Naslijedili smo iznimno velik i kvalitetan fond stambenih zgrada moderne arhitekture, planiranih i izvedenih između dva svjetska rata, za grad srednjeg – a u vrijeme tridesetih godina prošlog stoljeća – manjeg urbanističkog kapaciteta. U vrijeme kada je Zagreb bio arhitektonski relevantna europska metropola, u kojemu su radili i vraćali se u njega nakon inozemnih studija i usavršavanja u najprestižnijim arhitektonskim biroima onog vremena, mladi i poletni arhitekti i urbanisti, ostvarivale su se najnaprednije arhitektonsko-urbanističke ideje jer su na čelu gradskih ureda i u različitim odborima sjedili arhitekti i urbanisti koji su studirali i/li radili kod, primjerice, Le Corbusiera, Adolfa Loosa, Josefa Hoffmanna, J. J. P. Ouda, Hansa Poelziga ili Otta Wagnera. Svjesna sam da to većini ljudi danas ništa ne znači, ali postoji jedan izum koji se zove Google pa se mogu vidjeti njihove biografije i zasluge.

Stambenu uglovnicu Dorbić projektirali su arhitekti Denzler/Kliska, a arhitekt Bogdan Petrović autor je poslovno-stambenih zgrada Bitterman i Tandler
Stanovnicima koji već više desetljeća žive u obiteljskim kućama, stambenim zgradama i vilama u centru i po obroncima Zagreba to u 90% slučajeva ništa ne znači, štoviše i danas kada recentno kupuju i obnavljaju stanove ponašaju se prema važnom arhitektonskom naslijeđu kao tele prema šarenom zidu. Činjenicu da mnogi objekti nisu pojedinačno zaštićeni kao kulturno dobro, već samo gradski blokovi ili urbanističke cjeline, stanovnici svjesno i nesvjesno iskorištavaju, devastacijama koje vizualno uništavaju sliku uređenog grada. Naime, po čemu se vidi da je jedno društvo kulturno propalo i da njegove stanovnike baš briga kako im izgledaju elementi kuće ili stambene zgrade? To nisu samo oronule fasade, već neki drugi elementi koji u rječniku moderne arhitekture – koja se odmaknula od ornamenata i arhitektonske plastike na fasadi – svoj vokabular pokazuju putem roleta, proporcija prozora, balkonskih ograda i finih stolarskih i bravarskih detalja vrata, stubišta ili loggia.

Posebnu arhitektonsko-urbanističku kvalitetu imaju tzv. uglovnice iz razdoblja dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća koje su bile osmišljene kao vizualni i urbanistički reperi određenog gradskog bloka ili ulice – stambenu uglovnicu Dorbić projektirali su arhitekti Denzler/Kliska Photo: Iva Körbler
Centar Zagreba, odnosno područje Donjeg Grada, Maksimira i Gornjeg Grada i Medveščaka, koje bi trebalo biti slika nas samih, ne sliči na slum i Bronx samo radi grafita, oronulih fasada – čak i ako ostavimo sad po strani nedavni potres – jer i kad se obnove žbukane fasade, stanovnici nemaju svijest da se na pročelje neke zgrade „s potpisom“ ne može nabiti vanjska jedinica klime ili da svaki kat ima nove rolete u drugačijoj boji i stilu. Šećući potezom samo od Martićeve, preko Zvonimirove, Šubićeve, Bauerove, Ulice Crvenog Križa i okolnih ulica, primijetit ćemo da pokoja kuća ima rolete u jednoj dominantnoj boji, iako je na tom dijelu gotovo sva gradnja projektirana od arhitekata poput Drage Iblera, Zvonimira Vrkljana, Kauzlarića i Gomboša, Vlade Antolića, Zlatka Neumanna, Jurja Denzlera, Bogdana Petrovića, Stjepana Planića, Freudenreicha i Deutscha, dakle pionira naše moderne arhitekture koji su redom bili i profesori na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu i bez čijih ostvarenja danas uopće ne možemo zamisliti lice Zagreba. Doslovno! Ima tu još mnogo značajnih ili manje zvučnih imena, ali cilj kolumne nije nabrajanje zaslužnih arhitektonskih velikana, već tužno konstatiranje stanja stvari. Kada su između 1933. i 1936. godine arhitekti i urbanisti Vlado Antolić, Stjepan Hribar, Antun Ulrich, Josip Seissel i Ivan Zemljak napravili Direktivnu regulatornu osnovu Zagreba, to je bila podloga za današnji suvremeni blokovski izgled grada od zgrade Burze prema istoku, odnosno Maksimiru.

U modernoj, apstraktnoj arhitekturi čistih linija, ujednačena boja i oblik prozora i roleta (rjeđe žaluzina) čine cjelovito lice jedne stambene zgrade ili kuće. Svaka promjena tipa i boje roleta narušava njezin estetski izgled Photo: Iva Körbler
Posebnu arhitektonsko-urbanističku kvalitetu imaju tzv. uglovnice iz razdoblja dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća koje su bile osmišljene kao vizualni i urbanistički reperi određenog gradskog bloka ili ulice. U njima i danas stanuju mnogi vrlo obrazovani građani, čak umjetničkih profesija koji evidentno nisu svjesni i nisu se raspitali u čijoj kući/stambenoj zgradi žive i tko je tako lijepo projektirao prostrane stanove pod egidom modernističkog humanog stanovanja. Za informaciju, postoji jedna ustanova koja se zove Državni arhiv u Opatičkoj ulici u Zagrebu i kojoj možete putem mejla poslati zamolbu da vam pošalje podatke tko je projektirao kuću/zgradu/vilu u kojoj živite ili koju planirate obnoviti ili unakaziti, ne morate za to moliti nekog arhitekta. Jer možda kada saznate ime iza projekta i kada proguglate biografiju tog arhitekta i urbanista, možda će vam ipak biti malo neugodno da na njegovu fasadu planirate staviti rolete u sasvim drugoj boji od izvorne smeđe ili bijele, a ponekad i zeleno obojenog drva.
U modernoj, apstraktnoj arhitekturi čistih linija, ujednačena boja i oblik prozora i roleta (rjeđe žaluzina) čine cjelovito lice jedne stambene zgrade ili kuće. Svaka promjena tipa i boje roleta narušava njezin estetski izgled i kuća izgleda kao da su ju naselili ljudi rođeni u šatorima. Žao mi je, ali baš je tako. U ponekim zgradama na istočnom potezu grada, koje nisu pojedinačno zaštićene, ali u kojima očito žive arhitektonski obrazovani predstavnici stanara od autoriteta prema ostalim stanarima, može se vidjeti kako lica zgrada po katovima ujednačeno nose rolete iste vrste i boje. Međutim, ta svijest je vrlo niska u godini 2025. na ovim tužnim prostorima. Moram reći kako mi je čak lakše vidjeti stare, drvene, smeđe, potrgane rolete na nekom stanu, nego najjeftinije „plastičnjače“ koje vrište sa zgrade svojim neukusom. Ali dalo bi se i o tim starim drvenim roletama: znam konkretne primjere stanovnika koji financijski dobro stoje, ali ih uopće nije briga za te divne starinske rolete, za koje će vam svaki pošteni roletar i sada reći kako najbolje štite od tuče, vrućine i oluja. Moj roletar čak skuplja na odlagalištima stare drvene rolete kako bi imao zamjenske rolete za klijente koji imaju dovoljno znanja prema činjenici što je teška, poštena, old school drvena roleta. Nenadmašne su! Nije im mogla ništa ni vodoravna tuča iz srpnja 2023. godine! A ljudi ih skidaju s prozora jer su lijeni zvati majstora jednom u 4 ili 5 godina da ih premaže s kanticom zaštitne boje za drvo. To smo mi i to je naša slika grada. U takvoj klimi, plastična lica ne nose samo žene, već i naša moderna arhitektonska baština, čija je sudbina da jednako tako djeluje jeftino – doslovno i metaforički.
LIKOVNO POVEĆALO Bezdušan odnos prema zagrebačkim modernističkim fasadama 2026
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-10-24 13:53:23
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo


