PAŠKO BURNAĆ ‘Efekti novih mjera hrvatske Vlade neće biti optimalni jer se dijeli svima, a nikome dovoljno’ 2026

iustitia.bg

Splitski ekonomski analitičar Paško Burnać govori zašto se ne slaže s premijerom Plenkovićem da je na djelu najveća energetska kriza dosad i zašto novi paket mjera pridonosi smanjenju motivacije građana za energetski učinkovito ponašanje

Tijekom proteklog tjedna, tek što je Vlada Andreja Plenkovića objavila paket mjera za suočavanje s posljedicama napada Izraela i SAD-a na Iran, vrijedan 450 milijuna eura, uz zamrzavanje cijena energenata, Nacionalu je intervju dao ekonomski analitičar Paško Burnać. Kao izvanredni profesor na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta splitskog sveučilišta te nositelj i predavač većeg broja predmeta na stručnom, preddiplomskom i diplomskom studiju, Paško Burnać sudjeluje u znanstveno-istraživačkim projektima iz područja javnih financija, objavljuje radove i bavi se fiskalnom i poreznom politikom, strukturom javnih prihoda i rashoda i financijskom konsolidacijom.

„Efekti ovih mjera neće biti optimalni jer se dijeli svima, a nikome dovoljno“, naglasio je Burnać, koji je doktorirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. „Zanemaruje se činjenica da sve europske države, pa i naša, kontroliraju više od polovine konačne cijene goriva na benzinskim postajama. Kada sagledamo strukturu cijene goriva i što sve plaćamo u cijeni benzina ili dizela, pokazuje se da je najveći pojedinačni dobitnik od svake litre goriva upravo hrvatska država, što Vlada RH u svojim objašnjenjima redovito prešućuje“, napomenuo je Paško Burnać. Uvjeren je da „dugotrajne i neselektivne subvencije šalju pogrešne signale proizvođačima i potrošačima i krajnje je vrijeme da zaboravimo subvencije i počnemo energiju racionalno koristiti“.

‘Iskustvo s ranijim poreznim mjerama pokazuje da čak ni značajna intervencija države ne jamči smanjenje cijena’, rekao je Paško Burnać, izvanredni profesor na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta splitskog sveučilišta Photo: Ivana Ivanović/PIXSELL

Posebno se čini vrijednim njegovo upozorenje da „Vlada ne preuzima nikakav teret rasta cijena energenata kako bi nam osigurala niže cijene od cijena na tržištu električne energije, kako to piše na svakom računu za struju“, kako bi građani Vladi bili trajno zahvalni na pomoći. Burnać je u razgovoru za Nacional objasnio zašto se ne slaže s premijerom Plenkovićem da je na djelu najveća energetska kriza dosad, zašto novi paket mjera donosi novi problem u smanjenju motivacije građana za energetski učinkovito ponašanje, zašto Hrvatska kao uvoznik svega i svačega iz EU-a treba novi zakon o PDV-u i može li se ovako zaustaviti novi val inflacije.

NACIONAL: Slažete li se s premijerom Plenkovićem kada tvrdi da smo „na početku najveće energetske krize koju ova generacija pamti“?

Iako premijer postojeće stanje opisuje kao „najveću energetsku krizu ove generacije“, postoji nekoliko razloga zbog kojih takva ocjena nije realna, odnosno, zašto intenzitet ove krize ne treba preuveličavati. Prvo, iako su poremećaji na Bliskom istoku doveli do blokade Hormuškog tjesnaca i rasta cijena nafte sa 70 na više od 100 dolara po barelu, to još uvijek nije razina ni približna povijesnim vrhuncima iz 1973. iz 1979., pa čak ni 2022. godine, kada su cijene nafte imale daleko ozbiljnije i dugotrajnije makroekonomske posljedice. Drugo, Vlada svoju ocjenu temelji na tezi da će kriza biti ozbiljnija od one uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu, zbog šireg globalnog zahvaćanja proizvodnih kapaciteta i logističkih ruta, ali zasad nema pokazatelja da će poremećaji trajati tako dugo ili biti toliko sustavni. Europska i regionalna skladišta nafte i plina trenutačno nisu toliko ugrožena kao 2022., kada je plin fizički nestao iz sustava, što je predstavljalo egzistencijalni energetski rizik za gotovo cijeli europski kontinent.

‘Temeljni problem hrvatskog gospodarstva, a to je ovisnost o globalnim cijenama energenata i nedostatna domaća proizvodnja, Vladinim paketom tek se djelomično ublažava, ali dugoročno ne rješava’

Treće, iako je riječ o ozbiljnoj situaciji, iz Vladinih izjava vidljivo je da se dobar dio dramatičnosti temelji na političkoj retorici naglašavanja izvanrednosti, što bi trebalo pridonijeti značaju novog paketa Vladinih mjera pomoći. U svakom slučaju, kriza jest realna i intenzivna, ali zasad se prvenstveno manifestira kao cjenovni šok, a ne kao sustavna prijetnja opskrbi, što je ipak bitna razlika. Osim toga, Međunarodna energetska agencija upozorava na poremećaje, ali njezini scenariji predviđaju raspon mogućih ishoda, ne nužno katastrofičan, te preporučuju mjere štednje i prilagodbe. To upućuje na zaključak da kriza jest ozbiljna, ali ne izvan povijesnih okvira globalnih energetskih ciklusa. Iako situacija zahtijeva oprez, nema dovoljno dokaza da se već sad može tvrditi kako je riječ o „krizi svih kriza“, pogotovo jer dugoročni učinci još uvijek nisu poznati, a dosadašnje krize bile su dublje, šire i dugotrajnije.

NACIONAL: Što je zajedničko svim paketima mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva koje je Vlada dosad realizirala Što karakterizira ovaj paket mjera vrijedan 449 milijuna eura

Vlada Republike Hrvatske predstavila je deseti paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva. Nije sporno da je promptna državna intervencija opravdana jer tržišni šokovi ove vrste mogu imati snažan regresivan učinak, što znači da najviše pogađaju siromašnije slojeve društva. Međutim, efekti koji se mjerama žele ostvariti, ni ovoga puta neće biti optimalni. Zajednički nazivnik svih paketa pomoći su zamrznute cijene, subvencije i naknade. Dijeli se svima pomalo: od socijalno ugroženih, preko poljoprivrednika i ribara pa sve do studenata. Svima pomalo, ali nikome dovoljno. Za razliku od prethodnih, u novom paketu mjera naglasak je na energiji. Cijene plina i električne energije ostat će nepromijenjene do 1. listopada 2026., a cijena naftnih derivata mijenjat će svakog drugog tjedna, shodno kretanjima na energetskom tržištu. Prilikom svake promjene Vlada će nas podsjetiti kolika bi cijena bila „bez Vladinih mjera“, a kolika će biti „uz Vladine mjere.“ Na toj razlici građani bi trebali biti zahvalni.

NACIONAL: Što sve plaćamo u cijeni benzina ili dizela i koliki je u njoj „zagriz države“? Može li uopće Vlada utjecati na cijene naftnih derivata Zašto je cijenu goriva teško smanjiti svuda u Europi?

Jedan od najvećih paradoksa tržišta nafte i naftnih derivata jest to što se javna rasprava gotovo uvijek fokusira na geopolitičke uzroke koji oblikuju cijenu nafte na svjetskom tržištu, a pritom zanemaruje jednostavna činjenica da države kontroliraju više od polovice konačne cijene goriva na benzinskim postajama. Cijena goriva je složena kombinacija nekoliko elemenata: nabavne cijene goriva na međunarodnom tržištu, troškova prerade i transporta, marže distributera i poreznog opterećenja koje uključuje trošarinu i porez na dodanu vrijednost. No detaljniji pogled na strukturu cijene pokazuje nešto što Vlada u svojim objašnjenjima uglavnom prešućuje:  najveći pojedinačni dobitnik iz svake litre goriva nije ni rafinerija, ni distributer, ni trgovac, nego upravo država. Spremnik od 50 litara eurosupera na benzinskoj postoji u Hrvatskoj danas ćete platiti 81 euro. Od tog iznosa oko 37 posto čini nabavna cijena nafte kupljene na međunarodnom tržištu, s troškovima prerade u rafinerijama i transportom.

‘Hrvatska vlada vodi utrku s inflacijom tako što svaki porast cijena pokušava kompenzirati povećanjem proračunskih rashoda, putem plaća u javnom sektoru, mirovina ili ostalih socijalnih davanja’

Marža distributera, odnosno naftne kompanije, iznosi oko 11 posto i iz nje se financiraju rad benzinske postaje, plaće zaposlenika, logistika i skladištenje. Najveći dio cijene punog spremnika goriva, čak 52 posto, uzme država kroz trošarine (32 posto) i PDV (20 posto). Drugim riječima, država iz svake litre goriva uzima više nego svi ostali sudionici u proizvodno-distribucijskom lancu zajedno. Na svakom spremniku goriva država zaradi gotovo pet puta više od distributera. Stoga, prava je istina da bi „bez Vladinih mjera“ –trošarina i PDV-a – cijena litre benzina trenutačno iznosila oko 80 centi. Državni proračun svake godine na konto trošarina i PDV-a na gorivo uprihodi oko 2,5 milijardi eura. Prema tome, benzin i dizel su pojedinačno najvažniji fiskalni proizvodi koji postoje na tržištu. To je razlog zbog kojeg vlade diljem Europe nerado smanjuju njihovo porezno opterećenje.

NACIONAL: Zašto nitko nije prepoznao jedini stvarni socijalni potez u novom paketu mjera, a to je šestomjesečno zaustavljanje cijene struje i plina uz Vladina jamstva Smatrate li tu mjeru ključnom? Ima li uopće smisla energiju subvencionirati svima, a ne samo onima kojima je subvencija uistinu potrebna

Vlada je ispravno zaključila da je struja ključan energent za većinu hrvatskih građana, stoga će od svih mjera u paketu najdulje trajati upravo ona koja se odnosi na zamrzavanje cijena električne energije. Iako je riječ o ključnoj mjeri koja se provlači kroz nekoliko paketa pomoći, čak i ta mjera ima svoju cijenu. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Europske unije u kojima je prosječna cijene električne energije za velike i srednje poduzetnike veća od cijene za kućanstva. Budući da je veleprodajna cijena uvijek niža od maloprodajne, logično bi bilo da veći kupac plaća povoljniju cijenu. Subvencije kao instrument ekonomske politike imaju smisla samo ako su ciljane i ograničene rokom trajanja. Subvencije koje su dugotrajne i neselektivne šalju pogrešne signale proizvođačima i potrošačima. HEP kao javno poduzeće, između ostalog i zbog ograničenih cijena električne energije, već godinama vrlo malo investira i sporo obnavlja proizvodne kapacitete. Zbog toga smo neizravno svi na gubitku, bilo kao suvlasnici HEP-a bilo kao kupci HEP-ova proizvoda. Kod potrošača se stvara pogrešna slika i uvjerenje da električna energija  mora biti jeftina. U situaciji kada gotovo ništa više nije jeftino, naviknuli smo se na nisku cijenu struje, zaboravljajući da to nije slučaj ni u jednoj razvijenoj zemlji Europske unije. Krajnje je vrijeme da zaboravimo subvencije i počnemo energiju racionalno koristiti, kao što to radimo sa svim ostalim proizvodima.

‘Nekoć davno subvencionirali smo brodogradnju, nakon čega su gotovo sva velika brodogradilišta neslavno propala unatoč milijardama eura koje su građani godinama plaćali za njihovo održavanje na životu, upozorava Burnać Photo: Ivana Ivanović/PIXSELL

NACIONAL: Što se onda krije iza „cjenovno pristupačne energije“ i koliki teret Vlada zaista preuzima prilikom zamrzavanja cijena električne energije?

Mjera pomoći koja se provlači kroz manje-više sve pakete mjera, uključujući i ovaj posljednji, jest tzv. cjenovno pristupačna energija. Vlada tvrdi da zadržavanjem nepromijenjenih cijena električne energije osigurava stabilnost troškova i životnog standarda svih građana. Svakog mjeseca na računima za električnu energiju Vlada nas podsjeti da bi cijena koju plaćamo bila kudikamo veća bez Vladine intervencije. Uzmite zadnji račun za struju, lako ćete uočiti uokvireni i podebljani dio na kojem piše: „Vlada RH preuzima teret rasta cijena energenata kako bi vam osigurala niže cijene od cijena na tržištu električne energije.“ Stvar je u tome da Vlada ne preuzima nikakav teret. Hrvatska elektroprivreda d.d. javna je tvrtka u 100-postotnom državnom vlasništvu, najveća i najvažnija od društava unutar HEP grupe. Prema tome, ako HEP zbog ograničene cijene električne energije ostvaruje lošije poslovne rezultate, to će prije ili kasnije, izravno ili neizravno, platiti hrvatski porezni obveznici, bilo kroz dokapitalizaciju, bilo kroz pokrivanje eventualnih gubitaka, bilo kroz smanjeni investicijski potencijal i skuplju cijenu električne energije u budućnosti. S druge strane, ako HEP zbog ograničene cijene, kojim slučajem, ne ostvaruje lošije pokazatelje poslovanja, zašto bi onda cijena struje uopće rasla kad je riječ o javnom poduzeću čiji cilj nije isključivo profit? Čemu onda uopće uokvirena napomena koju svakog mjeseca čitamo na računu za struju?

NACIONAL: Novi paket mjera vrlo je sveobuhvatan, s jasnim ciljem zaštite standarda građana i konkurentnosti gospodarstva u razdoblju globalne energetske krize. Ipak, uočavate li neke rizike u takvom kalibriranju mjera pomoći?

Mjere će u kratkom roku vjerojatno postići svoj cilj i spriječiti nagle skokove cijena. Međutim, u dugom roku najveću korist građani bi imali u mjerama koje su usmjerene k obnovljivim izvorima energije i modernizaciji energetskog sustava. Dulje ograničavanje cijena naftnih derivata ima distorzivno djelovanje, što znači da obeshrabruje tržišno prilagođavanje i ulaganja u obnovu infrastrukture. Osim toga, manji distributeri neće moći izdržati taj cjenovni pritisak. Posljedice su već vidljive kroz manju dostupnost plavog dizela na tržištu i zatvaranje manjih benzinskih postaja. Zamrzavanje cijena električne energije prikriva realne troškove i može dovesti do akumuliranih gubitaka u energetskom sektoru, koje kasnije opet pokriva država, odnosno, porezni obveznici. Prolongiranje realnih tržišnih cijena privlačno je i blagotvorno u kratkom roku. Međutim, odgođene korekcije u budućnosti mogu donijeti još veće šokove. Ključan problem novog paketa mjera je taj što smanjuje motivaciju za energetski učinkovito ponašanje. Subvencije bez obveze smanjenja potrošnje energije, nisu dugoročno održive.

NACIONAL: Možemo li išta naučiti iz duge povijesti subvencija, potpora i naknada u Hrvatskoj?

Povijest subvencija u Hrvatskoj nije kratka. Nekoć davno subvencionirali smo brodogradnju, nakon čega su gotovo sva velika brodogradilišta neslavno propala unatoč milijardama eura koje su građani godinama plaćali za njihovo održavanje na životu. Ne tako davno subvencionirali smo kamate za stambene kredite, nakon čega su cijene stanova otišle u nebo, čime su stanovi postali nepriuštivi većini građana Hrvatske, osobito u većim gradovima. Još uvijek subvencioniramo poljoprivredu, koja je, unatoč tome, iz godinu u godinu sve manje konkurentna. Nijedan cilj koji se dugotrajnim subvencioniranjem htio ostvariti, nije se ostvario. Teško da s energijom može biti drugačije.

NACIONAL: Zašto zemlji koja je uvoznik svega i svačega iz EU-a, treba novi zakon o PDV-u? Je li nam taj zakon jedina šansa za zaštitu vlastitog tržišta Treba li u ovoj situaciji smanjiti PDV na energente s 25 na pet posto?

Hrvatska kao članica EU-a i velika uvoznica energenata i robe, treba Zakon o PDV‑u jer je PDV temeljni proračunski prihod koji osigurava fiskalnu stabilnost i ravnopravnost na jedinstvenom tržištu. Međutim, PDV teško može biti instrument zaštite domaće proizvodnje jer se jednako obračunava na uvoznu i domaću robu. Smanjenje PDV‑a na energente s 25 na pet posto kratkoročno bi olakšalo teret potrošačima i usporilo inflaciju, ali bi istovremeno stvorilo velik fiskalni manjak. Još važnije, niža stopa PDV-a ne bi nužno spustila cijene. Sličan primjer imali smo 2022. godine kada je snižen PDV na mnoge prehrambene proizvode, što nije rezultiralo smanjenjem cijena hrane na trgovačkim policama. Sniženje PDV‑a na pet posto imalo je minimalan ili nikakav učinak na maloprodajne cijene jer su trgovci zadržali najveći dio razlike u svojim maržama.

‘Umjesto povećanja rashoda po različitim osnovama, privatnom sektoru, a time i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, puno bi više doprinijelo kada bi Vlada smanjila ukupnu poreznu presiju’

NACIONAL: U kakvoj je poziciji Hrvatska u odnosu na zemlje u okruženju s obzirom na energetsku infrastrukturu? Čine li nas rafinerija nafte u Rijeci, LNG terminal na Krku i Jadranski naftovod otpornijim na trenutačne i buduće energetske šokove?

Hrvatska je danas u povoljnijoj energetskoj poziciji od većine zemalja u okruženju. To ne znači da je potpuno otporna na šokove, nego da posjeduje nekoliko infrastrukturnih aduta koje susjedne države nemaju: moderniziranu rafineriju u Rijeci, LNG terminal na Krku i Jadranski naftovod (JANAF). Ta tri sustava zajedno čine Hrvatsku jednim od rijetkih energetskih čvorišta jugoistočne Europe koje nije ovisno samo o jednoj ruti ili jednom dobavnom pravcu. LNG terminal na Krku je postao jedan od ključnih ulaza plina u srednju Europu, što ga svrstava među najvažnije plinske točke opskrbe u regiji. Dodatno, europski projekti širenja plinske mreže i nova oprema čine ga još stabilnijim i strateški vrijednim, što potvrđuju i procjene da će Hrvatska postati jedno od glavnih čvorišta za opskrbu srednje i istočne Europe LNG‑jem. Uz to, JANAF je jedan od najstabilnijih i najprofitabilnijih sustava transporta sirove nafte u EU-u, koji omogućuje opskrbu rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj, što su i druge države, osobito nakon sankcija Rusiji, prepoznale kao ključnu polugu u smanjenju ovisnosti o istočnim pravcima. Treći element sustava, Rafinerija nafte Rijeka, smanjuje hrvatsku ovisnost o uvozu derivata, posebno dizela, čime se dodatno povećava otpornost na geopolitičke poremećaje u opskrbnom lancu. U usporedbi sa susjednim državama, Hrvatska se nalazi u snažnijoj poziciji jer raspolaže trima različitim, međusobno neovisnim, energetskim sustavima, što je rijetkost u regiji. Ipak, ne treba pretjerivati. Iako infrastrukturno stoji bolje od susjeda, Hrvatska nije potpuno zaštićena: LNG terminal ovisi o globalnim cijenama i dostupnosti LNG‑ja, JANAF o globalnoj naftnoj trgovini i stabilnosti pomorskih ruta, a rafinerija o tržišnima kretanjima sirove nafte. Hrvatska je otpornija od zemalja u okruženju, ali daleko od toga da je imuna na energetske šokove.

NACIONAL: Umjesto jednokratnih mjera i privremenog zamrzavanja cijena, trebamo li se usredotočiti na štednju energije i podizanje energetske učinkovitosti? Što po tomu pitanju rade druge države EU-a i koliko Hrvatska zaostaje?

Jedan od zanimljivijih ekonomskih paradoksa jest činjenica da bogatiji građani najrazvijenijih zemalja disciplinirano štede energiju, a u znatno siromašnijim državama, poput Hrvatske, ušteda energije često se promatra kao nepotrebna gnjavaža. Drugim riječima, ondje gdje si ljudi mogu priuštiti veću potrošnju, troše manje. Taj paradoks posebno dolazi do izražaja kada vidimo da se u zemljama s većim životnim standardom štednja energije provodi na svakom koraku, od svakodnevnog ponašanja u kući i izvan nje do sudjelovanja u nacionalnim programima energetske učinkovitosti. Danska je jedan od globalnih lidera u energetskoj učinkovitosti zahvaljujući dugogodišnjem planiranju, energetskoj regulativi, razvoju toplinarskih mreža i ulaganjima u vjetroelektrane. Finska, pak, kombinira pametne mreže, snažnu industriju obnovljivih izvora i razvoj naprednih tehnologija skladištenja energije. Njemačka se nakon energetske krize uzrokovane ratom u Ukrajini, snažno usmjerila na obnovljive izvore i smanjenje potrošnje plina. Kućanstva ne dobivaju poticaje samo za energetsku obnovu, nego i za aktivno sudjelovanje u sustavima fleksibilne potrošnje, naprimjer korištenjem uređaja kada ima viška obnovljive energije. Francuska je uvela stroge standarde za renovaciju zgrada i proglasila energetsku tranziciju nacionalnim prioritetom, a Španjolska provodi snažne informativne kampanje i obvezuje javne institucije na smanjenje potrošnje u određenim razdobljima. Istovremeno, u Hrvatskoj se energija rasipa na svakom koraku. Najbolji primjer su zgrade: više od trećine stambenih zgrada u Hrvatskoj energetski je izrazito neučinkovito, uglavnom zbog starosti i loše izolacije. Samo devet posto zgrada posjeduje energetski certifikat. Iako smo u solarnim resursima jedna od najbogatijih zemalja Europske unije, vrlo mali broj obiteljskih kuća koristi sunčevu energiju. I dalje prevladava stav da je štednja energije sitničarenje ili gubitak komfora, iako prosječno hrvatsko kućanstvo troši znatno veći dio prihoda na energiju nego kućanstva u bogatijim zemljama. Suprotno općem mišljenju, energetska učinkovitost nije nešto čime se treba baviti samo država, nego prije svega pojedinci.

‘Hrvatska je danas u povoljnijoj energetskoj poziciji od većine zemalja u okruženju. To ne znači da je potpuno otporna na šokove, nego da posjeduje nekoliko infrastrukturnih aduta koje susjedne države nemaju’, ističe ekonomski analitičar Paško Burnać Photo: Ivana Ivanovic/PIXSELL

NACIONAL: Može li se novi val inflacije uopće zaustaviti? Koju strategiju je Vlada izabrala za borbu protiv inflacije i koliko ona može biti učinkovita Koji je vaš stav o redistribuciji proračunskih prihoda koji se redovito pojavljuju u paketima pomoći koje je Vlada primijenila

Povećane proračunske prihode do kojih dolazi ponajviše radi inflacije, Vlada koristi tako da ih redistribuira različitim proračunskim korisnicima. Štiteći standard građana, Vlada vodi utrku s inflacijom tako što svaki porast cijena pokušava kompenzirati povećanjem proračunskih rashoda, putem plaća u javnom sektoru, mirovina ili ostalih socijalnih davanja.  Iako se radi o politički popularnoj strategiji koju građani najbrže osjete u svojim novčanicima, valja upozoriti na dva problema koja pritom nastaju, a koja nam je Vlada svjesno prešutjela u prezentaciji novih mjera. Prvi problem je u tome što, koliko god se Vlada trudila podjelom novca zahvatiti što veći broj interesnih skupina, redistribucija proračunskih sredstava nikad nije pravedna. Uvijek su na gubitku oni koji nisu izravni korisnici proračuna. Umjesto povećanja rashoda po različitim osnovama, privatnom sektoru, a time i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, puno bi više doprinijelo kada bi Vlada smanjila ukupnu poreznu presiju. Učinak na proračunski deficit i ostale fiskalne pokazatelje bio bi isti, ali bi pozitivni efekti u smislu nižih troškova života i poslovanja bili šire i pravednije raspodijeljeni. Drugi problem je taj što u utrci između porasta inflacije i porasta socijalnih transfera, inflacija uvijek pobjeđuje. Nastavi li Vlada puniti pakete mjera za zaštitu građana istim sadržajem kao i dosad, proći će još puno godina dok se inflacija ne spusti ispod dva posto godišnje. Komentirajući stopu inflacije za prošlu godinu, premijer je izjavio: „Od svih aktera očekujem da pridonesu trendu pada stope inflacije te da ne odmažu.“ Međutim, premijera valja podsjetiti da je od svih aktera na tržištu najvažnija upravo Vlada sa svojom politikom. Kretanje inflacije u kratkom i srednjem roku ovisit će, prije svega, o kontroli proračunskih rashoda u nadolazećem razdoblju, ne samo na razini središnje, nego i lokalne države.

NACIONAL: Hoće li Hrvatska nakon novog paketa mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva, biti otpornija na energetsku krizu?

Iako novi paket mjera donosi kratkoročnu zaštitu, Hrvatska nakon njega neće nužno postati otpornija na energetsku krizu. Najveći dio intervencija oslanja se na zamrzavanje cijena energenata i izravne subvencije, što ne rješava strukturne uzroke ovisnosti o uvozu niti stvara dugoročnu tržišnu stabilnost. Cijene električne energije ostaju fiksirane do 1. listopada 2026., a stabilnost opskrbe plinom osigurana je tek do 30. rujna 2026. To znači da zemlja ostaje izložena tržišnim šokovima kada prestanu izvanredne mjere. Nadalje, veliki fiskalni okvir paketa od 449 milijuna eura ne uključuje procjenu dugoročnog tereta ni utjecaja na proračun nakon što subvencije isteknu. Iskustvo s ranijim poreznim mjerama pokazuje da čak ni značajna intervencija države ne jamči smanjenje cijena. Dugoročno najkorisniji dio paketa odnosi se na ulaganja u obnovljive izvore energije, geotermalne projekte i modernizaciju toplinarstva. Međutim, njihova provedba je spora i administrativno zahtjevna, a broj korisnika relativno nizak. To znači da se energetska samodostatnost neće bitno povećati u kratkom roku. Uz to, mjere poput ograničavanja cijene struje više djeluju kao privremeni „štit“, nego kao poticaj na povećanje energetske učinkovitosti, pa ne mijenjaju strukturno visoku ovisnost o uvoznim energentima. Temeljni problem hrvatskog gospodarstva, a to je ovisnost o globalnim cijenama energenata i nedostatna domaća proizvodnja, tim se paketom tek djelomično ublažava, ali dugoročno ne rješava. Baš poput pacijenta koji pati od pretilosti, a injekcija Ozempica neće mu puno pomoći ako ne promijeni prehranu i postane fizički aktivniji.

PAŠKO BURNAĆ ‘Efekti novih mjera hrvatske Vlade neće biti optimalni jer se dijeli svima, a nikome dovoljno’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-04-03 17:34:23 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo