Stanovnici Resnika i okolnih naselja na istoku Zagreba organizirali su još jednu peticiju protiv izgradnje centra za gospodarenje otpadom. Tvrde da zbog obližnjeg vodocrpilišta postoji ugroza za zdravlje 150.000 ljudi. Grad ne reagira, u tijeku je izdavanje lokacijske dozvole
„Za otpad iz Gospića Ministarstvo okoliša, kaže ministrica Marija Vučković, ne može naći spalionicu u širem području EU-a jer je problem s plastikom koja sadrži klor i ostale štetne elemente, a istovremeno žele graditi Centar za gospodarenje otpadom u Resniku koji bi trebao proizvoditi sličan otpad s jedinom svrhom da ga spale? Pa tko je tu lud? Mi građani koji se bunimo na čitav kontradiktorni koncept zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj ili oni koji od nas pokušavaju raditi budale u ime države i za naše pare?” kaže Vladimira Mascarell, predsjednica stranke Javno Dobro.
Brojni stručnjaci i građani dali su svoje prijedloge i prigovore tijekom nedavno završene javne rasprave o Strateškoj studiji utjecaja Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba za razdoblje do 2029. na okoliš i Nacrtu prijedloga Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba za razdoblje do 2029., ključnom strateškom dokumentu koji će odrediti daljnji razvoj sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu. Problema oko ovog projekta ima napretek pa su stanovnici Resnika i okolnih naselja kojem gravitira 150.000 Zagrepčana pokrenuli potpisivanje peticije protiv izgradnje tog centra na istoku grada. Jedan od glavnih razloga jest taj što bi se on gradio, tvrde stanovnici, na području vodocrpilišta, čime bi se ugrozilo zdravlje ljudi, ali i okoliš. Nacional je istražio situaciju i razgovarao s nekolicinom stručnjaka, ali i članovima Udruge za zaštitu okoliša Resnik, građanske inicijative koja se već 20 godina bori protiv izgradnje centra za gospodarenja otpadom.
Iz Odjela za informiranje i medija Grada Zagreba Nacionalu su rekli da je CGO Zagreb najveći projekt gospodarenja otpadom u Hrvatskoj i da će obrađivati oko 350.000 tona otpada godišnje. Postrojenje je projektirano kao zatvoreni sustav obrade otpada s biofiltrima i kontinuiranim praćenjem emisija u zrak i vodu te razine buke:
„Riječ je o najvažnijem projektu gospodarenja otpadom u Hrvatskoj na koji se čekalo desetljećima. Njime konačno prelazimo s odlaganja na recikliranje i oporabu, stvaramo uvjete za zatvaranje odlagališta Jakuševec, a Grad oslobađamo od dugogodišnje ovisnosti o privatnim tvrtkama. Riječ je o modernom, zatvorenom postrojenju projektiranom po najvišim ekološkim standardima, koje štiti okoliš i zdravlje građana te vrijedne sirovine vraća u uporabu. Projekt je usklađen s Prostornim planom Grada Zagreba te s nacionalnim Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2023.-2028. To je dugoročan iskorak u infrastrukturi Grada Zagreba. Vrijednost je 155 milijuna eura bez PDV-a s rokom izvođenja radova od 24 mjeseca“.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je 30. siječnja 2026. rješenje kojim je utvrđeno da je zahvat CGO-a prihvatljiv za okoliš, uz primjenu propisanih mjera zaštite i programa praćenja njegova stanja, kažu u Gradu. Rješenje je doneseno nakon provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš koji je uključio javnu raspravu, tijekom koje je razmotreno 79 podnesaka javnosti s ukupno 862 pojedinačna očitovanja. U Gradu kažu i sljedeće:
„Također, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine donijelo je Odluku o prijenosu nadležnosti za vođenje postupka izdavanja lokacijske dozvole na gradsko upravno tijelo. Digitalni prijenos dokumentacije na Grad izvršen je 29. svibnja 2026. Postupak ishođenja lokacijske dozvole je u tijeku te se njeno izdavanje očekuje tijekom rujna“.
Kako je više puta ranije napomenuo zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, a upravo to su i ovaj put rekli u Gradu, izgradnja CGO-a ključna je za zatvaranje odlagališta Jakuševec i za prestanak ovisnosti Zagreba o privatnim poduzećima u gospodarenju otpadom. Međutim, Nacionalovi sugovornici tvrde da to nije točno i da izgradnja CGO-a u Resniku nikakve veze sa zatvaranjem Jakuševca nema.
Studija utjecaja na okoliš predviđa 36 zaštitnih mjera protiv smrada, zagađenja voda i buke. Veliki problem za stanovnike tog područja bit će i pojačan promet po Čulinečkoj cesti. Na kilometar od lokacije živi 5600 ljudi, a prometnicom će prolaziti oko 470 kamiona s otpadom dnevno, što bi moglo stvoriti zagušenje, ali i veliku razinu buke. Ekološke udruge upozoravaju da dokument umanjuje ili potpuno zanemaruje ključne rizike, od ugrožavanja poljoprivrednih površina do pitanja sigurnosti hrane, vode i zraka. Jedna od njih je i UZOR – Udruga za zaštitu okoliša Resnik, osnovana kao građanska inicijativa 2005., a od 2007. djeluje kao registrirana ekološka, nestranačka, neprofitna udruga civilnog društva. Branka Genzić-Horvat, predsjednica Udruge, kaže da Grad Zagreb nastavlja realizaciju izgradnje ekološki, zdravstveno, ekonomski i financijski štetnog projekta Centra za gospodarenje otpadom, ne samo za stanovnike Resnika, nego i cijelog Zagreba i puno šire:
„Udruga je već prije organizirala potpisivanje peticije velikog broja građana protiv tog nesuvislog projekta, ali ni prijašnji gradonačelnik nije ju respektirao. Trenutačno je u tijeku potpisivanje nove peticije koju potpisuju stanovnici Resnika i okolnih naselja, kojom traže zaustavljanje izgradnje štetnog Centra za gospodarenje otpadom u Resniku. Udruga za zaštitu okoliša Resnik protiv projekta tog centra sa spalionicom i za uspostavu ekološkog sustava bori se kontinuirano više od 20 godina organiziranjem bezbrojnih prosvjeda, sudjelovanjem u svim segmentima protiv donošenja odluka za ovaj općeštetni projekt, javnim raspravama, na javnim tribinama, priopćenjima. Sve to provodimo osobito zato što zagrebački CGO nije dio cirkularne ekonomije; u njemu se omogućava i uvoz tuđeg pomiješanog smeća, a proizvodit će oko 150.000 t/godi gorivog otpada (RDF/SRF) za buduću spalionicu bez koje ne može. Ovakav regionalni centar za pomiješano smeće, emisijama u tlo, zrak, vode, bukom, prašinom i štetnim spojevima i teškim metalima prouzročit će dokazano dugoročne nesagledive opasne posljedice na zdravlje, okoliš, zrak, tlo, zagrebački vodonosnik pitke vode, resurse i financijske interese, ne samo okolnih naselja, već cijelog Zagreba i šire. Ovakve posljedice je priznao i investitor“.
Kako kaže Branka Genzić-Horvat, nije pitanje samo u lokaciji CGO-a na zagrebačkom vodonosniku, u neposrednoj blizini aktivnih vodocrpilišta za opskrbu pitkom vodom Zagreba, u gusto naseljenom području i području intenzivne proizvodnje povrća OPG-ova za opskrbu Zagreba i prijetećih posljedica. Problem je što je, kaže, već izgradnjom CGO-a promašen koncept održivog gospodarenja otpadom u korist štetnog i besmislenog koncepta izgradnje megaregionalnih centara. Takav centar za gospodarenje otpadom nije potreban niti ispunjava opravdane ciljeve:
„Ovakav regionalni megacentar s omogućavanjem uvoza tuđeg smeća u Zagreb nije preduvjet za zatvaranje Jakuševca. Da je aktualna vlast krenula s uspostavom ekološkog sustava gospodarenja otpadom prije pet godina, danas bi Jakuševec bio pred zatvaranjem. Do sada smo argumentirano upozoravali na ovakve obmane javnosti gradonačelnika i aktualne ‘zelene’ vlasti u Gradu Zagrebu. Izgradnjom CGO-a nastat će još gori Jakuševec, sada sa spalionicom, 3,5 kilometra istočnije. Oko CGO-a u Resniku je, najkraće rečeno, sporno sve: od koncepta, sadržaja, manipulacije pomiješanim smećem, posljedičnih ugroza, spaljivanja otpada do financijskog i ekonomskog efekta. Postoji nebrojeno mnogo razloga protiv, ali ni jedan jedini argumentirani ‘za”’.
Iako je tijekom 20-ak godina gradonačelničkog mandata Milana Bandića njegov nasljednik i današnji prvi čovjek grada Tomislav Tomašević bio protiv izgradnje CGO-a u Resniku, sada je situacija posve suprotna. Branka Genzić-Horvat o tome kaže:
„Aktualni gradonačelnik Grada Zagreba ranije je bio protiv spalionice i svih ovih štetnih projekta – danas je posve jasno da je sve samo tako izgledalo – čiju izgradnju sada gorljivo zagovora i provodi kao jedino rješenje koje po njegovu mišljenju nema alternativu. S Gradom Zagrebom, kao i drugim relevantnim tijelima u ovom segmentu, Udruga komunicira u ostvarenju zakonskog prava udruga civilnog društva i građana da budu informirani o svim pitanjima zaštite zdravlja i okoliša, ali ne dobivaju odgovore. Brojne su mogućnosti i oblici daljnjih aktivnosti udruga civilnog društva, pa tako i ove udruge, koje ćemo poduzimati protiv ovog i drugih štetnih projekata“.
Vladimira Mascarell, predsjednica stranke Javno Dobro, pokrenula je proces za stavljanje izvan snage odluke ministra Tomislava Ćorića o dinamici zatvaranja odlagališta otpada na Ustavnom sudu. Kako kaže, zagrebački CGO nema lokacijsku dozvolu, ali je proces donošenja u poodmakloj fazi nakon potvrdnog rješenja na Studiju utjecaja na okoliš Ministarstva okoliša (MZOZT) izdanog 30. siječnja ove godine:
“Procedura procjene zahvata na okoliš započela je kad je Grad Zagreb kao investitor predao zahtjev u travnju 2025. za pokretanjem postupka Ministarstvu okoliša koje ga je nakon toga započelo i sebe navelo kao nadležno tijelo za provođenje postupka, no ne i provelo do kraja. Naime, kad je MZOZT odlučio uputiti Studiju utjecaja na okoliš u srpnju 2025., u toj odluci tadašnja ravnateljica uprave Anamarija Matak delegirala je nadležnost nad provođenjem javne rasprave investitoru, odnosno Gradu Zagrebu. Tako je Grad Zagreb kao investitor izradio studiju, sam arbitrirao prezentaciju građanima te na kraju kao nadležna institucija za provedbu javne rasprave održane u ljeto 2025. odgovorio na primjedbe građana i udruga na svoj vlastiti elaborat. Zanimljivo je pogledati i odgovore Grada Zagreba na ukupno 862 primjedbe koje se ukratko svode na ‘ne prihvaća se’. Otprilike isto kao amandmani oporbe u Saboru, iako su vrlo ozbiljni i stručni ljudi uputili primjedbe i prijedloge na ovu studiju”.

12.12.2024., Split- Zastupnici stranke Javno dobro Zeljan Jurlin i Vladimira Mascarell odrzali su konferenciju za medije s temom najnovijih saznanja u vezi statusa projekta Spojna cesta Vucevica A1-Tunel Kozjak-DC8, legalnosti dozvola i reakcija Ministarstva i Hrvatskih cesta, i o dodatnim Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima kolokvijalnog naziva ”Zakon o nekretninama”. Photo: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Vladimira Mascarell navodi da je CGO projekt za koji je Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i državne imovine izdalo potvrdu Uprave za dozvole od državnog značaja. To, kaže Nacionalova sugovornica, nije omelo Anamariju Matak da razmisli koliko je zakonito da predmete od državnog značaja vodi investitor koji je u istom gradu kao i Ministarstvo okoliša, pa nema nikakvog opravdanja za delegiranje nadležnosti nad provedbom postupka:
“Nakon ovakvog postupanja posve je jasno da je ta studija dobila ‘prolaz’, odnosno da je Anamarija Matak izdala 3. veljače 2026. rješenje Ministarstva kako je sve u redu, odnosno da je ta studija prihvatljiva za okoliš. Da ne zaboravim navesti vrlo važnu činjenicu u odluci Ministarstva, a to je da je Anamarija Matak, tadašnja ravnateljica Uprave koju je s tog mjesta smijenila Vlada, a formalno je dala ostavku 17. veljače 2026., izdala i potpisala još mnogo spornih rješenja u proteklih deset godina od kad ju je Tomislav Ćorić postavio za pomoćnicu ministra, a nakon ukinuća pomoćničkih mjesta na jednako važno ravnateljsko. Protiv Anamarije Matak Javno Dobro podnijelo je više kaznenih prijava USKOK-u. Nakon svega što sam vidjela čini mi se jedino ispravno napraviti reviziju svih predmeta koje je vodila, pa tako i ovog za CGO Zagreb te do okončanja revizije suspendirati sve daljnje postupke donošenja dozvola za građenje ili izvlaštenja građana Hrvatske. Pred Upravnim sudom vodi se nekoliko procesa u kojima je traženo poništenje okolišne dozvole. Nastaviti dalje dok se ne donese sudska presuda može donijeti samo još više štete i još veće, ogromne troškove. Međutim, za CGO Zagreb bizarnosti ne nedostaje ni u nastavku procesa, odnosno izdavanju lokacijske dozvole. CGO Zagreb je projekt od državnog značaja, što znači da bi bilo logično i da država, odnosno nadležno Ministarstvo graditeljstva, izdaje dozvole za gradnju”.
Vladimira Mascarell tvrdi da gradnja CGO-a nije nikakav uvjet za sanaciju Jakuševca. Nacionalova sugovornica kaže:
“Za CGO Zagreb jedino što istinito možemo reći je da će, ako se ikad izgradi, služiti kao odlagalište nerazdvojenog komunalnog otpada iz kojeg treba proizvoditi energente – bale gorivog smeća s plastikom – za spalionicu otpada koja će biti buduća ‘atrakcija’ Grada Zagreba, objekt vjerojatno jako blizu ovom CGO-u u Resniku. A dok se ne izgradi spalionica, Grad bi trebao ‘proizvod CGO-a Zagreb’ odvoziti do spalionice, primjerice u Austriju. Što, dakako, znači enormne troškove. U kontekstu Jakuševca, stvarno zatvaranje može krenuti kada se pronađe nova lokacija za odlaganje i nova lokacija za kompostiranje. Činjenica da Zagreb više nema svoje kompostane je jedan od glavnih problema Jakuševca. Iz nužnosti zamjenske infrastrukture ne proizlazi da se CGO mora izgraditi na bilo kojoj lokaciji ili bez potpune dokumentacije. Potreba za Centrom ne dokazuje da je Resnik najbolje mjesto za njega, kao što kašnjenje u zatvaranju Jakuševca ne opravdava preskakanje prostornih, okolišnih i građevinskih postupaka. To su dva odvojena pitanja. Zatvaranje i dugoročna sanacija Jakuševca su nužni zbog zaštite stanovništva, okoliša i sigurnosti grada, a zamjenski sustav obrade otpada mora biti uspostavljen prije prestanka odlaganja. No hitnost zatvaranja Jakuševca ne smije se koristiti kao zamjena za dokazivanje da je konkretan projekt u Resniku najbolje rješenje, pravilno planiran, da je lokacija stručno odabrana i da su pribavljene sve potrebne dozvole – jer nisu”.
Zagreb leži na važnom vodonosniku i svaki zahvat koji može predstavljati opasnost za onečišćenje podzemnih voda nalaže prethodno dugoročno praćenje podataka, analizu, informiranje javnosti, sagledavanje mogućih alternativnih rješenja i primjenu načela predostrožnosti na razini znatno višoj od ove kakva se kod nas primjenjuje, odnosno ne primjenjuje, ističe Vladimira Mascarell. Tvrdi i da je strah mještana potpuno opravdan jer ugroza postoji:
“Postoji i dodatna ugroza od emisija čestica nakon spaljivanja. Zaustaviti loš projekt je na neki način obveza svakog građanina. Zato nikada nije kasno zaustaviti ovakve pokušaje. Kako vidimo iz javnih rasprava, argumenti građana među kojima ima puno stručnjaka koji se sve više uključuju u različite oblike protivljenja lošim projektima rapidno raste. Prosječni građani sve su informiraniji, uče i brane svoje ustavno pravo na dostojanstven, zdrav život i okoliš. Pogledajte što se događa svugdje po Hrvatskoj s politički forsiranim javnim i privatnim investicijama. Lokalni prosvjedi dobivaju podršku iz cijele Hrvatske. Ovo će eskalirati ako se politički birani upravitelji u gradovima i državi ne priberu i ne zaustave uništavanje našeg građanskog prostora i života. Lokacijska dozvola još nije dobivena i nadam se da neće biti. Nadam se da će se uskoro revidirati i odluka o prihvatljivosti Studije utjecaja na okoliš i da će i ona biti poništena. Postoji gomila zdravorazumskih i zakonom opravdanih razloga za to”.

Lidija Runko Luttenberger, umirovljena profesorica Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, isto tako smatra da će ovako zamišljen centar za gospodarenje otpadom Zagrebu donijeti probleme, iako se javnosti predstavlja kao rješenje za zagrebački otpad i za Jakuševec. Centar je, kaže Lidija Runko Luttenberger, jedan od famoznih 11 centara kakvi su osmišljeni prije gotovo tri desetljeća kada je trebalo brzinski zadovoljiti zahtjeve europske direktive o odlagalištima koja je nalagala da otpad treba obraditi prije odlaganja:
„Ta ‘obrada’ koja je u narednim desetljećima evoluirala i u tehnološkom i zakonodavnom smislu jer se sustavi gospodarenja otpadom više ne temelje na miješanom komunalnom otpadu, u našoj je interpretaciji i implementaciji ostala nepromijenjena. Mi tako danas gradimo nove centre upravo za miješani otpad koji su tehnološki zastarjeli, u kojima je postupanje s otpadom protivno nacionalnim propisima i koji građane kao korisnike usluge i porezne obveznike koštaju sve više i više. Pritom problem gospodarenja otpadom riješen nije. Sve se to odnosi i na ovaj budući zagrebački centar ako bude izveden ovako kako je zamišljen. Naravno da kasnimo i kasnit ćemo trajno, i onda kada, a i ako, centar proradi. Centri koji su se temeljili na miješanom otpadu drugdje se u pravilu napuštaju, a mi ih gradimo. Projektirani kapacitet naših predviđenih 11 centara je 885.000 tona, a to je približno količina miješanog komunalnog otpada koji se trenutačno odlaže. Kako količina odloženog otpada do 2035. ne smije prijeći 10 posto ukupnog komunalnog otpada, postavlja se pitanje što ćemo s tim viškom kapaciteta. Dovoziti neki drugi otpad koji nije komunalni i uvoziti tuđi?“

Lidija Runko Luttenberger kaže da je Hrvatska daleko od dostizanja svih zakonskih ciljeva u vezi tijekova otpada – recikliranje, biorazgradivi otpad, deponiranje – i uz tehnologije koje forsiramo nikada ih, tvrdi, nećemo ni dostići. Sustav gospodarenja otpadom za Grad Zagreb i sva druga mjesta treba riješiti prvenstveno u pogledu odvajanja tokova različitih materijala, posebno biootpada, na samom izvoru. Tako riješen i decentraliziran sustav ne bi zahtijevao velike površine zemljišta i hale koncentrirane na jednom mjestu, što ovakav sustav za miješani komunalni otpad zahtijeva, rekla je.
Ona smatra da je djelovanje građana u obliku peticija i na sve druge načine iznimno važno jer koliko god su aktivni građani često nezadovoljni postignutim, da nema građanskog djelovanja kao korektiva stvari bi bile još puno gore. Forsiranjem neprimjerenih rješenja koje provode vlast i interesni lobiji aktivisti su, kaže Lidija Runko Luttenberger, stekli i zavidna stručna znanja u svojoj borbi za okolišnu pravdu, pa u svojim nastupima argumentima često nadmašuju lobiste i režimske stručnjake koji im nameću neprimjerena rješenja:
„Stanovnicima se ugrožava pravo na zdrav život. Članak 70. Ustava RH kaže da svatko ima pravo na zdrav život, obveza je države da osigura uvjete za zdrav okoliš i svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša. Isto tako, Ujedinjeni narodi su 2022. usvojili rezoluciju kojom je službeno priznato pravo na čist, zdrav i održiv okoliš kao univerzalno ljudsko pravo“.
Lidija Runko Luttenberger dala je nekoliko primjedbi tijekom javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš. Prije svega, Nacionalova sugovornica kaže da je Studija nepotpuna jer ne sagledava cjelovito sve aspekte utjecaja takvog zahvata na okoliš – daljnje faze životnog vijeka goriva iz otpada i njihov štetan utjecaj, emisije u zrak tijekom obrade, smrad, zdravlje ljudi, neminovno deponiranje, gomilanje zapaljive tvari, deponijske emisije, utjecaj na krajolik. Studija sadrži i, kaže Lidija Runko Luttenberger, neistinite tvrdnje u pogledu doprinosa ovog zahvata zamjeni fosilnih goriva, čistoj energiji, dekarbonizaciji i zaustavljanja klimatskih promjena:
„Neistinita tvrdnja je i uspostava kružnog gospodarstva putem ovog projektnog rješenja. Radi se o čistom linearnom gospodarstvu, protivnom pozitivnim propisima i načelima gospodarenja otpadom, gdje je u središtu postupanje s miješanim komunalnim otpadom. Moja primjedba odnosila se i na to da će se i ovaj pogon, kao što je slučaj u već izgrađenim centrima, pokazati neprimjerenim i premalim jer se krajnji proizvod, nekvalitetno gorivo iz otpada, samo nagomilava kao loš proizvod s previše klora koji kod izgaranja šteti instalacijama i stvara po zdravlje iznimno opasne spojeve. Isto tako, postojeća postrojenja, a takvo će biti i zagrebačko, zapravo su nelegalni rastući deponiji otpada koji – s obzirom na to da ne smiju niti postojati sukladno Direktivi o deponijima iz 1999. – onda nisu podložni ni propisnom postupanju. Gdje će se deponirati otpad Grada Zagreba Također, Studija razmatra samo varijantu mehaničko-biološke obrade miješanog komunalnog otpada. Nisu razrađena nikakva druga varijantna rješenja. U Zagrebu, mnogoljudnom gradu, moguće je poduzeti i mjere značajnog sprječavanja nastanka otpada u dogovoru s proizvođačima, dobavljačima, ugostiteljima, kao i ponovnog korištenja materijalnih resursa iz otpada, uz angažman Fonda za zaštitu okoliša koji za sada potpuno izostaje. Sve bi to doprinijelo brzom smanjenju miješanog komunalnog otpada koje je nažalost još uvijek fokus nacionalnih tehničkih rješenja“.
PETICIJA GRAĐANA ‘Zbog emisija u tlo, zrak i vodu CGO u Resniku velika je opasnost za zdravlje’ 2026
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-08-27 20:50:43
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo


