iustitia.bg
Premijerom Krležine drame ‘Aretej’ u režiji Aide Bukvić 28. lipnja bit će otvoren 15. jubilarni Festival Miroslav Krleža, koji će trajati sve do 7. srpnja, datuma Krležina rođenja, a programi će se izvoditi na više lokacija u Zagrebu
Dramaturg predstave je Goran Matović, utemeljitelj i ravnatelj festivala, koji ni nakon petnaest godina, unatoč brojnim preprekama – od potresa do problema s prostorom – ne gubi entuzijazam. Kao istinski nomad ljepote i vrsni poznavatelj Krležina opusa, Matović i ove godine nastavlja otvarati nove dijaloge s velikim hrvatskim piscem. Nadahnut motivima iz Krležina djela, festival propituje teme koje i danas ostaju aktualne, potvrđujući snagu autorova beskompromisnog obračuna s mračnim ideologijama i nacionalnim mitologijama na pozornici balkanske krčme..
Festival će trajati sve do 7. srpnja, datuma Krležina rođendana, a programi će se izvoditi na više lokacija – u Tunelu Grič, prostorima Gornjeg grada, dvorištu Akademije likovnih umjetnosti, Zagrebačkom kazalištu mladih, Studiju Moderne galerije „Josip Račić“, Hrvatskom državnom arhivu, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, na Krležinim zagrebačkim adresama te u Koprivnici. Glazbu u predstavi „Aretej“ potpisuje Nikša Marinović, izbor kostima Doris Kristić, a igraju Luka Slišković kao Aretej, Dijana Vidušin kao Livija Ancila, odnosno Klara Anita. Uloge Kaje Anicija, Baruna van der Blootena i Magistra tumači Siniša Ružić, a ostale likove Silvio Vovk, Igor Jurinić, Bela Grah i Nikša Marinović. Osim „Areteja“, tijekom festivala bit će izveden i autorski projekt Gorana Matovića „Krleža – sjetite me se 2022.“, u režiji Krešimira Dolenčića, zatim autorski projekt Jelene Miholjević i Saše Božića „Krleža – Glembajevi – proza“, a u goste Festivalu dolazi Narodno pozorište Sombor s predstavom „Gospoda Glembajevi“ u režiji Gorčina Stojanovića. Adam Končić u predstavi „Ni med cvetjem ni pravice“ izvest će Krležine „Balade“, na rasporedu je i festivalska predstava „Do viđenja na nebu – Razgovori s Krležom“ u režiji Ivana Planinića, a Dragan Despot izvest će svoju monodramu „Na rubu pameti“.
U popratnom programu održat će se okrugli stol „Aretej – treće, dvadeseto i 21. stoljeće“ i izložba „Krleža / Dijalozi“ na kojoj izlažu Stjepan Šandrk, Martina Galić, Marta Katavić, Pavle Pavlović, Luka Kuščević i Svjetlan Junaković. Izložba će biti postavljena u Studiju Moderne galerije „Josip Račić“ u Zagrebu te u Galeriji „Mijo Kovačić“ u Koprivnici.
U sklopu Festivala ponovo je organiziran program „Krleža u Koprivnici“, kao i „Putovanje Krležinim zagrebačkim adresama“, dok će festivalska publika u prostorima Akademije likovnih umjetnosti imati priliku razgledati nove radove studenata Akademije inspirirane Krležinim djelom. Krležina rukopisna ostavština bit će iznesena na svjetlo dana u okviru događaja „Iz Autorova pera – rukopisna građa Miroslava Krleže u NSK“. Sve tradicionalno završava gastronomsko-nadrealističkim susretom „Doručak kod Krleže“ (7. srpnja u 7 sati ujutro, u vrijeme Krležina rođenja).
Nova premijera Krležina „Areteja“ bit će posvećena velikom redatelju Krležina teatra Georgiju Paru i njegovu antologijskom „Areteju“ izvedenom u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara. Inače, Georgij Paro obogatio je Festival Miroslav Krleža režijama Krležinih drama „Legenda“ i „U logoru“.
„Aretej“ je Krležin posljednji potpuni dramski tekst, objavljen 28 godina nakon „Lede“, a tematski je vezan uz zapise iz povijesti medicine nastale tijekom Drugog svjetskog rata. Objavljen je u „Mogućnostima“ 1959. te iste godine izveden u Zagrebu. Radnja se odvija na dvije vremenske razine – u antičkom Rimu i uoči Drugog svjetskog rata 1930-ih godina. U tekstu se isprepliće antička priča o arhijatru – grčkom carskom liječniku – Areteju i pritiscima rimskog imperatora da zloupotrijebi svoje liječničko znanje u zločinačke svrhe, s predratnom realnošću totalitarnih režima fašizma i nacizma 1938. i njihova zlokobnog utjecaja na znanstvenike, intelektualce i njihovu savjest. „Areteja“ režira priznata i nagrađivana hrvatska kazališna i filmska redateljica Aida Bukvić, kojoj je to prva suradnja s Festivalom Miroslav Krleža. Nakon diplome na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti asistirala je Jiřiju Menzelu na njegovim projektima. Godine 1999. nagrađena je na Danima satire za režiju „Klupka“, 2002. na Marulićevim danima za dramatizaciju romana „Što je muškarac bez brkova“, a režija predstave „Anđeli i vragovi“ na Danima satire 2002. proglašena je najboljom kabaretskom predstavom. Predstava „Djeca sa CNN-a“ iz 2008. nastala prema istoimenoj drami njezina oca Amira Bukvića, dobila je nagradu publike za najbolju predstavu na Marulićevim danima u Splitu i proglašena je najboljom predstavom u cjelini na Festivalu glumca u Vinkovcima, a prema istom predlošku snimila je 2021. i dugometražni igrani film koji je obišao brojne međunarodne festivale. Iste godine dobila je nagradu Orlando za predstavu „Glava lava“ na Dubrovačkim ljetnim igrama. Surađuje i s Teatrom Exit gdje je 2023. režirala predstavu „Početak“, a 2025. u Scenoteci je postavila „Junake Pavlove ulice“ te u Zorin domu u Karlovcu režirala tekst Ante Tomića „Nada“.
NACIONAL: Ovo je vaša prva suradnja s Festivalom Miroslav Krleža, kako je do nje došlo?
Da, ovo je prva suradnja, a inicirao ju je utemeljitelj i ravnatelj Festivala Goran Matović, koji me je kontaktirao u ožujku s prijedlogom da režiram „Areteja“. Moram priznati da nisam dugo razmišljala jer uza sav zgusnuti raspored koji imam, nisam mogla odbiti Miroslava Krležu ni taj festival, koji je sam po sebi postao institucija koja daje dodatnu vrijednost Zagrebu. A nisam mogla odbiti ni „Areteja“, koji se rijetko izvodi.
‘Publika se tijekom ‘Areteja’ seli na pet lokacija. Dvije su kazališnije i mirne, a tri ‘prolazne’ i otvorene. Nadam se da će to funkcionirati i da će nas vrijeme poslužiti’
NACIONAL: Ta je predstava posvećena Žoržu Paru i njegovu antologijskom „Areteju“ na Dubrovačkim ljetnim igrama. Jeste li gledali predstavu ili snimku, kako je utjecala na vašu režiju?
Nisam je gledala uživo, ali srećom postoje snimke. No kako sam često radila u Dubrovniku, stalno sam slušala priče o toj amblematskoj predstavi ambijentalnog teatra na Dubrovačkim ljetnim igrama, koja je u trenutku kada je nastala bila revolucionarna. Paro je tu predstavu razigrao kroz nekoliko prostora i sudjelovanje, odnosno putovanje, publike s glumcima i na kraju, kroz dvije podjele. Postojale su zagrebačka i dubrovačka podjela. To su zapravo bile dvije predstave – jedna je počinjala prije, druga sat vremena kasnije, a onda bi se u nekom trenutku zvukovima isprepletale i to je, koliko sam čitala, tada bilo nešto sasvim novo i spektakularno. Kao hommage toj predstavi odlučili smo napraviti novog „Areteja“, koji također mijenja lokacije, ali u Zagrebu.
NACIONAL: Novi „Aretej“ izvodi se kao dramska fantazija na pet lokacija – gdje i kako će to funkcionirati s publikom? Publika se seli s vama
Da, publika se seli s nama. Početak je na ulazu u tunel Grič iz Tomićeve ulice, tamo gdje je Art Park. Kada se kreće u prošlost, ulazi se u tunel, gdje se igra druga scena, i to je jedan sasvim poseban prostor sa specifičnom akustikom. Treća scena je na ulazu u Kamenita vrata, kod spomenika „Sveti Juraj ubija zmaja“, četvrta scena je, kako je to i u Krležinom tekstu, u apoteci, odnosno, pred najstarijom zagrebačkom apotekom nakon izlaza iz Kamenitih vrata. Peta scena, 20. stoljeće, „Hotel 20th Century“, događa se u prostoru dvorišta Gimnazije Tituša Brezovačkog, gdje završavamo s predstavom i tu se događa sinteza cijelog „Areteja“. Od tih pet, dvije su lokacije „kazališnije“ i relativno mirne – tunel i dvorište gimnazije u Habdelićevoj, a ostale tri su „prolazne“ i otvorene. Nadam se da će to funkcionirati u tim prostorima na koje publika ide s nama, ali tamo ćemo, sasvim sigurno, naletjeti i na prolaznike, turiste, možda i navijače. Mislim da je to jedan zanimljiv put kroz lokacije i vjerujem da će ih otvoriti jednako zanimljivo kao što je to Paro radio u Dubrovniku te donijeti dodanu vrijednost predstavi. Naravno, nadam se i da će nas vrijeme poslužiti.
NACIONAL: „Aretej“ je vrlo kompleksna drama koja isprepliće priču o antičkom liječniku Areteju i brutalnu stvarnost uoči Drugog svjetskog rata, kada su znanstvenici i liječnici bili pod sličnim pritiscima. Pretpostavljam da se mogu vući mnoge paralele i sa sadašnjošću?
Ne da se mogu vući, već je „Aretej“ po svemu brutalno suvremen. Ta 1938. godina odzvanja kao da se danas događa i sve ono što Krleža govori o toj godini, nama je zastrašujuće blisko, pa čak i usložnjeno u nekim elementima. Taj Aretej iz prošlosti zapravo postaje suvremeni intelektualac koji se suočava sa sličnim dvojbama. On se zrcali u Krležinom suvremenom intelektualcu u liku Morgensa, ali i u svim intelektualcima koji imaju slične dileme u ovom našem vremenu, u kojem je moć u rukama pogrešnih ljudi, onih koji zastupaju određene stavove najčešće bez pokrića. Znanje ne podrazumijeva moć, moć i znanje nisu na istoj razini. Intelektualci koji propituju svijet i imaju određene moralne dvojbe i danas su na neki način potlačeni. Zato Aretej dolazi kao opomena iz prošlosti i dijagnoza današnjeg društvenog konteksta.
NACIONAL: Luka Slišković igra Areteja – kako ste ga usmjeravali?
Luka Slišković je moj student i ovo mu je prva veća uloga. To je, za današnje generacije, jedan neobično obrazovan i upućen mladi čovjek. Dakle, netko tko zaista čita i propituje literaturu. On igra mladog Areteja koji se susreće s moralnim dvojbama: mora ubiti Liviju, ženu rimskog imperatora, i to potpisati kao prirodnu, odnosno, medicinsku smrt. On to, naravno, odbija učiniti i u jednoj sceni s Kajom Anicijem dolazi do klasičnog pritiska, isljedništva, nagovaranja, a onda i prijetnji po Aretejev privatni život. I na kraju on pristaje na takav čin. Ta dilema, sačuvati moralni integritet ili zaštititi sebe i svoje najbliže, vrlo je prezentna i danas.
‘Probe su gerilski posao u smislu uvjeta jer smo ‘apatridi’ i nemamo prostor’, ali mislim da svi uživaju u bavljenju Krležom i ovakvom razgrtanju slojeva njegova djela’
NACIONAL: Ansambl je kombinacija mladih i iskusnijih glumaca, kako to funkcionira
Jako dobro. Imamo nešto „kapitalaca“ – tu su Dijana Vidušin, Siniša Ružić, Silvio Vovk i Nikša Marinović, a s njima je mlada ekipa –spomenuti Luka Slišković, Igor Jurinić i Bela Grah, koji su nedavno diplomirali. I koliko god da je to zapravo gerilski posao u smislu uvjeta, jer smo „apatridi“ i nemamo prostor za probe, mislim da svi uživaju u probama, bavljenju Krležom i razgrtanjem njegovih slojeva. Ponosna sam jer mi se čini da sam posložila dobru ekipu, koja dobro međusobno funkcionira i zabavno nam je iako radimo ozbiljan posao.
NACIONAL: Dramaturgiju potpisuje Goran Matović – je li bilo kraćenja ili zadiranja u tekst ili kreativnih svađa
Nije bilo nikakvih kreativnih nesporazuma. Bilo je određenih kraćenja na samom početku, a Goran je imao i neke interpolacije – nešto iz Krležinih dnevnika, nešto iz eseja „Europa danas“, a naravno i da su u režijskom i dramaturškom smislu kroz probe došle još neke preinake, koje je Goran prihvatio pa mogu reći da imamo dobru i plodonosnu suradnju.
NACIONAL: Imate li planova da predstava putuje te zaživi i negdje drugdje?
U nekom idealnom svemiru vjerujem da bi bilo moguće pronaći prostora za takvu predstavu na Splitskom ljetu, pa i na Dubrovačkim ljetnim igrama, jer smatram da imamo odličan umjetnički tim koji je na jedan novi način izoštrio tu Krležinu misao, koja je i dalje vrlo aktualna. Inače, općenito smatram da se naše glumište ne bavi dovoljno Krležom. Njega se sjete kada su neke godišnjice tako da su te predstave zapravo više incident nego praksa. Budući da je Krleža jedan od najvećih, ako ne i najveći hrvatski pisac koji je istovremeno i klasik i suvremen, mislim da bismo se njime mogli baviti puno češće i puno raznovrsnije.
NACIONAL: Jako puno radite, ne samo u etabliranim institucijama već i u malim nezavisnim kazalištima. Krajem 2025. u Zorin domu u Karlovcu postavili ste predstavu prema tekstu Ante Tomića „Nada“, koja je postala hit. Koliko su takva iskustva različita od rada u velikim kazalištima
Točno je da sam od samih svojih početaka dosta radila u institucijama, ali i s nezavisnim kazalištima, tako da sam valjda postala „prijemčiva“ i za ove male projekte, koji me neobično vesele. Mislim da je za redatelja važno da se ne uljuljka u neku sigurnost institucije i rutinu. S druge strane, iako su financije uvijek znatno manje, a prostori skučeniji, u nezavisnim kazalištima postoje neke druge olakotne okolnosti. Tu doista možete birati glumce s kojima želite raditi, a za mene su to redovito neki laboratorijski radovi, odnosno, istraživanja koja mi uvijek donesu neka lijepa iskustva i neke sjajne nove suradnje, koje me zapravo i hrane u nekom redateljskom smislu.
AIDA BUKVIĆ ‘Nisam mogla odbiti ‘Areteja’, Krležu ni festival koji Zagrebu daje vrijednost’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-06-27 12:58:37 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo



