašujuće da vas netko u vrijeme rata javno proziva za izdaju, bilo je to i opasno.
‘Knjigu Sanje Iveković ‘O vješticama’ treba prvenstveno gledati kao umjetnički projekt’, FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
NACIONAL: S druge strane, rekli bi zlobnici, u svakom zlu nešto dobro jer ste vi nakon toga napravile međunarodne karijere.
U jednom kasnijem intervjuu Slaven Letica upravo se time pravdao. On je tvrdio da nam je, Dubravki Ugrešić i meni, zapravo napravio uslugu i omogućio svjetsku karijeru. Ja se s tim ne slažem jer sam u inozemstvu počela objavljivati davno prije tog cijelog cirkusa i vjerojatno bih nastavila tim putem i bez progona u Hrvatskoj. Naime, ako su svjetski mediji donekle i bili upoznati s našim progonom, strani izdavači sasvim sigurno nisu bili. Tako da naša pozicija „vještica“, odnosno političkih žrtava, sigurno nije utjecala na njihovu odluku o objavljivanju naših knjiga.
NACIONAL: Što se i je li se uopće išta promijenilo od tog vremena u odnosu na položaj žena u politici i društvu? Naime, iako se u političkoj areni ne štede uvrede, čini se da su žene posebno izložene.
Da, žene se vrijeđa na drugačiji način, na primjer često se spominje njihov izgled. Patrijarhalno društvo nije naviklo da žene imaju bilo kakvu moć, a kamoli političku. To je već uvreda sama po sebi. U bivšoj Jugoslaviji žene su bile na simboličnim funkcijama, postojala je konferencije žena koja se bavila njihovim problemima, kao i kvota koliko ih je trebalo sudjelovati u svim političkim tijelima. Ali mora se reći da je socijalistički sustav sam po sebi emancipatoran i zato mu treba odati priznanje. Međutim, u patrijarhalnom društvu to znači zakonsku ravnopravnost, ali ne i ravnopravnost u privatnom životu. To je i bio cilj naše feminističke grupe početkom osamdesetih, da premostimo taj jaz između legislative i stvarnosti i da o tome kritički pišemo.
‘Ako ti netko dođe pod prozore, vrijeđa te i prijeti, nema garancije da te ta gomila neće i linčovati. Patrijarhat je teško iskorijeniti i malo treba da opet izbije u prvi plan’
NACIONAL: Nedavno ste o suvremenim „vješticama“ pisali u svojoj kolumni u Jutarnjem listu, o Daliji Orešković, Vlatki Pokos i Severini Vučković koje su osobito bile na meti zbog svog javnog i političkog angažmana, protivljenja fašizaciji društva, davanju potpore pravu na legalan i besplatan pobačaj unutar kampanje My Voice, My Choice.
Njihov se progon nastavlja na medijske progone iz devedesetih. To je jedno specifično političko stanje u Hrvatskoj koje pravovjernima dopušta napade i uvrede oponenata, a činjenica da su one žene koristi se da se u pojedinim medijima proglase vješticama. Njih se proganja prvenstveno zato što imaju vrlo jasne političke stavove koji odudaraju od prevladavajućih. Ako smo demokracija, zašto drugačije, opozicijsko mišljenje, ili radikalno opozicijsko mišljenje, pri čemu smatram da Dalija Orešković nije radikalna, već realno analizira situaciju i govori istinu, moramo demonizirati kao neprijateljsko? Takvi napadi idu tako daleko da poprimaju i fizičku dimenziju. Ako ti netko dođe pod prozore, vrijeđa te i prijeti, nema garancije da te ta gomila neće i linčovati. Patrijarhat je teško iskorijeniti i malo treba da u jednom trenutku opet izbije u prvi plan. Naime, Hrvatska u doba Austro-Ugarske ima tradiciju progona vještica. Već koncem 14. stoljeća zabilježeni su prvi slučajevi, a u 17. stoljeću, kada se to uključila i inkvizicija, osim što su bile spaljivane, te žene su bile i mučene. Vješticu je mogao prijaviti bilo tko, bez ikakvih dokaza. S inkvizicijom se to promijenilo utoliko što se do dokaza od tada dolazilo mučenjem optužene žene, sve dok nije priznala. To je trajalo sve do trenutka kad je carica Marija Terezija progone vještica napokon ukinula. Progon vještica u Hrvatskoj i Zagrebu jako je dobro dokumentiran u Muzeju grada Zagreba. Postoje zapisi, opisi suđenja i mučenja, a to je i znanstveno istraženo i opisano u literaturi.
NACIONAL: Sanja Iveković u svom se umjetničkom radu bavila i utjecajem masovnih medija na samopercepciju i percepciju žena. Međutim, mi živimo u vremenu društvenih mreža, bez ikakve odgovornosti i ograda – koliko je to opasnije i koliko novi mediji mogu djelovati razorno po žene, njihovu psihu i njihove živote?
Tehnološka revolucija koju su donijeli novi mediji svih vrsta potpuno je promijenila našu stvarnost. Na primjer, potpuno se izgubilo povjerenje u medije. Istina nije više cilj vijesti. Mislim na revoluciju koja je omogućila promjenu kulturne paradigme, u kojoj je slika zamijenila riječ. Društvene mreže su poseban problem zato što su anonimne i dopuštaju raznim psihopatima da se sakriju iza maske i zlostavljaju vršnjake, žene i djevojke, ali i djecu. Psihološki je to najgore jer stvara nesigurnost, osobito kod djevojaka. Postavljeni su novi standardi ljepote i one smatraju da sve moraju izgledati u skladu s fotografijama na Instagramu ili sličnim platformama. Mi govorimo o djevojčicama koje se u jako ranoj dobi nastoje prikazati onakvima kako se to od njih očekuje na društvenim mrežama. Ako niste na društvenim mrežama, praktički ne postojite. Sada se utjecaj tih društvenih mreža na djecu nastoji ograničiti i u tom smislu veliki je teret na roditeljima koji za to nemaju vremena jer moraju raditi, a i sami o tome ne znaju dovoljno. To je jedan zatvoreni kulturni i civilizacijski krug iz kojeg je vrlo teško izaći i zato je vrlo opasan.
SLAVENKA DRAKULIĆ ‘Heroine NOB-a više nitko ne poznaje jer su uništeni spomenici antifašizmu’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-03-07 15:09:25 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
