iustitia.bg
Nacional otkriva kako uoči odluke o novoj šefici Vrhovnog suda Hrvatska udruga banaka koristi prostor i u slučaju Franak, gdje će o sudbini 30 tisuća korisnika kredita u švicarskim francima odlučivati novo 13-člano Vijeće, traži izuzeće suca izvjestitelja Jadranka Juga, dok se vodi lobiranje za glasove
Upućeni pravosudni izvor blizak Vrhovnom sudu izjavio je koncem prošlog tjedna za Nacional kako smatra da će u svibnju konačno biti donijeta odluka o ujednačavanju sudske prakse u obeštećenju 30.000 klijenata banaka s konvertiranim toksičnim kreditima u švicarskim francima. Taj izvor otkrio je Nacionalu kako bi sudac izvjestitelj u tom predmetu trebao biti Jadranko Jug i tko su ostali članovi trinaesteročlanog Proširenog sudskog vijeća Građanskog odjela Vrhovnog suda koje će odlučivati u tom predmetu, a kojim će predsjedati Damir Kontrec, predsjednik Građanskog odjela.
A baš u Kontreca imao je veliko povjerenje pokojni predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić koji je kao sudac još prije gotovo prije trinaest godina, 4. srpnja 2013. godine, donio i kolektivnu presudu o ništetnosti valutne klauzule u švicarcima, kao i o ništetnosti promjenjive kamatne stope. Kontrec je, prema Dobronićevu uvjerenju, bio sklon pravednom obeštećenju oštećenih građana tim toksičnim kreditima.
Hrvatska udruga banaka traži izuzeće člana Vijeća Jadranka Juga jer njegov sin Boris Jug zastupa 400 oštećenih klijenata banaka s kreditima u švicarcima u sporovima teškima 6 milijuna eura
To Prošireno sudsko vijeće trebalo bi biti u sljedećom sastavu: Damir Kontrec, predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda, Igor Periša, voditelj Službe evidencije, Jadranko Jug, izvjestitelj, Marina Paulić, Darko Milković, inače i predsjednik Državnog sudbenog vijeća, Renata Šantek, Dražen Jakovina, Josip Turkalj, Đuro Sessa, Ante Perkušić, Goranka Barać Ručević, Neri Radas i Mirjana Magud.
Njih trinaestoro trebalo bi odlučivati o sudbinama 30.000 hrvatskih građana koji su, nakon što su konvertirali kredite u švicarcima tužili banke, koje su 2004. ponudile građanima taj opasan bankarski proizvod.
Jedan od članova Vijeća je Damir Kontrec, predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda, a sutkinja Gordana Jalšovečki kao v.d. voditeljica sudske uprave odlučivat će o izuzeću suca Jadranka Juga, FOTO: Robert Anic/ PIXSELL i Neva Zganec/ PIXSELL
Međutim, prema navodima istog izvora već sada, prije nego što je iz Vrhovnog suda išta službeno priopćeno, Hrvatska udruga banka (HUB) krenula je u ofenzivu, zahtijevajući izuzeće od odlučivanja suca Jadranka Juga jer su i oni otkrili da bi on trebao biti sudac izvjestitelj u tom za banke toliko neželjenom sudskom predmetu. Zašto traže njegovo izuzeće?
Zato što njegov sin i odvjetnik Boris Jug zastupa dio oštećenih klijenata banaka s kreditima u švicarskim francima koji su tužili banke. Tako se u jednom od njihovih priopćenja navodi i sljedeće:
„HUB je proveo analizu na razini svojih članica te rezultati pokazuju postojanje značajnih profesionalnih i financijskih poveznica koje objektivno mogu dovesti u pitanje nepristranost odlučivanja. Naime, utvrđeno je da odvjetnik Boris Jug zastupa stranke u više od 400 aktivnih predmeta protiv banaka vezanih uz CHF kredite, ukupne vrijednosti gotovo šest milijuna eura. Procjenjuje se da njegov potencijalni odvjetnički prihod iz tih postupaka iznosi oko 1,8 milijuna eura“.
Što će biti sa sucem Jadrankom Jugom čiji će predmet biti razmatran na Proširenom sudskom vijeću, odlučivat će sutkinja Gordana Jalšovečki, privremena vršiteljica dužnosti voditeljice sudske uprave dok se ne izabere nova predsjednica Vrhovnog suda, legitimna čelnica sudske vlasti.
Prema navodima istog visokog pravosudnog izvora, već se među sucima s priličnom sigurnošću tvrdi kako zasad pet sudaca iz spomenutog vijeća ima namjeru zauzeti poziciju u korist banaka – Đuro Sessa i još njih četvero. Isti izvor navodi kako su već u tijeku lobiranja kako bi se na tu stranu prevukla dodatna dva suca s ciljem da se odluka usmjeri u korist banaka. To je kontekst koji pomaže razumjeti i značaj inicijative HUB-a s ciljem pokušaja pritiska na suca Jadranka Juga.
Nakon 2010., kada je eksplodirao tečaj švicarskog franka prema košari svjetskih valuta, pa se onda odrazio i na kunu i na euro, učinio je nemogućim otplatu bankarskih anuiteta većini građana. Kreditne rate u kunskoj protuvrijednosti u kojoj su se otplaćivali ti krediti u švicarcima udvostručile su se, a i u takvim uvjetima banke su još i dizale kamatne stope koje su u startu bile ispod 5 posto, a onda skočile na više od 6 posto. Porasle su tako i kamate za više od jednog postotnog poena, vjerojatno u svrhu niveliranja bankarskih bilanci koje su se našle u problemu. U takvim uvjetima vlada Zorana Milanovića 2015. donijela je zakonsku odredbu o konverziji kredita iz švicaraca u eure spašavajući tako ljude i čitave obitelji od dužničkog ropstva. Tada je bilo sklopljeno 125.000 ugovora o kreditima u švicarskim francima, pa je u tome Hrvatska bila lider u Europi.
Banke koriste manevarski prostor tražeći izuzeće suca izvjestitelja Jadranka Juga čiji sin zastupa dio žrtvi kredita u švicarskim francima, FOTO: Marko Lukunic/ PIXSELL
Tim je povodom Nacional 2019. objavio i veliki intervju s pokojnim predsjednikom Vrhovnog suda Radovanom Dobronićem koji je tada još uvijek bio sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, ali i sudac koji je 2013. donio kolektivnu presudu o tim toksičnim kreditima. Zato u trenutku kada Hrvatska još nema predsjednika Vrhovnog suda kao čelnika sudbene vlasti s punim legitimitetom, podsjećamo na neke njegove stavove. Dakle, u intervju objavljenom u Nacionalu 26. studenoga pod naslovom „Gotovo 300.000 Hrvata je blokirano, a izmjene ovršnog zakona tim ljudima neće pomoći“, Dobronić je ocijenio da bi se za izmjenu zakona, kojim je omogućena konverzija kredita iz švicarskog franka u eure „moglo reći da je to doista bio državnički potez“. Evo i kako je to obrazložio: „Država je u ovom slučaju pokazala odlučnost, samostalnost u odlučivanju, ali i brigu o svojim građanima. Napokon, i nije tako loše postupila jer je vodila brigu i o interesima bankarskog sektora, pa je i u tome uspjela. Službeni podaci HNB-a godinu dana kasnije pokazali su da banke nisu pretrpjele nikakav veliki gubitak. Dapače, i samim bankama je to pomoglo u uravnoteženju njihovih bilanci, jer su tako riješile i dio nenaplativih kredita“.
Kada ga je Nacional podsjetio da banke ni tada, kao ni danas, nisu prihvatile takvo obrazloženje i da su tužile Republiku Hrvatsku na arbitraži u Washingtonu, objasnio je taj problem na sljedeći način:
„Pitanje, doduše, nije jednostavno i posve bezopasno, ali situacija se promijenila u korist Republike Hrvatske zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji. Eto i jedne posve konkretne koristi građanima od članstva u Europskoj uniji. To ne treba shvatiti apsolutno jer arbitraža u Washingtonu nije dužna po svaku cijenu uvažiti stav Suda Europske unije u Luksemburgu. Ali, s druge strane, ni arbitraža u Washingtonu ne može potpuno ignorirati njegove odluke. Arbitraža u Washingtonu nije sud. Ta je arbitraža samostalna institucija pa i Sud Europske unije ne može joj nametnuti obrasce postupanja. Ali ni ona ne može ignorirati mišljenje europskog suda“.
U predsjednika vijeća Damira Kontreca pokojni predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, koji je 2013. presudio o ništetnosti valutne klauzule u švicarcima i kamatne stope, imao je veliko povjerenje
A kako se rješavaju slični sporovi na Sudu Europske unije demonstrirao je profesor Siniša Rodin, sudac iz Hrvatske u Luksemburgu u jednom predmetu iz studenoga 2021. Sud Europske unije 17. studenoga 2021. donio je izuzetno važnu presudu, rješenje u španjolskom slučaju Gomez, a sudac izvjestitelj bio je Siniša Rodin iz Hrvatske. Tom presudom utvrđeno je sljedeće: ništetna promjenjiva kamatna stopa ima za posljedicu to da nacionalni sud mora ponuditi potrošaču izbor između dviju opcija: zamjenu ništetne odredbe novom dispozitivnom odredbom nacionalnog prava ili utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora o hipotekarnom kreditu. Na klijentu je da izabere prihvatljivu opciju. Ukratko, ako ugovor sadrži ništetnu odredbu, ta odredba ako se zamjenjuje nekom drugom odredbom, onda ona mora biti zamijenjena od samoga početka ugovornog odnosa.
Udruga Franak na temelju presude Suda Europske unije u kojoj je sudjelovao i profesor Siniša Rodin, sudac izvjestitelj u španjolskom slučaju, zaključila je za Hrvate koji su konvertirali kredite iz švicarskih franaka u eure sljedeće:
“Konverzijom potrošači nisu obeštećeni, što se dokazuje sudskim vještačenjem. Međutim, dodatni element koji ide u prilog tome da konverzijom potrošač nije doveden u ravnotežu s bankom jest i ta izreka u presudi C-655/20 o zamjeni ništetne odredbe od početka ugovornog odnosa. Konverzija nije bila retroaktivna nego kvazi-retroaktivna, kao što je to utvrdio i Ustavni sud, a jedino su izračuni novih glavnica bili izrađeni usporedbom plaćanja rata od početka kredita s ratama simuliranih euro kredita s nepoštenim kamatnim stopama. Ako su temeljni ugovori ništetni, onda su ništetni i aneksi tih ugovora pa budući aneks ugovora ne može opstati bez temeljnog ugovora.”
O budućoj svibanjskoj odluci Proširenog vijeća Građanskog odjela Vrhovnog suda oglasio se i Goran Aleksić, koordinator Udruge Franak. “Nadam se da nas očekuje rasplet, iako smo rasplet najavljivali još prije nekoliko godina, ali sad su svi uvjeti sazreli. Izmijenjen je zakon o parničnom postupku, donesene su odredbe kako se formira Prošireno vijeće, donesen je novi poslovnik Vrhovnog suda. Vrhovni sud ima sve preduvjete da sazove Prošireno vijeće i da Vijeće trinaestorice odluči o našim pravima”, rekao je Aleksić. Ali kako je dodao, to neće značiti i da će sudske presude biti jednoobrazne. Naglasio je da i dalje „niti jedna odluka Proširenog vijeća nije obvezujuća ni za jednog suca“. Ali u pravilu se radi tako da kad Vrhovni sud ujednači sudsku praksu, onda suci uglavnom sude upravo tako kako je Vrhovni sud to utvrdio.
SLUČAJ ŠVICARAC ‘Đuro Sessa i još četvero članova Vijeća u slučaju Franak stat će na stranu banaka i traže još dva glasa’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-04-18 20:11:07 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
