Ljubomir Gašparović, pijanist i restaurator klavira, Gradu Zagrebu već deset godina pokušava donirati vrijednu zbirku od 50-ak povijesnih klavira i drugih instrumenata. Oni su smješteni u neodgovarajućem gradskom skladišnom prostoru, pa Gašparović najavljuje da će ih uništiti ako se nastavi ignoriranje institucija
Ljubomir Gašparović već deset godina prolazi agoniju zbog vrijedne zbirke povijesnih klavira koju pokušava donirati Gradu Zagrebu. Umirovljeni 75-godišnji profesor Muzičke akademije, ugledni pijanist, kompetentni restaurator klavira koji je djelomično restaurirao i klavir Ferde Livadića te izveo prvu potpunu restauraciju povijesnog klavira obavljenu u Hrvatskoj, onu klavira Conrada Grafa iz 1835. u vlasništvu Dvorca Trakošćan, danas je pred velikom odlukom.
Kao vlasnik jedne od triju najvećih i najzanimljivijih privatnih zbirki klavira na svijetu, Gašparović je, kaže, umoran od ignoriranja, nebrige i odbijanja Grada Zagreba i gradonačelnika Tomaševića da preuzmu, zbrinu i osiguraju 50-ak povijesnih klavira i drugih instrumenata. Iscrpili su ga i nedovoljna zainteresiranost i površan uvid Ministarstva kulture i medija RH i ministrice Nine Obuljen Koržinek, koji nikako da shvate da su klaviri već desetak godina smješteni u potpuno neodgovarajućem gradskom prostoru poslovnog skladišta, koje je već sedam puta bilo poplavljeno, a kanalizacijske vode uništile su nekoliko klavira stoljetne vrijednosti.
Stoga je Gašparović najavio da će, ne dogodi li se ništa u sljedećih mjesec dana, početi uništavati klavire iz zbirke i odvoziti ih na smetlište.
NACIONAL: Kad ste prvi put pokušali kontaktirati gradonačelnika Tomaševića i s kim ste razgovarali u Ministarstvu kulture i medija
Prva molba za sastanak upućena je gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću koncem siječnja 2022. U molbi za sastanak navedeni su problemi koji su se u međuvremenu pojavili u prostoru u kojem se klaviri nalaze, nekoliko poplava uzrokovanih pucanjem kanalizacijskih cijevi u stropu, neodgovarajući mikroklimatski uvjeti, općenito neadekvatni uvjeti za smještaj predmeta takve vrijednosti u svakom smislu, kao i potreba za stalnim smještajem klavira u odgovarajući prostor. Poslije toga smo u nekoliko navrata, svake godine barem jedanput, molili sastanak s gradonačelnikom jer jedino on može donijeti odluku o takvom projektu. Gradonačelnik nas nikada nije primio na razgovor. Zvali su nas iz Ureda za kulturu, gdje smo razgovarali s pročelnicom ili gradskim službenicima, ali oni nisu ovlašteni donositi tako značajne odluke.
Iz Grada Zagreba dobili smo tek dopis kojim nas se upućuje da se javimo na javni natječaj za zakup prostora u vlasništvu Grada Zagreba. Nitko iz Grada nije došao pogledati ni moju zbirku ni uvjete u kojima se nalazi, niti se s meritornim osobama, a to je gradonačelnik, razgovaralo o prihvatljivoj mogućnosti trajnog smještaja zbirke u razumnom roku.
U Ministarstvu kulture primio nas je dosta davno državni tajnik Ivica Poljičak, koji je izrazio veliki interes za našu zbirku. Ja sam dvaput telefonski dulje razgovarao s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, koja je pokazala razumijevanje i interes, ali u oba razgovora stekao sam dojam da ona nema točne informacije o vrijednosti zbirke i uvjetima u kojima se zbirka nalazi. Rekao bih da ona misli kako je našu zbirku Grada Zagreb adekvatno smjestio i da Ministarstvo po tome pitanju ne može puno učiniti. Ni iz Ministarstva kulture nitko se nije došao uvjeriti o vrijednosti zbirke i uvjetima smještaja.
‘Moji klaviri imaju velik postotak originalnih dijelova. Svaki od ‘bečkih’ klavira je jedan od pet, deset klavira najznačajnijih graditelja tog vremena uopće u svijetu’
NACIONAL: Kako je nastala vaša zbirka povijesnih klavira i drugih instrumenata i što sve sadrži?
Sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća susreo sam gospođu Edith Picht Axenfeld i saznao da većina glazbe koju sviram nije stvorena i mišljena za onaj klavir na kojem sviram cijeli život. Saznao sam da su klaviri u 18. i 19. stoljeću izgledali i zvučali potpuno drugačije. Kad sam u Bad Krozingenu upoznao takve klavire, otvorio mi se novi pogled na izvedbe i glazbu. Shvatio sam da želim svirati na takvim klavirima. Nisam ni sanjao da u Hrvatskoj još postoje takvi instrumenti, ali bio sam u zabludi. Prvi klavir koji mi nije trebao kupio sam 1989. Bio je to koncertni Pleyel iz 1911. godine, klavir Svetislava Stančića, utemeljitelja zagrebačke pijanističke škole. To je, uz klavir Ferde Livadića, najvažniji uspomenički klavir u Hrvatskoj. Nedugo zatim, s dva prijatelja, restaurirao sam klavir Ferde Livadića. Potom mi je Bog poslao klavir iz 1840. koji je bio odličan za izvedbu skladbi klasike i rane romantike. Zatim sam kupio niz klavira koje sam pomno birao i tako sam ih do 2012. sakupio 17. Kasnije sam proširio zbirku i ona danas, s klavirima moga sina Danijela, ima pedesetak instrumenata. Sastoji se od četiri segmenta: instrumenti koji su prethodnici klavira, „bečki“ klaviri izrađeni između 1827. i 1894., niz Bechsteinovih klavira, od njegovih prvih modela do modernog klavira, te klaviri značajnih hrvatskih umjetnika.
NACIONAL: Zašto je vaša zbirka klavira jedna od tri najvrjednije poznate privatne zbirke na svijetu?
Specifičnost moje zbirke klavira u tome je što se u njoj nalaze samo veliki salonski i koncertni klaviri. Većina privatnih kolekcionara sakuplja sve vrste instrumenata s tipkama, a u njihovim zbirkama velikih salonskih i koncertnih klavira nema u velikom broju. Mene kao pijanista zanimaju samo takvi instrumenti jer se samo na takvim klavirima može reprezentativno izvoditi glazba. Također, moji klaviri nisu prerađivani, već su restaurirani po muzejskom principu i sadrže veliki postotak originalnih dijelova. To im daje veliku povijesnu i organološku vrijednost. Svaki od „bečkih“ klavira jedan je od pet, deset ili petnaest sačuvanih klavira najznačajnijih graditelja tog vremena uopće u svijetu. U Bechsteinovoj zbirci nalaze se također svjetski rariteti. Razdoblje između 1840. i 1894. predstavljaju referentni klaviri najvećih graditelja tog vremena. To je u svjetskim razmjerima vjerojatno najreprezentativniji izbor klavira tog vremena.

‘U prostoru u kojem se čuvaju klaviri dogodila se nova poplava kanalizacije’, kaže Gašparović Foto: Saša Zinaja/Nfoto
NACIONAL: Otkad pokušavate donirati svoju kolekciju Gradu, pod kakvim uvjetima i zašto Grad za to nema sluha Što je predviđao projekt obnove palače Grlečić – Jelačić na Markovu trgu i njezina pretvaranja u Zagrebačku palaču klavira
Nakon što je deset od mojih sedamnaest klavira 2012. godine izloženo u Muzeju za umjetnost i obrt, kada ih je vidjelo desetak tisuća ljudi, uputio sam javni poziv zainteresiranima za stalni postav klavira. Napisao sam pismo gradonačelnicima šest hrvatskih gradova u kojima sam im predložio da udome moju zbirku klavira. Napisao sam im da bi bili jedini grad u ovom dijelu Europe koji ima tako nešto i da bi takvim projektom u velikoj mjeri obogatili turistički i kulturni život gradova kojima su na čelu. Jedini odgovor stigao je od Grada Zagreba, odnosno gradonačelnika Milana Bandića, koji je pokazao veliki interes za taj projekt. Intenzivni razgovori vodili su se tijekom 2013. Grad Zagreb predložio je da pregledamo palaču Grlečić –Jelačić koja nije imala namjenu i vidimo bi li se u tom prostoru mogla smjestiti zbirka. Nakon pregleda uputili smo pismo namjere i 2014. predložili idejni projekt. Intenzivni razgovori vodili su se tijekom 2015. kad je i započela realizacija projekta. Radni naziv bio je Zagrebačka palača klavira. Dogovoreno je da Gradu Zagrebu doniram 13 do 16 klavira. U prizemlju zgrade planirana je kavana u kojoj bi se izvodila isključivo klasična glazba na jednom klaviru. Kavana bi donosila prihod koji bi se koristio za održavanje prostora i klavira. Osim kavane predviđen je prostor za prihvat posjetitelja sa suvenirnicom. U prizemlju bi se nalazio jedan vizualno reprezentativan klavir. U podrumu je predviđena radionica za restauriranje i održavanje klavira koja bi bila otvorenog karaktera. Na prvom katu predviđen je Salon Stančić, u kojem bi se nalazio koncertni Pleyel Svetislava Stančića iz 1911. godine i posjetitelji bi tu bili upoznati s povijesti umjetničkog sviranja klavira u Hrvatskoj. Na istom katu nalazio bi se Salon Jelačić, u kojem bi bila izložena četiri referentna klavira bečkih graditelja izrađena između 1830. i 1880. te bi se na njima održavali koncerti i majstorske radionice. Na toj razini palače bio bi i Salon Bechstein, u kojem bi bila izložena četiri Bechsteinova klavira izrađena između 1869. i 1899., a posjetitelje bi se upoznalo s „razvojem klavira“ od prvog do modernog klavira. Tu je predviđen i Salon Senečić s klavirom Željka Senečića i njegovim slikama. Tu bi se projicirali filmovi koje je on režirao ili im bio scenarist. Uz njih, bio bi i Salon Becić u kojem bi se nalazio klavir slikara Vladimira Becića, njegov štafelaj i slike i prikaz Becićeva doba.
Na tavanu je predviđena multidisciplinarna dvorana s oko 200 mjesta i dva koncertna klavira i nekoliko soba za urede. Cijeli prostor je zamišljen kao cjelodnevna radionica. Ne kao muzej, jer muzej ima drugu funkciju i muzejski se klaviri vrlo ograničeno ili nikako ne smiju svirati. Palača bi imala više funkcija: turističku, kao izložbeni prostor za razgledavanje klavira i upoznavanje s poviješću klavira uopće i u Hrvatskoj; umjetničku, za održavanje koncerata na klavirima iz zbirke i ostale umjetničke sadržaje, jer Gornji Grad nema dvoranu u vlasništvu Grada Zagreba za koncerte i ostale manifestacije; edukativnu, visokostručnu, održavanjem stručnih seminara i kongresa vezanih na izvodilaštvo na povijesnim instrumentima, ali i organizirani posjeti škola. Kulturološku i baštinsku vrijednost projekta ne treba posebno navoditi.
Tijekom 2015. s Gradom je usuglašen tekst darovnog ugovora i Grad nam je osigurao skladišni prostor u kojem ćemo držati klavire do postave u palači Grlečić – Jelačić. Naglašavam, već tada to nije bio odgovarajući prostor, ali planirano je da klaviri tamo budu najviše dvije godine. Započeli smo s ciklusima koncerata Pleyel Svetislava Stančića i Cristoforium, u kojima smo predstavljali naše klavire javnosti do stalnog postava u palači. U posljednjim mjesecima 2016. dolazi do smanjenja kontakata s Gradom, izbjegavaju se sastanci s nama i cijela situacija postaje vrlo čudna. Početkom 2017. u medijima se pojavljuju vijesti o različitim drugim namjenama palače, Grad praktički prekida komunikaciju s nama o tom pitanju sredinom te godine. Nakon toga nemamo ni usmene ni pismene obavijesti o odluci Grada po pitanju naše donacije. Nitko nas nikada iz Grada Zagreba nije obavijestio je li naša donacija prihvaćena ili odbijena. Kasnije je moj sin našao podatak sa Skupštine Grada da je naša donacija odbijena. Kako nikakav službeni dopis nismo dobili i nikad poslije toga nisam razgovarao s gradonačelnikom Bandićem, nisam ga imao prigodu pitati za razloge promjene njegove odluke. Razlog odbijenice ne znam.
NACIONAL: Zašto Grad Zagreb ne želi zbrinuti vašu zbirku klavira Zašto Ministarstvo kulture i ministrica Obuljen Koržinek nisu poduzeli ništa
Na ta pitanja ne mogu odgovoriti, mogu samo nagađati. Možda zato što je Hrvatima sumnjivo ako netko nešto želi pokloniti? Ne znam. Mislim da nitko od njih nije svjestan vrijednosti moje zbirke, jer ne postoje „stručnjaci“, školovane osobe za tu problematiku. Povjesničari umjetnosti imaju svoje specijalnosti, ali nijedna od njih ne bavi se glazbenim instrumentima. Kad sam 2012. sa svojim prezimenjakom napravio izložbu klavira u MUO-u, bilo je potrebno dosta vremena da mu objasnim da se izložba klavira može napraviti. Jer to nije uobičajeno. Postavljaju se izložbe slika, kipova, tapiserija itd. Ali izložba klavira U svijesti je da muzički instrumenti služe za sviranje i samo za sviranje. Ali to nije točno. Oni su i umjetnički predmeti velike vrijednosti, a i akustički spomenici kulture. I govore o našoj prošlosti, kulturi i civilizaciji. To još nije jasno ljudima u Hrvatskoj i toga nisu svjesni. A ja nemam vremena čekati da se to osvijesti.
‘Klaviri govore o prošlosti, kulturi i civilizaciji. Toga ljudi u Hrvatskoj nisu svjesni. A ja nemam vremena čekati da se to osvijesti. Nitko nije svjestan vrijednosti moje zbirke’
NACIONAL: Kakva je budućnost vaših klavira ako se Grad Zagreb i Ministarstvo definitivno ogluše na vaš prijedlog donacije i njihova zbrinjavanja Hoćete li doista krajem listopada ove godine početi bacati klavire u smeće?
Iskreno rečeno, ne znam. Ja ne odlučujem o tome. Ako u razumnom roku, a razumni je rok mjesec dana od izlaska ovog broja Nacionala, ne dobijem odgovore na pitanja koja su ovdje postavljena, morat ću poduzeti korake da zaštitim svoje klavire. Većina mojih klavira danas ne bi postojala da ih ja nisam spasio. Ali sad je kap prelila čašu. I vrijeme je za poruku upozorenja. Dogodila se u prostoru nova poplava kanalizacije. Zimu koja dolazi čekam sa zebnjom. Dakle, prije zime moram negdje smjestiti barem one klavire koji su restaurirani. Ako treba, prodat ću ih onima koji će se za njih brinuti i koji shvaćaju njihovu vrijednost. Prije puno godina, većina dobronamjernih savjetnika rekla mi je da zadržim samo one najvrjednije, a ostale da odnesem na smetlište. Dakle, ako ne nađem rješenje do 14. studenoga, prvi klavir odlazi na smetlište. I nakon toga svakih petnaest dana po jedan. To nije nikakav znak revolta. To je razuman i odgovoran čin. Ne mislim da će se netko zbog toga uzrujati. Pero Kvesić javno je spaljivao svoje knjige. Željko Senečić bacao je svoje slike u rijeku. I nitko nije trepnuo. Shvatili su to kao – performans.
Vjerujte, nije bio nikakav performans. No, kao što sam rekao, ja o tome ne odlučujem. Duboko vjerujem u pomoć Majke Božje u koju se uzdam. Ona, naravno, djeluje preko posrednika. Mislim da mi je jednog već poslala.
Grad Zagreb: ‘Prijedlog o darovanju i smještaju zbirke imat ćemo u vidu’
Ured gradonačelnika Tomislava Tomaševića, Odjel za informiranje i medije, dostavio je Nacionalu sljedeće: „Grad Zagreb je upoznat s inicijativama Ljubomira Gašparovića vezanim uz darovanje i smještaj zbirke povijesnih klavira i instrumenata te je o navedenoj temi s njim u više navrata komunicirao putem gradskih tijela. Grad cijeni doprinos gospodina Gašparovića očuvanju glazbene baštine i kulturnom životu Zagreba, prepoznaje vrijednost njegova rada i djelovanja, te će prijedlog imati u vidu“, kaže se u priopćenju, bez ijednog konkretnog odgovora na Nacionalova pitanja ili prijedloga koji bi ohrabrio Gašparovića. Umjesto odgovora na pitanje hoće li Grad i gradonačelnik doista dopustiti propadanje zbirke zbog dugogodišnjeg „privremenog“ smještaja u neuvjetnom prostoru, umjesto odgovora na pitanje zašto Grad ima tako odbijajući stav prema donaciji vrijednih klavira i projektu koji ima veliki potencijal te umjesto odgovora hoće li se gradonačelnik angažirati kako bi se spasila zbirka i hoće li osobno apelirati i po tome pitanju predložiti suradnju s Ministarstvom kulture, Ured gradonačelnika samo je vrlo opširno odgovorio na pitanje u kojoj je fazi obnova palače Grlečić – Jelačić, započeta još 2019., prije zagrebačkog potresa, a palača je i danas u ruševnom stanju: „Grad Zagreb planirao je aktivnosti vezane za konstruktivnu sanaciju Palače Grlečić – Jelačić temeljem Programa radova kapitalnih ulaganja u objekte za društvene djelatnosti i u obnovu objekata oštećenih potresom u 2026.“
Navodi se da je za tu palaču izrađen glavni projekt, da je ishođena građevinska dozvola, da je proveden postupak javne nabave za izvođača radova te da su ugovoreni radovi. Zatraženo je i neovisno mišljenje statičara o konstruktivnom stanju objekta u odnosu na projektirano stanje. „Također, krajnji korisnik iskazao je potrebu promjene namjene i obuhvata zahvata.“ Grad Zagreb donijet će odluku o nastavku aktivnosti na objektu Palače, no u priopćenju Ureda gradonačelnika ne kaže se kad će i čemu obnovljena Palača služiti, ali se jasno „peru ruke“ od dogovora oko donacije Ljubomira Gašparovića.
Iz Ureda ministrice Nine Obuljen Koržinek odgovorili su puno kraće, ali znatno konkretnije i korektnije: „Upoznati smo s vrijednom zbirkom povijesnih klavira i instrumenata … Pratili smo razgovore između gospodina Gašparovića i Grada Zagreba oko mogućnosti smještaja u prostor na Markovom trgu. O detaljima dogovora s Gradom nemamo svježih saznanja te vas upućujemo da se obratite profesoru Gašparoviću ili Gradu.“ Naglasili su da je „Ministarstvo spremno uključiti se i pomoći da zbirka bude na adekvatan način smještena i prezentirana javnosti“.
LJUBOMIR GAŠPAROVIĆ ‘Ako Grad ne pronađe rješenje, počet ću bacati klavire iz svoje zbirke’ 2026
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-10-12 17:44:27
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo

