iustitia.bg
Debitantski roman ‘Pod morem’ Tare Menon preveden je na 35 jezika, a autorica ga je upravo predstavila i u Hrvatskoj. Što ostaje nakon što izgubimo osobu koja nas je definirala pitanje je kojim se u romanu bavi, a velik dio knjige posvetila je prirodi, ekologiji i važnosti da se sačuvaju sva živa bića na Zemlji
Debitantski roman ”Pod morem” Tare Menon u Hrvatskoj je izdao Stilus, a autorica ga je predstavila u Zagrebu. Što ostaje nakon što izgubimo osobu koja nas je definirala je pitanje kojim se u romanu bavi ova docentica na Odsjeku za engleski jezik na Sveučilištu Harvard. Nakon majčine smrti, šestogodišnja Marissa dolazi na mali tajlandski otok gdje upoznaje Arielle. Njihovo prijateljstvo postaje cijeli svijet: zaklon, igra i osjećaj pripadanja. No 2004. godine razorni cunami ih zauvijek razdvaja. Godinama kasnije, Marissa živi u New Yorku, a dok se približava nova oluja, njezina svakodnevica počinje se raspadati pod težinom sjećanja. U svijetu koji stalno ide naprijed, ona ostaje zaglavljena između onoga što je izgubila i onoga što nikada nije do kraja razumjela.
”Pod morem” je roman o onome što dolazi nakon katastrofe. Elegantno napisan roman o ženskom prijateljstvu, gubitku i odnosu čovjeka prema prirodi već je proglašen jednim od najiščekivanijih prvijenaca godine.
Tara K. Menon docentica je na Odsjeku za engleski jezik na Sveučilištu Harvard. Diplomirala je engleski jezik na Columbiji, a magistrirala filozofiju i doktorirala engleski jezik na Sveučilištu New York. Rođena je u Indiji, odrasla u Singapuru, živjela u New Yorku, a danas živi u Massachusettsu.
NACIONAL: U Zagrebu ste predstavili debitantski roman ”Pod morem”, koliko vam je važno razgovarati s čitateljima
Volim susretati čitatelje. Vjerujem da, kada je roman dovršen, on više nije vlasništvo autora, nego pripada čitateljima. Po mom iskustvu, čitatelji često imaju originalne, lijepe i odlične uvide o mom romanu. Privilegija je čuti njihova razmišljanja, a također volim odgovarati na pitanja.
NACIONAL: Ovaj roman je divan, neobičan, bogat bojama, ali i bogat emocijama. Što vam je bila inspiracija i kako ste se osjećali dok ste pisali prvu rečenicu?
Hvala vam. Roman ima bogat opis krajolika, šuma, mora, plaža, parkova i ulica zato što sam htjela prenijeti svoje čitatelje u ta dva vrlo različita mjesta: mali, uglavnom nenastanjeni otok u Tajlandu i užurbanu metropolu New York. Literarnu inspiraciju crpila sam iz narativne ne-fikcije koja prikazuje složenost i bogatstvo prirodnog svijeta, od klasika poput ”More oko nas” Rachel Carson, ali i novijih knjiga poput ”Other Minds” Petera Godrey-Smitha i ”Book of Eels” Patricka Svensona. Kao što su to učinila i ta prekrasna djela, nadam se da će i moj roman čitateljima probuditi osjećaj sanjarenja i čuđenja nad prirodnim svijetom, posebno nad svijetom pod morem. Također sam htjela prenijeti tjeskobni, usamljeni emocionalni život glavne junakinje Marisse dok tuguje za svojom prijateljicom. Počela sam davno pisati roman pa moram priznati da se ne sjećam kako sam napisala prvu rečenicu.
NACIONAL: Jeste li znali kako će završiti, gdje i kada staviti točku?
Ovu knjigu nisam pisala od početka, nego sam pisala poglavlja koja sam htjela, s jednom važnom iznimkom: završetkom. Završno poglavlje romana napisala sam dan prije nego što sam predala konačni rukopis. Imala sam dva moguća završetka, jako različita i odabrala sam jedan u zadnjem trenutku.
NACIONAL: Knjiga je prevedena na 35 jezika, ima milijune čitatelja, cijeli život ste okruženi knjigama, kako se osjećate zbog spoznaje da su prepoznali vaš rad?
Osjećam se čudno i to mi je nestvarno. Ne mogu vjerovati da toliko čitatelja u toliko zemalja čita moju knjigu. Trebalo mi je osam godina da je napišem, a prvih sedam godina nisam nikome pokazala ni jednu rečenicu. Bilo mi je teško naviknuti se na prijelaz iz toga da roman bude vrlo privatna aktivnost u to da odjednom postane javna.
NACIONAL: To je priča o snažnom prijateljstvu, vrlo dubokom i čvrstom, ali također o gubitku, tugovanju, suočavanju s tugom. Jeste li doživjeli takav gubitak koji vas je inspirirao za ovu priču? Kako se nosite s tugom?
Ne, moj roman nije autobiografski. Nisam doživjela takav gubitak, pa ne mogu komentirati kako se ja nosim s tom vrlo teškom emocijom. Ali kad sam bila tinejdžerica u Singapuru, jedna od mojih najbližih prijateljica izgubila je jednu od svojih najboljih prijateljica nakon iznenadne smrti. Nikad nisam upoznala djevojku koja je umrla, ali mi je srce puklo gledajući kako se moja prijateljica nosi s tim gubitkom. Ubrzo sam shvatila da postoji scenarij za određene vrste tuge nakon gubitka roditelja, djeda, sestre ili brata, ali nije postojalo jasno pravilo tugovanja za prijateljem, niti mnogo umjetničkih prikaza takve tragedije.
Činilo mi se da ljudi smatraju kako se od toga možda može relativno brzo oporaviti, pa čak da bi i trebalo. Meni je to bilo čudno. Moja prijateljstva, posebno sa ženama, neka su od najvažnijih odnosa u mom životu. Roman sam dijelom napisala zato što sam htjela ozbiljno pristupiti ideji da tuga zbog gubitka prijatelja može uništiti osobu i biti dugotrajna.
NACIONAL: Osim prijateljstva, koje je snažno kroz cijelu knjigu, velik dio knjige je i svijest o prirodi. Mnogo puta ne shvaćamo, ili ne želimo shvatiti, da postoje i životi osim naših. Zašto vam je važno to naglasiti? Pišete o dvjema pomorskim tragedijama, cunamiju 2004. i uraganu Sandy 2012., povezujući ih. Oba su uništila obalu, da ne spominjemo svijet u i oko oceana. Kako podići svijest i natjerati ljude da shvate da moramo pomoći životinjama i biljkama da prežive?
Da, vrlo često zaboravljamo da dijelimo život na Zemlji s drugim stvorenjima, ne samo s drugim ljudima, već i sa životinjama i biljkama nevjerojatne raznolikosti. Važno je da spoznamo kako riskiramo da ćemo izgubiti te prekrasne druge vrste ako ne poduzmemo korake u zaštiti njihovih staništa. Htjela sam da moj roman upozori čitatelja na to. Inače 2004., kada se dogodio taj stravičan cunami, bila sam tinejdžerica i živjela u Singapuru. Bilo je Štefanje, usred božićnih praznika, i tada bismo često moja obitelj i ja bili na odmoru u Tajlandu. Iz nekog razloga te godine nismo bili. Cunami je ubio četvrt milijuna osoba, ljudi u mojoj školi izgubili su brata, sestru, roditelje. Nakon toga škola je organizirala humanitarne akcije za Bandu Aceh, jedno od najteže pogođenih područja, uključujući košarkašku utakmicu koja je postavila svjetski rekord, u kojoj sam i ja sudjelovala, a u kojoj su sudjelovale i dvije preživjele osobe. Čula sam ih kako razgovaraju o tragediji njihove obitelji. Cunami me od tada opsjeda.
NACIONAL: Vaši opisi su živopisni, dobro poznajete New York, ali kako ste tako dobro upoznali Tajland?
Odrasla sam u Singapuru i tijekom djetinjstva nekoliko puta godišnje posjećivala sam Tajland. Dio mojeg poznavanja Tajlanda dolazi iz tih čestih putovanja i onih na koja sam otišla dok sam pisala roman, ali također sam mnogo istraživala kako bih točno pisala o životinjskom svijetu na otoku.
Provela sam puno vremena u Tajlandu dok sam odrastala, a živjela sam i deset godina u New Yorku. Smatram da su oba mjesta, koliko god različita, puna prirodnih ljepota i to sam željela prenijeti na papir. U isto vrijeme, htjela sam pokazati načine na koje ta ljepota može biti narušena, kao kad crvenorepi jastreb raskomada i pojede goluba pred publikom u Central Parku i uništavanjem koje uzrokuju ljudi, poput onečišćenja ili krivolova koji nam promaknu ako ne obraćamo pažnju.
NACIONAL: Rođeni ste u Indiji i odrasli u Singapuru, čega se sjećate iz svog djetinjstva
Ne sjećam se života u Indiji zato što smo se preselili kad sam imala samo tri mjeseca, ali posjećivala sam je svake godine tijekom djetinjstva i imam vrlo tople uspomene na te izlete. Imala sam prekrasno djetinjstvo u Singapuru, odrasla sam s mlađim bratom i bili smo vrlo sretni što smo putovali po jugoistočnoj Aziji u zemlje poput Tajlanda, Malezije i Indonezije na školskim izletima i učili o prirodi u tim mjestima. I također smo imali sreće da su nas roditelji vodili na izlete u mnoge zemlje da i tamo vidimo prirodu, poput Indije, Australije i Južne Afrike.
NACIONAL: Zašto ste se preselili u SAD? Radite u Cambridgeu, u državi Massachusetts, i kao docentica na Odsjeku za engleski jezik na Harvardu. Jezik je nešto čime se bavite, volite, zašto? Što je tako zanimljivo u engleskom jeziku?
Preselila sam se u SAD da bih pohađala Sveučilište Columbia za dodiplomski studij i Sveučilište New York za doktorski studij. Puno je razloga zašto volim jezik da bih ih sve nabrojala, a to vrijedi i za engleski jezik, ali jedna vrlo specifična značajka koju ću spomenuti je to da u engleskom jeziku postoji ono što se naziva ”venery nouns” – poetske riječi – za skupine životinja poput ”a gang of buffalos” (četa bizona), ”an army of caterpillars” (vojska gusjenica) i ”a flush of ducks” (roj pataka). Tek kad se moja knjiga prevodila na druge jezike, saznala sam da je to karakteristično za engleski jezik.
NACIONAL: U knjizi pišete o strancima, Indijcima, Nepalcima. U Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina svjedočimo mnogim problemima upravo oko toga, stranaca koji rade poslove s niskom plaćom koje Europljani ne žele raditi. U SAD-u je to problem, posebno nakon što je nova vlast došla na čelo države. Kako vi vidite taj problem?
Migranti u svim zemljama svijeta obavljaju ključne poslove koji pomažu ekonomiji tih država. Razlog zbog kojeg je to stvorilo probleme u mnogim društvima je taj što postoje ogromne nejednakosti između bogatih i siromašnih. Kad građani jedne zemlje okrivljavaju migrante za razne probleme kao što su kriminal ili uzimanje poslova, obično je riječ o nerazumijevanju dubokih strukturnih problema s kojima se njihovo društvo suočava.
NACIONAL: Što podučavate svoje studente i što možete naučiti od njih?
Svake godine podučavam nekoliko kolegija, ponekad o kanonskim engleskim romanima iz devetnaestog stoljeća, ponekad o književnosti smještenoj u gradove i o gradovima. Ali uglavnom podučavam da čitanje romana može pomoći da dublje razmišljaju o složenim društvenim i političkim pitanjima.
NACIONAL: U rujnu će biti objavljena vaša prva akademska monografija ”Speaking Parts: Conversation, Character, and Social Worlds in Nineteenth-Century British Novels; How direct speech in the novel shapes our understanding of literary characters and their social worlds”. Što možete reći o tome?
Moja monografija fokusira se na upravni govor: riječi u navodnicima koje predstavljaju točnu izjavu pojedinog lika. Tvrdim da upravni govor ima temeljnu ulogu u stvaranju fiktivnih likova, od najdominantnijeg protagonista do najsitnijih likova. Također pokazujem da, budući da je govor uvijek društven jer likovi međusobno razgovaraju, on je pripovjedni oblik koji pokazuje interakcije i odnose među likovima. Upravni govor je stoga jedan od glavnih načina na koji se stvaraju fiktivni društveni svjetovi.
NACIONAL: Koji su vam planovi, na čemu trenutačno radite i zašto volite pisati?
Trenutačno radim na dvjema knjigama. Pišem svoju drugu akademsku monografiju koja se zove ”Oblici bijesa” i bavi se načinom na koji romanopisci kodiraju bijes u narativnom obliku. Uključivat će poglavlja o Charlesu Dickensu, V.S. Naipaulu, Josephu Conradu i drugima. Također radim na svom drugom romanu koji je smješten u različite gradove diljem svijeta i prati dva lika, ženu koja radi na dokumentarcima o divljim životinjama i muškarca koji je liječnik hitne pomoći.
TARA MENON ‘Osam godina pisala sam prvijenac, a prvih sedam nisam ga nikome pokazala’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-06-21 11:36:50 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
