Njemačka političarka, potpredsjednica Odbora za proračun Europskog parlamenta i članica Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Kanadom, komentira rezultate nedjeljnih njemačkih pokrajinskih izbora i nedavni govor Ursule van der Leyen o situaciji u Europskoj uniji
Središnji događaj prve jesenske plenarne sjednice Europskog parlamenta, održane prošloga tjedna u Strasbourgu, bio je govor predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije. Gost plenarne sjednice bio je i kanadski premijer Mark Carney, koji je, u svjetlu sve većih geopolitičkih napetosti, govorio o novom partnerstvu između EU-a i Kanade. Ursula von der Leyen najavila je da će Kanada postati prva pridružena članica EU-a, ne samo zbog povijesne i kulturne povezanosti nego i zbog i zajedničkih vrijednosti i vjere u demokraciju te sličnih stajališta o pitanjima od umjetne inteligencije, klimatskih promjena i Arktika do geopolitike. Znakovito je naglasila i da moć ne pripada najjačima ili najglasnijima, nego svima nama.
Ursula von der Leyen upozorila je i na jačanje radikalne desnice diljem EU-a. Početkom rujna krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je uvjerljivu pobjedu na pokrajinskim izborima u Saskoj-Anhaltu, osvojivši gotovo 44 posto glasova. To nije zabrinulo samo vladu u Berlinu nego i ostatak EU-a. CDU je pretrpio težak poraz i osvojio samo 17 posto glasova, SPD 9,3 posto, Zeleni 8,9 posto, a Ljevica 8,6 posto. Međutim, AfD, koji otvoreno podržava Putina i zauzima se za protjerivanje migranata, nema vlastitu većinu, a time ni mogućnost samostalnog formiranja vlade. Prošlog vikenda održani su pokrajinski izbori u Berlinu i Mecklenburg-Zapadnom Pomorju. Ljevica je, prema projekcijama, uvjerljivo najjača stranka u Berlinu, dok je AfD završio na prvom mjestu u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju, gdje CDU nije prešao izborni prag. Njemački kancelar Merz nazvao je takve rezultate katastrofom i izrazio zabrinutost za budućnost zemlje zbog jačanja radikalnih stranaka.
O političkom trenutku u Njemačkoj i Europi tjednik Nacional razgovarao je s Monikom Hohlmeier, potpredsjednicom Odbora za proračun Europskog parlamenta i članicom Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Kanadom. Njemačka političarka članica je Kršćansko-socijalne unije (CSU) i Kluba zastupnika Europske pučke stranke. Rođena je u Münchenu i kći je nekadašnjeg bavarskog premijera Franza Josefa Straußa. Političku karijeru započela je u rodnoj Bavarskoj, gdje je bila zastupnica u Bavarskom parlamentu. Od 1998. do 2005. bila je bavarska državna ministrica obrazovanja i kulture. Od 2009. redovito je birana u Europski parlament. Pripada političkoj obitelji Europske pučke stranke. U aktualnom sazivu Europskog parlamenta potpredsjednica je Odbora za proračun i Odbora za proračunski nadzor te članica Izaslanstva za odnose s Kanadom.
NACIONAL: Kako ocjenjujete govor predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije? Je li bio previše optimističan ili previše pesimističan? Iz Hrvatske, čak i iz redova HDZ-a, koji pripada vašoj političkoj obitelji, stigle su kritike da govor nije bio realna i da je von der Leyen zvučala poput Alise u zemlji čudesa. Kako to komentirate?
Zaista ne mogu razumjeti te kritike. Živimo u vremenu u kojem mnoge stvari uznemiruju i zabrinjavaju ljude, a Ursula von der Leyen govorila je upravo o tim stvarima. Istaknula je probleme nastale zbog ruske agresije na Ukrajinu. Jasno je naglasila da moramo postati konkurentniji i pronaći više saveznika. Istodobno je iznijela i svoju viziju smjera u kojem bi se EU trebao razvijati.
Zvučala je vrlo motivirajuće i angažirano te je očito željela pokazati Parlamentu i javnosti da razumije probleme. Istodobno je uvažila kritike da je prethodnih godina zvučala previše tehnokratski. Sada je pokazala da ima viziju, ali i da nudi konkretna rješenja. Govorila je o borbi protiv klimatskih promjena, postizanju energetske neovisnosti i jačanju sigurnosti EU-a.
Izrazila je zabrinutost za djecu koja su na društvenim mrežama izložena različitim opasnostima jer ondje provode sve više vremena i gube dodir sa stvarnim životom, a njihovi roditelji više nemaju nadzor nad njima. Zato je predložila dobna ograničenja za otvaranje vlastitih profila na društvenim mrežama te roditeljski nadzor. Dužni smo štititi i obrazovati tu djecu, a EU raspolaže odgovarajućim instrumentima. Mislim da je von der Leyen pronašla dobar način obraćanja javnosti. Jer ako govorite samo o strahovima i problemima, a ne nudite nikakvu nadu, nastaje kaos. Rekla bih: tko nema viziju, nema ni budućnost.
NACIONAL: Ursula von der Leyen izrazila je zabrinutost zbog jačanja radikalne desnice diljem EU-a. Krajnje desni AfD, s gotovo 44 posto glasova, uvjerljivi je pobjednik pokrajinskih izbora u Saskoj-Anhaltu, dok je CDU, sa samo 17 posto glasova, doživio težak poraz, a prošlog vikenda poražen je i u Berlinu i u pokrajini Macklenburg-Zapadna Pomeranija, gdje nije prešao izborni prag. U kojoj je mjeri taj rezultat uzdrmao položaj kancelara Merza Hoće li ga vlastita stranka prisiliti na ostavku?
Neće. Unutar CDU-a dobili smo vrlo jasnu poruku da svi predsjednici pokrajinskih vlada iz naše stranke snažno podupiru Friedricha Merza. To je učinio i Markus Söder u ime CSU-a. Katkad imam dojam da je određenim ljudima u interesu poticati takve rasprave. Međutim, ne vjerujem da živimo u vremenu u kojem si to možemo dopustiti. Nažalost, javnost se uvijek usredotočuje na jednu osobu, odnosno na saveznog kancelara. On, naravno, snosi veliku odgovornost, ali isto vrijedi i za sve ostale članove savezne vlade. Sada nije pravo vrijeme da se prstom upire u kancelara. Mislim da bi svatko trebao preuzeti odgovornost za svoj rad i dužnost koju obnaša. Prema mom mišljenju, kancelar Merz jedna je od najvažnijih osoba koje su uspjele zaštititi NATO i suradnju između EU-a i SAD-a unutar NATO-a. Mnogi to danas zaboravljaju ili možda za to uopće ne znaju. Upravo će zato države članice u području obrane moći mnogo tješnje surađivati i od toga imati velike koristi.
NACIONAL: Kako komentirate izborne rezultate u Berlinu i Mecklenburg-Zapadnom Pomorju? Je li CDU na koljenima, kako tvrde mediji?
Ne, CDU nije na koljenima. Rezultati u Berlinu i Mecklenburg-Zapadnom Pomorju predstavljaju šok, ali ne i slom. To pokazuju i lokalni izbori u Donjoj Saskoj: CDU ondje nije posvuda ostvario dobre rezultate, ali je ukupno ipak ostao najjača politička opcija. Osim toga, lijevi ekstremisti u Berlinu te desni ekstremisti u Saskoj-Anhaltu i Mecklenburg-Zapadnom Pomorju profitiraju od dezinformacija. AfD i Ljevica jednostavnim rješenjima, bez ikakve obveze polaganja računa ili preuzimanja odgovornosti, udovoljavaju čežnjama i sjećanjima na dobra stara vremena. Blagostanje bez truda, povoljno stanovanje putem izvlaštenja, mir bez obrane ili navodno prijateljska Rusija s kojom bi jednostavno trebalo samo razgovarati. AfD i Ljevica profitiraju od dezinformacija i huškanja, čiji se doseg povećava putem društvenih mreža i njihovih algoritama. Primjerice, AfD je prije izbora za pokrajinske parlamente tvrdio da je CDU u Europskom parlamentu glasovao za povećanje cijena benzina. Istina je upravo suprotna! Sustav trgovanja emisijama učinili smo fleksibilnijim, uveli gornju granicu cijene i tako omogućili nižu cijenu CO₂ u budućnosti. Osobito se u istočnonjemačkim saveznim pokrajinama socijalizam DDR-a ne smije idealizirati. Tamošnji socijalizam značio je neslobodu, gospodarsko propadanje, zapuštena gradska središta, katastrofalne stambene uvjete i, u konačnici, prije svega ravnomjerno raspodijeljeno siromaštvo. Jednako se tako ne smiju potiskivati povijesna bliskost ekstremističkih pokreta autoritarnim režimima ni privremena suradnja Hitlera i Staljina do 1941. godine – zbog toga prorusko stajalište AfD-a svakako izaziva zabrinutost. Međutim, rezultati odražavaju i nezadovoljstvo odlukama donesenima na saveznoj i pokrajinskoj razini. CDU i CSU u tom pogledu moraju biti samokritični: reforme moraju biti socijalno uravnoteženije, radno stanovništvo mora se rasteretiti, a onima kojima je pomoć doista potrebna treba pružiti potporu. Dezinformacijama i huškanju na društvenim mrežama moramo se suprotstaviti činjenicama, načelima i uvjerljivom politikom.
‘AFD i ljevica jednostavnim rješenjima, bez ikakve obveze polaganja računa ili preuzimanja odgovornosti, udovoljavaju čežnjama i sjećanjima na dobra stara vremena’
NACIONAL: Mnogi kritičari smatraju da kancelaru nedostaje karizma potrebna za motiviranje masa. Općenito je na europskoj i međunarodnoj sceni sve manje političara poput vašeg oca, dugogodišnjeg bavarskog premijera Franza Josefa Straußa, koji je doista bio impresivna povijesna ličnost. Što mislite o tome?
Prvo, nikada ne bismo trebali međusobno uspoređivati političke ličnosti iz različitih povijesnih razdoblja. Moj je otac doista bio impresivan čovjek. Kod njega me najviše fasciniralo to što je, zahvaljujući svojem golemom znanju, mogao satima razgovarati sa mnom iako sam tada još bila dijete. Time mi je pokazivao da me ozbiljno shvaća i, što je još važnije, da me sluša, baš kao što je slušao i mnoge druge s kojima je razgovarao. Na temelju toga što bi čuo obvezivao bi državnu upravu da određene stvari promijeni. To je moja poruka ne samo Friedrichu Merzu nego i onima koji ga kritiziraju. Za političke odluke nije odgovoran samo kancelar, nego i oni koji stoje iza njega. Nikada nije riječ samo o jednoj osobi, nego uvijek o cijelom timu.
NACIONAL: Znakovito je da su se pobjeda AfD-a i zaokret udesno dogodili u jednoj od istočnih saveznih pokrajina, na području nekadašnjeg DDR-a. Za razliku od Zapadne Njemačke, taj dio zemlje nikada nije prošao proces denacifikacije, nego je izravno iz nacionalsocijalizma prešao u komunizam. Je li to nasljeđe tog vremena
Kao što znate, svojedobno sam bila bavarska ministrica obrazovanja i kulture te sam bila odgovorna za stotine tisuća nastavnika i šest tisuća škola i obrazovnih ustanova. Kada je bila riječ o nastavnim programima, lijeve stranke, čak i one demokratske, vrlo su nevoljko osuđivale komunizam, rusku Komunističku partiju Sovjetskog Saveza i realni socijalizam SED-a kao autokratski režim. Njemačka je u svojoj povijesti patila pod ekstremističkom vladavinom nacionalsocijalizma. Isto je tako istočni dio zemlje desetljećima bio pod autokratskim socijalističkim režimom. Leipzig sam posjetila još osamdesetih godina, vidjela Željeznu zavjesu i razgovarala s razdvojenim obiteljima čiji su članovi bili zatvarani u komunističke koncentracijske logore ili ubijani automatskim sustavima pucanja na granici. Zato ne smijemo samo upozoravati na opasnost koja dolazi od radikalne desnice ili ljevice. Tim ljudima istodobno moramo pokazati da razumijemo njihove strahove i probleme. Prema mom mišljenju, AfD nije pobijedio zbog svoje krajnje desne ideologije, nego zato što nudi jednostavna i huškačka rješenja koja su nerealna ili čak opasna, poput daljnjeg širenja ruskih dezinformacijskih laži. Mnogi birači glasali su za njih iz prosvjeda jer imaju osjećaj da ih nitko ne sluša, da ih se ne razumije i ne poštuje te da su preopterećeni porezima i birokracijom.
”Rusija razumije samo kada se nedvosmisleno suoči s posljedicama. Zato se moramo bolje pripremiti u području zajedničke obrane’ Foto: Marko Prpic/PIXSELL
NACIONAL: Bi li rezultat iz Saske-Anhalta ili iz Mecklenburg-Zapadnog Pomorja za nekoliko godina mogao utjecati i na ishod saveznih parlamentarnih izbora
Ako budemo radili svoj posao, neće. Sumnjam da bi se takav rezultat mogao ponoviti jer u Saskoj-Anhaltu postoji vrlo specifična situacija. Ipak, tu pobjedu AfD-a nipošto se ne smije zanemariti. Mnogi su samo odmahnuli rukom i rekli: „Ali to je samo Saska-Anhalt.“ Ne, iz toga moramo izvući pouke. AfD jača upravo zato što nikada nije morao dokazati da je doista sposoban riješiti bilo koji problem. Iz istog razloga jača i krajnja ljevica, primjerice, u Berlinu, gdje trenutačno vodi u anketama. S druge strane, znate što krajnje desno krilo AfD-a govori o Putinu: ti ga ljudi idealiziraju i žele bolje odnose s Rusijom. Katkad se pitam kako građani mogu vjerovati takvim ljudima. Međutim, nije dovoljno samo kritizirati AfD. Moramo raditi svoj posao. To je najvažnije.
‘Kancelar Friedrich Merz jedna je od najvažnijih osoba koje su uspjele zaštititi NATO i suradnju između EU-a i SAD-a unutar NATO-a. Mnogi to danas zaboravljaju ili možda za to uopće ne znaju’
NACIONAL: Dok je poljski premijer Tusk izrazio duboku zabrinutost zbog pobjede AfD-a, znakovito je da su stranci najprije čestitali Vladimir Putin, a zatim i Donald Trump. Kako to komentirate?
Pa, čestitam im obojici! Nažalost, smjer u kojem se Republikanska stranka kreće pod Trumpovim, a osobito Vanceovim vodstvom, doista je zabrinjavajući. Putin ne želi mir, demokraciju, vladavinu prava ni socijalno tržišno gospodarstvo. Želi oligarhizam i uništenje Zapada i njegovih vrijednosti. Često mislim na Otta von Habsburga i na njegov komentar nakon što je Vladimir Putin 2004. održao govor u Bundestagu i najavio približavanje Rusije Europi. Otto von Habsburg tada mi je rekao: „Jeste li primijetili kako Putin želi odvojiti EU od SAD-a i zapadnog svijeta te ga integrirati u ruski svijet?“ Zatim mi je pokazao pojedine dijelove Putinova govora i rekao: „Ovaj će čovjek započeti rat.“ A bilo je to 2004. godine!
Dodao je da SAD nema tako dugo povijesno i kulturno nasljeđe kao EU i da stoga ondje postoji veća opasnost od jačanja nacionalizma. Upravo to danas doživljavamo. S druge strane, Putin nije samo diktator nego i nacionalist sa željom za širenjem i zlostavljanjem svih kojima može zavladati. Nažalost, svjedočimo tome da nacionalistički pokreti diljem svijeta postaju sve snažniji.
NACIONAL: Članica ste Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Kanadom. Kanadski premijer Carney održao je povijesni govor pred Europskim parlamentom, uz ovacije demokratskih stranaka od centra do ljevice. Kako ga komentirate?
Potrebni su nam partneri koji dijele naše vrijednosti i koji su spremni s nama štititi i razvijati slobodu, demokraciju, socijalno tržišno gospodarstvo i vladavinu prava. Ne smijemo kormilo prepustiti autokratima i islamističkim ubojicama od Moskve do Teherana, nego moramo pokazati da smo sposobni sami se opskrbljivati, međusobno se jačati i postati neovisniji o onima koji teže brutalnoj vladavini nasiljem. Kanada raspolaže sirovinama, sigurnim opskrbnim lancima i velikim stručnim znanjem kao istraživački partner i proizvođač ključnih tehnologija, a predstavlja i važnog geostrateškog i obrambenopolitičkog partnera. Drago mi je što o tome u Parlamentu postoji široka suglasnost svih osim krajnje desnice.
NACIONAL: Predsjednica Europske komisije službeno je najavila da bi Kanada trebala postati prva pridružena članica Europske unije. Je li Kanada time preuzela ulogu najvažnijeg transatlantskog saveznika, uzme li se u obzir da politika američkog predsjednika Donalda Trumpa neprestano stavlja te odnose na kušnju?
Prije svega želim podsjetiti da smo prije otprilike deset godina započeli raspravu o CETA-i, odnosno sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Kanade. Još uvijek čujem glasove svojih kolega iz redova Zelenih koji su se tada odlučno protivili tom sporazumu i tvrdili da ćemo zbog njega uvoziti piletinu tretiranu klorom i uništiti vlastitu poljoprivredu. Moj su ured tada napali aktivisti Zelenih, a danas ti isti ljudi plješću. U međuvremenu su se odnosi između Kanade i EU-a nastavili razvijati na obostranu korist. Doista moramo pronaći nove saveznike u svijetu koji se okreće naglavačke i u kojem političari poput Putina vjeruju da je rat dio političkog djelovanja. S druge strane imamo Kinu s njezinim imperijalističkim gospodarskim pristupom. Istodobno se naš saveznik SAD već dugo mnogo više usredotočuje na vlastitu zemlju, a mnogo manje na Europu, te više zahtijeva od svojih saveznika. Osim toga, predsjednik Trump donosi nestabilne odluke koje danas idu u jednom, a sutra u drugom smjeru. Stoga je posve logično da se EU okreće i novim saveznicima. Međutim, moram jasno reći: i dalje stojimo uz SAD. Bez tog savezništva suočavali bismo se s mnogo većim problemima, a NATO je apsolutno nužan. Zanimljivo je da Kanadu puno više privlači model društva, trgovine i trgovinskih odnosa kakav postoji u Europskoj uniji. Iako smo prije od liberala, socijaldemokrata i Zelenih slušali kritike zbog jačanja suradnje u području sigurnosti i obrane, sada su odjednom svi veliki zagovornici te suradnje. Moja je politička stranka, dakle, bila u pravu kada je isticala da nam Kanada treba kao partner i da joj moramo otvoriti vrata – premda naša društva, naravno, nisu jednaka. Ali Kanada je demokratska zemlja, vjeruje u slobodu i vladavinu prava, dijelimo iste vrijednosti i bliski smo jedni drugima. Sigurna sam da će od tog partnerstva dodatno profitirati naša mala i srednja poduzeća, kao i poljoprivreda i obrambeni sektor. To se dokazalo u gotovo deset godina otkako je sporazum o slobodnoj trgovini stupio na snagu. Trebale bi vrijediti brojke i činjenice, a ne glasine i zastrašivanje. Uzajamna trgovina, osobito u sektoru srednjih poduzeća, porasla je za 80 posto, a države članice EU-a ostvaruju trgovinski suficit. To je velika prilika i za Hrvatsku.
NACIONAL: Na plenarnoj sjednici raspravljalo se i o borbi protiv hibridnih aktivnosti, kojima je Njemačka u posljednje vrijeme posebno snažno izložena. Najteži incident bio je napad dronom u Leipzigu, nakon čega je njemačka vlada najavila zatvaranje ruskog Generalnog konzulata u Bonnu i raskid sporazuma o Ruskom domu u Berlinu. Njemački general Carsten Breuer najavio je jačanje obrambene spremnosti na svim razinama. Koliko to zabrinjava i kako se Njemačka i ostatak EU-a mogu suprotstaviti takvim sve snažnijim napadima i provokacijama, osobito u Poljskoj i Njemačkoj?
Tu su još Estonija, Latvija, baltičke države općenito, kao i Finska, koje su vrlo zabrinute. Iako nismo strane u ratu, ti nas hibridni napadi, naravno, zabrinjavaju.
Moramo iskreno reći da Rusija razumije samo kada se nedvosmisleno suoči s posljedicama. Zato se moramo bolje pripremiti u području zajedničke obrane. Moramo biti mnogo sposobniji braniti se od kibernetičkih napada, moramo se pripremiti za djelovanje u svemiru te poboljšati suradnju svojih obavještajnih i sigurnosnih službi i oružanih snaga, koje još uvijek nisu dovoljno povezane. Trenutačno stvaramo jedinstveno tržište obrane i trebali bismo imati više zajedničkih, kompatibilnih sustava naoružanja. Moramo pripremiti svoj energetski sustav, infrastrukturu i bolnice. Ukratko: moramo pokazati snagu. To je najvažnije. Istodobno moramo nastaviti dijalog. Ne smijemo prestati razgovarati jer će možda jednoga dana doći trenutak kada će razgovori s drugom stranom ponovno biti mogući. U Europskom parlamentu još smo 2011. počeli raspravljati o tome da se EU mora pripremiti za moguće napade. Ne zato da bismo plašili ljude, nego kako bi znali da smo spremni za svaku neočekivanu situaciju i kako bismo im pokazali da smo spremni zaustaviti svakog agresora.
‘Živimo u vremenu u kojem mnoge stvari uznemiruju i zabrinjavaju građane, a Ursula von der Leyen govorila je upravo o tim stvarima. Istaknula je probleme nastale zbog ruske agresije na Ukrajinu’
NACIONAL: EU se suočava s teškom energetskom krizom. Trump za nju okrivljuje ruski rat protiv Ukrajine, ali ne i američki rat protiv Irana i zatvaranje Hormuškog tjesnaca. Osim toga, zatražio je od Zelenskog da zaustavi napade na ruska energetska postrojenja. Utječe li time na promjenu raspoloženja prema Ukrajini?
Mislim da je gospodin Trump u kampanji za izbore na polovini predsjedničkog mandata. Međutim, ne vjerujem da takva retorika utječe na javno mnijenje. Naravno, u Njemačkoj postoje razlike između građana na zapadu i istoku zemlje. Na istoku se čuje više kritika na račun Ukrajine. Ondje još uvijek nema dovoljne distance prema ruskom režimu. Živim u regiji neposredno uz nekadašnju Željeznu zavjesu. U mojem se arhivu još uvijek nalaze karte mojeg oca na kojima se vidi koliko je tisuća ljudi pokušalo doći na Zapad i koliko je tih obitelji bilo zlostavljano i lišeno budućnosti. Ne mogu tvrditi da ljudi u istočnim saveznim pokrajinama doista vjeruju Putinu. Međutim, golema količina dezinformacija kojima su ljudi izloženi i koje se, osobito u istočnim saveznim pokrajinama, šire putem društvenih mreža, zasigurno ima utjecaja. Te dezinformacije širi Rusija, a ne Donald Trump. No čak se i u zapadnim regijama, kao i u Bavarskoj, mogu čuti narativi o krivnji Ukrajine, o nacistima protiv kojih se Putin navodno bori te o tome da Rusija želi zaštititi rusko stanovništvo. Jedva mogu vjerovati da takve tvrdnje imaju uspjeha, ali za to ipak ne mogu okriviti Donalda Trumpa. Istina je, međutim, da su njegove izrazito proturječne izjave prilično iritantne. Razumijem da je trenutačno u izbornoj kampanji. Ali vidim i da među republikancima postoje političari koji kažu: „Stop! Agresor je Rusija i uvijek je to bila.“ Što se tiče američkog rata protiv Irana, točno je da više nismo mogli prihvaćati takvu vrstu okrutnog islamističkog režima. Međutim, Iran nije isto što i male države. Očekivala bih od SAD-a da prije početka tog rata razgovara sa svojim saveznicima.
NACIONAL: Zašto je Europska pučka stranka glasala protiv prijedloga Zelenih da se ubrza postupak povezan s peticijom o nezakonitom odlaganju otrovnog europskog otpada u Gospiću, za što je odgovoran cjelokupni sustav pod vodstvom hrvatske vlade? Rasprava je na kraju održana u četvrtak, kada je većina zastupnika već otišla, i to pod znatno ublaženim naslovom. Ne predstavljaju li nezakonito odlaganje otpada i mafijaške organizacije uključene u krijumčarenje otpada velik problem za cijeli EU?
Za to područje postoje vrlo jasna pravila. To znači da države članice moraju ispunjavati određene obveze. Međutim, tim se propisima hrvatskoj vladi ne može oduzeti njezina nadležnost. EU nije ni hrvatska policija ni hrvatska vlada. Usporedive probleme s otpadom imali smo u Italiji, kao i u Rumunjskoj i Grčkoj. Uspjeli smo ih riješiti.
Kad je riječ o nevladinim organizacijama, svatko se može obratiti Europskom parlamentu bez potrebe za bilo kakvom rezolucijom ili amandmanom. Ako netko želi doći, može se u svakom trenutku smatrati pozvanim. Imali smo, primjerice, problem s takozvanim robovskim selima u Italiji. Pozvali smo njihove gradonačelnike i u suradnji s talijanskom vladom pronašli rješenje, iako to zapravo nije bilo u našoj nadležnosti. Pozivam te ljude da dođu pred naš Odbor za proračunski nadzor. Saslušat ćemo ih i pokušati im pomoći.
NACIONAL: Hrvatska javnost vjeruje da ste glasali protiv tog prijedloga kako biste zaštitili Andreja Plenkovića, koji je član Europske pučke stranke.
Ne, nije bila riječ o zaštiti premijera zato što pripada našoj političkoj obitelji. U Italiji smo taj problem riješili bez velikih političkih govora. Bavili smo se i problemima u Grčkoj, gdje je na vlasti Mitsotakis, koji je također član Europske pučke stranke. Kao Odbor za proračunski nadzor ne kontroliramo samo trošenje europskog novca, nego i učinkovitost zakonodavstva. Kada je riječ o premijeru ili ministrima koji pripadaju Europskoj pučkoj stranci, otvoreno ćemo s njima razgovarati. Poznajem Andreja Plenkovića. Može biti vrlo odlučan i jasan kada je to potrebno. Hrvatsku je znatno unaprijedio. Kada je riječ o provedbi fonda za oporavak od pandemije koronavirusa, gotovo da nema zemlje koja je uspješnija od Hrvatske. I moja regija duguje Hrvatskoj i Splitu prekrasnu i uspješnu suradnju u obrazovanju mladih liječnika u našim dvjema zemljama. Na tome veoma zahvaljujem hrvatskoj vladi i našim partnerima sa Sveučilišta u Splitu.
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-09-26 20:23:22
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
