iustitia.bg
Bivša prva potpredsjednica Vlade i bivša ministrica vanjskih poslova RH govori zašto misli da je Putin pobjednik američko-izraelskog napada na Iran te objašnjava da je Trumpovom politikom poljuljano povjerenje EU-a, ali i američkih saveznika u Perzijskom zaljevu
O najnovijem razvoju događaja na Bliskom istoku, gdje i dalje traju američko-izraelski napadi na Iran, koji žestoko uzvraća gađajući američke mete u okolnim zemljama, o posljedicama ratnog sukoba i zatvaranja Hormuškog tjesnaca na EU, kao i o kontradiktornoj vanjskoj politici koju vode predsjednik Republike i premijer, tjednik Nacional razgovarao je s bivšom prvom potpredsjednicom Vlade, bivšom ministricom vanjskih poslova i bivšom predsjednicom HNS-a, sveučilišnom profesoricom Vesnom Pusić.
NACIONAL: Nakon Venezuele, Donald Trump napao je Iran, bez odobrenja Kongresa. Koliku podršku unutar SAD-a ima za ono što radi?
Otprilike 20 posto. Prema onome što se može čuti na američkim medijima, ovaj napad na Iran ima najmanju podršku od svih ratnih operacija u koje je Amerika ikada bila uključena. Međutim, Trumpu to očito previše ne smeta. Jednom davno je on izjavio da bi mogao ubiti čovjeka nasred Pete avenije a da mu podrška ne bi pala. Kao i sve takve situacije, to jedno vrijeme može biti čak i istina, sve dok jednom ne prestane biti istina. To će se promijeniti, samo je pitanje koliko će trajati da se osvijesti kritična masa američke javnosti.
NACIONAL: Postoji li uopće način da američke institucije kontroliraju njegove daljnje poteze prije međuizbora za Kongres i Senat?
Ne postoji. No čini se da je Amerika relativno nepripremljena ušla u ovaj rat s Iranom, za razliku od Izraela. S druge strane, Trump i njegova administracija su iznimno pripremljeni da ovladaju institucionalnom infrastrukturom američke države. Oni imaju potpunu kontrolu nad institucijama. Pritom ne mislim na Republikance u klasičnom smislu te riječi, nego na pokret MAGA. Oni mrze Demokrate, ali mrze i ono što nazivaju „Bush Republicans“ – dakle Republikance koji poštuju pravila i Ustav. Trumpova administracija duboko je ušla u državnu upravu, što nikada nije bila praksa u SAD-u nakon promjene predsjednika. Trump je uništio i neke povijesno i globalno značajne institucije, kao što je USAID, uništio je i velik dio Ministarstva vanjskih poslova, smijenivši ljude koji su imali neku institucionalnu memoriju i koji su znali posao. Zavladao je i tajnim službama, kao i Ministarstvom obrane, sada Ministarstvom rata. Zanimljivo je da je on dobio izbore parolom „Nikad više ratova!“, a sada praktički započinje jedan rat svaki mjesec. Dakle, Trump, odnosno ljudi okupljeni oko zaklade Heritage i Programa 2025., sve su to pripremili unaprijed da bi Trump sada mogao raditi ovo što radi i očito misli da mu to ide u korist. Ali za razliku od Venezuele, ovaj puta bi mogao biti u krivu. Iran je ozbiljna država, s preko 92 milijuna ljudi i kontrolira geopolitički prostor koji je bitan za energetiku cijelog svijeta. Osim toga, Iran je bio pripremljen za ovaj sukob. Isto tako, u slučaju Venezuele, Trump i njegova administracija su se odlučili za taj napad. U slučaju Irana o tome je odlučio izraelski premijer Netanyahu. Iako se govori kako je to „war of choice“, dakle rat po izboru, to je možda bio rat po izboru, ali ne Trumpovom.
‘Zanimljivo je kako se EU gotovo bezbolno odvikao od energetske ovisnosti o Rusiji, a užasno bolno se odvikava od sigurnosne ovisnosti o Americi. To je i kolektivni psihološki problem, ne samo tehnički’
NACIONAL: Je li stvarni motiv napada usred pregovora skretanje pažnje s Epsteinovih dosjea ili stvaranje ratnog stanja uoči izbora za Kongres i Senat te izbjegavanje pitanja o djelovanju ICE-a, čiji agenti ubijaju američke građane?
Teško je reći, jer se svaki dan pojavljuje novo objašnjenje zašto je SAD ušao u taj rat. Najvjerodostojnijim se čini ono američkog ministra vanjskih poslova, koji je u jednom trenutku rekao da je SAD znao da će Izrael napasti, pa su se morali uključiti jer je bilo jasno da će Iran nakon toga napasti i američke vojne baze. Epsteinovi dosjei svakako su velik problem za Trumpa, javni podaci o tome tko je i kako sudjelovao u iskorištavanju maloljetnica očito ga muče više nego što je očekivao, tim više što su na toj aferi inzistirali baš MAGA Republikanci da bi napadali Demokrate, a naročito Hillary Clinton. I sada mu se to vraća kao bumerang jer na vidjelo izlazi što je Epstein sistematski radio s ogromnom mrežom utjecajnih ljudi diljem svijeta, uključujući Donalda Trumpa. Međutim, ovaj napad je, čini mi se, malo prevelikih razmjera a da bi se na taj način skrenula pažnja s Epsteinovih dosjea koji cure u javnost, a koji su, čak i očišćeni, vrlo neugodni po Trumpa.
NACIONAL: Svijet i SAD trpe ogromnu ekonomsku štetu, osobito nakon napada na brodove u Hormuškom tjesnacu. Hoće li to biti motiv za povlačenje iz Irana
Ne treba biti neki posebni analitičar da bi se unaprijed znalo da će, ako se napadne Iran, cijene benzina i plina skočiti. Naravno da će to na ekonomiju imati ogroman utjecaj, premda ovo nije rat zbog ekonomskih razloga. Imat će i ogromne posljedice za Ameriku, iako to Trumpa za sada ne zanima previše. On je s Vanceovim govorom prije godinu dana na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji i svojim pretenzijama na Grenland izgubio europske saveznike, koji još nisu dovoljno organizirani da se odupru, ali su svjesni da je EU prepuštena sama sebi i da SAD više nije saveznik na kojeg se i dalje može oslanjati u smislu sigurnosti. To je inače vrlo zanimljiva tema – kako se EU gotovo bezbolno odvikla od energetske ovisnosti o Rusiji, a užasno bolno se odvikava od sigurnosne ovisnosti o Americi. To je i kolektivni psihološki problem, ne samo tehnički. Međutim, ono što je opasno i teško je završiti jedan rat u kojem ne znaš što ti je cilj.
NACIONAL: Trump je rekao da je razlog promjena režima. Pa, koliko je izgledno da dođe do promjene režima, budući da je iransko društvo podijeljeno?
Promjena režima je jedan od nekoliko razloga napada na Iran koji su javno izrečeni. Prvi je jer će Iran u roku od sto dana imati nuklearnu bombu, drugi je jer bi u roku od tjedan dana napali Ameriku, treći je jer su znali da će Izrael napasti Iran, a onda će Iran uzvratiti napadima na američke vojne baze, i četvrti je da bi zaštitili građane Irana koje režim ubija po cesti. I onda na kraju promjena režima. Iako je sam Trump rekao da bi za njega idealno bilo rješenje poput onog u Venezueli, dakle neka iranska Delcy Rodríguez. Drugim riječima, da eliminiraju vrhovnog vođu i onda nađu nekoga tko bi pod američkim patronatom vodio Iran na način na koji bi to SAD-u bilo prihvatljivo. Pritom nisu uzeli u obzir cijeli niz čimbenika, uključujući i da ono što je prihvatljivo SAD-u neće nužno biti prihvatljivo Izraelu. Netanyahu ne želi samo promjenu režima nego potpuno slabljenje iranske države, slično onome što su učinili s Libanonom. Ali Iran nije Libanon, to je ogromna država s tradicijom državnosti od 28 stoljeća, najstarijom na svijetu.

‘Ne možete izbjeći da se u Hrvatskoj osjete posljedice na cijenama, inflaciji, energentima. Može doći i do izbjegličkog vala i mi se na to moramo pripremati’, rekla je Vesna Pusić, FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
NACIONAL: Ali režim nije pao, napada sve zemlje zaljeva, a izabran je i novi vrhovni vođa, sin ubijenog ajatolaha, koji je još radikalniji. Dakle – što je postignuto?
Meni je bilo najšokantnije kada je Trump izjavio da je iznenađen žestinom kojom se Iran brani. Dakle, nitko ga nije informirao o povijesti i snazi te države. Već su okolnosti pogibije bivšeg vrhovnog vođe Alija Hameneija pokazale da će iranski vođe radije poginuti nego doživjeti sudbinu bivšeg venezuelskog predsjednika Madura. Prema svemu sudeći, iranski režim ima vrlo malu potporu vlastitog naroda, budući da se radi o brutalnoj teokraciji koja ubija svoje građane u tisućama, koja provodi strašnu diktaturu nad cijelim društvom, osobito nad ženama. Ali dogodilo se da je u Iranu ostao na vlasti isti režim, s osobom koja je prema svim dostupnim informacijama još puno brutalnija i ideološki radikalnija od svog oca. Osim toga, on je u američkom napadu izgubio oca, ženu i dijete. Vjerojatnost da će tu doći do nekih pregovora je gotovo nikakva. Uostalom, mi iz iskustva prve ruke znamo da u ratnim prilikama društvom zavladaju prilično žestoki nacionalizam i homogenizacija. Tada se svatko tko kritizira režim počinje doživljavati kao narodni neprijatelj. I zato su u ovoj situaciji najveći gubitnik svakako prodemokratske snage u Iranu.
‘Trump je osobno sasvim sigurno Putinov saveznik. Za Kinu to što se događa i neće biti loše, ali Kina nije tako neposredno uključena kao EU, ona ima Rusiju u praktički vazalskom odnosu’
NACIONAL: Je li njih trebalo pustiti da same smijene režim, koji je već bio načet, umjesto intervencije izvana
Pitanje je jesu li oni imali snage za to jer je cijeli aparat Iranske revolucionarne garde, ali i vojske, prilično homogeniziran i dobro organiziran. Oni kontroliraju sve institucije i to više nije samo teokratska nego teokratsko-policijska država, i to upravo pod kontrolom Hameneija mlađeg, koji je sada preuzeo vlast. Zato mislim da je vrlo upitno jesu li Iranci sami mogli dovesti do promjene režima. Međutim, u ovoj situaciji, kada je država izložena američko-izraelskim napadima, a vlastiti režim ih i dalje tlači, to je još upitnije. Nažalost, sve što se događa ojačalo je režim. On je možda vojno oslabljen, ali u smislu kontrole nad društvom postao je samo jači i okrutniji.
NACIONAL: Kakva je pozicija Europske unije, koja je nevoljko uvučena u sukob, a već trpi ekonomske posljedice?
Europa je ugurana u jednu opasnu i vrlo nepovoljnu situaciju. Europa je, čini mi se, sada potpuno razumjela da SAD više nije saveznik europskih država kao što je to bilo do sada, ali i da nije ni saveznik demokracije. Trump je osobno sasvim sigurno saveznik Putina, koji je apsolutni pobjednik ove situacije. Kini ovo što se događa neće loše doći, ali Kina nije tako neposredno uključena kao EU, ona ima Rusiju u praktički vazalskom odnosu, tako da tu neće biti nekih većih problema oko energenata i neće se miješati. Iako EU razumije o čemu se radi, do sada nije imala dovoljno vremena da se okrene sigurnosnoj samodostatnosti. Ovo što se događa je apsolutno protiv interesa svakog europskog građana. Jer je, kada se okrenula od ruskih energenata, EU otišla u Zaljev. A sada su Emirati, Katar i Saudijska Arabija ili prekinuli izvoz ili ga znatno smanjili. To se direktno tiče prvenstveno Europe, za razliku od Amerike, koja je postala izvoznik energenata. EU za sada nije našla neku ulogu u cijeloj priči, nego slijediti SAD, zbog pokušaja da se zadrži neki saveznički odnos unutar NATO-a. Međutim, možda bi mogli i trebali imati ulogu kada taj sukob jednom završi, dakle dan poslije. Naime, očito nitko nema nikakvu ideju o tome što će se kasnije događati. U Iranu su prodemokratske snage oslabljene, i što onda Tu bi mogla uskočiti EU u smislu nekog plana kako pristupiti Iranu, kako spriječiti valove izbjeglica, kako spriječiti neprestanu nestabilnost u tom dijelu svijeta.
NACIONAL: Zemlje Zaljeva izložene su napadima zbog američkih baza i Iranu je u interesu da se rat proširi na cijelu regiju. Kakav daljnji razvoj situacije očekujete?
Nakon EU, ovim ratom grubo je poljuljano povjerenje i druge grupe dosadašnjih američkih saveznika, a to su zemlje Bliskog istoka, odnosno zemlje Perzijskog zaljeva. One su do sada smatrale da je činjenica da imaju američke vojne baze na svom terenu neka vrsta zaštite. Sad se pokazalo da je to upravo suprotno i da su baš zbog toga postale mete iranskih napada. I zato, što god govorili u ovom trenutku, vjerojatno su se zapitali bi li se ono što se dogodilo Iranu moglo dogoditi i njima i zato počinju više razmišljati o vlastitoj sigurnosti, odnosno, kako se to uvijeno kaže, o diverzifikaciji vlastite sigurnosti. U prijevodu to znači traženje drugih jakih saveznika. Vjerujem da će se ubuduće prema SAD-u postaviti na drugačiji način. Stoga je i to savezništvo u Zaljevu postalo upitno. Pokazalo se da ta njihova podrška SAD-u ima veliku cijenu, a profita u smislu zaštite nema. Zato mislim da je ovo što radi Trump ne samo pogrešna nego i kontraproduktivna politika za američke interese.
NACIONAL: Koliko eskalacija sukoba utječe na jačanje ekstremno desnih stranaka u europskim zemljama
Budući da se sve to događa jako blizu Europe, itekako utječe. Sjetite se da su sve te ekstremno desne stranke dobile na snazi u europskim demokracijama nakon velikog izbjegličkog vala uzrokovanog ratom u Siriji. Tada su u EU došla oko tri milijuna ljudi, a ostala tri su zadržana u Turskoj, za što je EU Erdoğanu platila oko šest milijardi eura. Sirija je u to vrijeme imala oko 20 milijuna ljudi, Iran ima 92 milijuna. Dakle, ako krene neki izbjeglički val iz Irana, on će doći u Europu. A to u velikoj mjeri znači kraj europskih demokracija. To su dalekosežne moguće posljedice o kojima očito nitko nije razmišljao.
NACIONAL: Ima li Putin sada otvorene ruke raditi što mu padne na pamet?
Apsolutno. Doduše, on to ima već dulje. No sada bi bilo zaista smiješno da ga netko s američke strane počne prozivati zbog agresije na susjednu državu. Prošlog tjedna su se Putin i Trump čuli telefonom i nakon toga je Trump rekao da Putin želi pomoći. A sada je SAD skinuo sankcije na rusku naftu na 30 dana. Dakle, jasno je tko je od ovog svega profitirao. Situacija se sada toliko zakomplicirala da je teško uopće shvatiti s koje strane prići da se to počne razmotavati na miran način. Za Trumpa je Ukrajina očito završena priča i to ga više ne zanima. Uostalom, sva vojna pomoć koja ide Ukrajini ide iz Europske unije, koja kupuje američko oružje i šalje ga Ukrajincima. Jedina pomoć koju SAD i dalje pruža Ukrajini je ona obavještajna i to je njima bitno. No pitanje je do kada će i to funkcionirati. Nažalost, i u EU, pa i kod nas, još uvijek postoje ljudi koji ne razumiju da je obrana Ukrajine obrana Europe.
NACIONAL: Na primjer predsjednik Milanović, koji smatra da se u to ne bismo trebali miješati. Kao bivša ministrica vanjskih poslova, kako komentirate kontradiktornu vanjsku politiku predsjednika i premijera, upravo oko Ukrajine i Bliskog istoka Gdje nas Milanović svrstava
Na sreću, mislim da nas ne svrstava nigdje jer je vanjska politika nešto o čijoj provedbi na kraju odlučuje Vlada. S tog stajališta, koliko god sam ja kritična prema unutarnjoj politici koju vode Andrej Plenković i HDZ – od korupcije do toleriranja ustašluka – što se vanjske politike koju Vlada vodi tiče mislim da je to jedino što u ovom trenutku može raditi. Nama nema druge nego držati se EU-a jer su nam to jedini saveznici. Mi smo činjenicom geografskog položaja pogođeni svime što se događa i to će se reflektirati i na naše sudbine. Što se predsjednika tiče, iako nekada ima pravo, postoje postupci koje je teško opravdati. Na primjer njegov put u Gruziju i izjave koje je nakon toga dao, a koje su bile zastrašujuće. Tu imamo jednu vrlo neobičnu i kompliciranu situaciju, ali predsjednik nije sam kreator vanjske politike. Kada bi bio, to bi bilo vrlo neugodno.
‘Kritična sam prema unutarnjoj politici koju vode Andrej Plenković i HDZ, od korupcije do toleriranja ustašluka. Što se vanjske politike koju Vlada vodi tiče, mislim da je to jedino što u ovom trenutku može raditi’
NACIONAL: Što kažete na prepucavanja izraelskog veleposlanika i predsjednika Milanovića, koji mu je poručio da nas ne uvlači u svoje ratove, a i izraelski ministar vanjskih poslova vrlo je oštro reagirao na Milanovićeve izjave i nazvao je hrvatskog ministra Grlića Radmana
Postoje dvije dimenzije predsjednikove pozicije. Jedna je način, a druga je sadržaj. U ovom slučaju sadržaj je točan. Svi se možemo složiti s tezom da se strani diplomati ne mogu miješati u našu vanjsku politiku. Mnoge stvari se mogu reći iza zatvorenih vrata u četiri oka. Ali ovakvo javno prozivanje zemlje u kojoj si akreditiran kao veleposlanik nije samo nediplomatski nego i kontraproduktivni potez. Što se veleposlanika tiče, mislim da je on time više želio pokazati lojalnost svojim šefovima u Tel Avivu nego poslati poruku Hrvatskoj. Dakle, smatram predsjednikovu reakciju opravdanom. Međutim, loš način na koji je to naš predsjednik rekao u velikoj je mjeri zasjenio, pa i potisnuo točan sadržaj poruke. Način je umanjio značaj sadržaja. A što se uvlačenja u rat tiče, naravno da nas nitko ne može uvući u neki rat, ali ratovi ovog tipa se po svojoj logici šire i imaju posljedice na cijeli svijet, htjeli ili ne htjeli. Ne možete izbjeći da se u Hrvatskoj osjete posljedice na cijene, inflaciju, energente. Može doći i do izbjegličkog vala i mi se na to moramo pripremati. Ne možemo se pokriti ušima i ponašati kao da se to nas ne tiče.
NACIONAL: Je li Kina ohrabrena da krene na Tajvan?
Oni bi, kada bi to htjeli, to apsolutno mogli i napraviti. Ništa im ne stoji na putu u ovom trenutku. Međutim, oni su premudri da to učine u ovoj situaciji. Oni su jedina velesila koja se drži razumno, a između ostalog imaju ono što Kina nikada prije nije imala. A to je tzv. soft power. Od svih velikih sila Kina ima najsnažniji imidž nekoga s kim se može razgovarati i postići neke dogovore. Kini u ovom trenutku ne pada na pamet da napadne Tajvan, iako je u tome ništa ne sprječava. Oni nisu spremni ići u to jer bi to bilo ludo, a oni ne pokazuju znakove ludosti i drže se prilično rezervirano, pokazujući interes da se situacija što prije smiri. U ovim okolnostima Kina već de facto ima ogroman utjecaj na Tajvan, ako ne i faktičku kontrolu. S obzirom na Trumpovu retoriku, Kinezi pred godinu dana nisu mogli sanjati da će se ovaj napad na Iran dogoditi i sada su u najboljoj situaciji koju su mogli zamisliti. Nedavno su na jednom podcastu objavljeni rezultati neke ankete provedene u Irskoj. Na pitanje koja država predstavlja veću opasnost za svjetsku stabilnost, SAD ili Kina, 92 posto ispitanika je odgovorilo SAD. Zbog svega navedenog, utjecaj Kine i percepcija Kine kao razumnog međunarodnog igrača samo rastu. Sve to njima ide u korist.
VESNA PUSIĆ ‘Europa je konačno shvatila da SAD više nije saveznik europskih država, ali ni demokracije’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-03-21 19:53:04 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo


