iustitia.bg
Dražen Ernečić, viši kustos Muzeja grada Koprivnice koji vodi Spomen područje Danica, predstavlja taj muzej na mjestu prvog koncentracijskog logora u NDH te najavljuje međunarodnu konferenciju ‘Dijalog o zastupljenosti 20. stoljeća u muzejima’
U četvrtak, dva dana nakon izlaska ovog broja Nacionala, u organizaciji Šoa akademije Židovske općine Zagreb (ŽOZ), u Zagrebu će biti održana međunarodna konferencija “Dijalog o zastupljenosti 20. stoljeća u muzejima”, na kojoj će sudjelovati stručnjaci iz Hrvatske, Srbije i Slovenije te iz muzeja Auschwitz-Birkenau u Poljskoj. Među govornicima će biti i viši kustos Muzeja grada Koprivnice Dražen Ernečić, autor tematske povijesne izložbe “Danica, prvi koncentracijski logor u NDH“ i voditelj Spomen područja Danica, izdvojene muzejske jedinice Muzeja grada Koprivnice, s kojim je Nacional razgovarao o temi spomenutog skupa.
Dražen Ernečić diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1998. godine radi kao kustos povjesničar u Muzeju grada Koprivnice, a od 2006., imenovanjem Ministarstva kulture i medija, kao viši kustos. Objavio je više desetaka stručnih naslova iz kulturne povijesti grada Koprivnice i koprivničke Podravine, a autor je i kustos 95 muzejskih izložbi u Muzeju grada Koprivnice, Ludbregu, Križevcima, Varaždinu, Čakovcu, Zagrebu. Kustos je prve međunarodne izložbe Muzeja grada Koprivnice od njegova osnutka, koja je 2009. održana u sinagogi u Mariboru, o Židovima u Koprivnici i holokaustu. Uz njegovu bogatu muzealnu, restauratorsku, uredničku, spisateljsku i izdavačku djelatnost, Ernečić je i kustos Spomen područja Danica, u kojemu je priredio važne izložbe te održao više desetaka predavanja za učenike i širu javnost.
NACIONAL: Kako, uoči skupa u četvrtak, općenito ocjenjujete muzejski i memorijalni tretman holokausta te genocida nad Srbima i Romima, ali i dvadesetog stoljeća općenito, u hrvatskim muzejima
To je iznimno bitno pitanje koje bi se moglo poslati doslovce na sve hrvatske muzejske ustanove i na koje doista i sam sa znatiželjom očekujem odgovore na konferenciji. No koliko sam kao muzealac upoznat s postavima u brojnim našim muzejima – iznijet ću krajnje subjektivan stav i pomalo radikalnu ocjenu – situacija je jadna i katastrofalna. Više i pompoznije su prezentirani, primjerice, antika, dvorci, plemstvo, barok i rokoko namještaj. Bio bih uistinu zadovoljan da me sadržaj konferencije demantira.
NACIONAL: Prije sedam godina, u siječnju 2018., u Nacionalu ste predstavili Spomen područje Danica, izdvojenu jedinicu Muzeja grada Koprivnice koja čuva sjećanje i komemorira žrtve prvog ustaškog logora u NDH. Tada ste pozvali državu da preuzme Spomen područje Danica jer bi, kako ste rekli, “s puno većim dignitetom brinula o tome”. Je li se to do danas dogodilo? Kako ocjenjujete današnje stanje Spomen područja Danica
Nakon tog predstavljanja u Nacionalu, i danas, kada ćemo se tijekom nekoliko dana prisjetiti 85. godišnjice osnutka logora Danica, stojim iza tih riječi. One su se argumentirano oživotvorile posljednjih godina na Spomen području Danica, koje evocira memoriju na prvi koncentracijski logor u NDH, smješten u barakama i zgradama austrougarske kemijske istoimene industrije sa samog početka 20. stoljeća. Ponekad je u javnim nastupima, kao i u životu, potrebno tražiti maksimalno da bi se prihodovalo realno. Dakle, u vrijeme tog intervjua nije bilo nikakvih financijskih ulaganja u Spomen područje, a od 2022./2023. i s ovom godinom ta ulaganja će prijeći iznos od 200.000 eura javnog novca i doista velikim angažmanom i htijenjem Grada Koprivnice i Ministarstva kulture. Ipak se kreće, i to zajedničkim ulaganjima Grada i države – to je poanta.
‘Pred nama je višegodišnji izazov stalnog muzejskog postava u Danici, koji bi se prostirao područjem bivšeg logora, i to nakon što Podravka preseli svoj kamionski parking’, kazao je Nacionalu kustos Spomen područja Danica Dražen Ernečić. FOTO: Saša ZINAJA/Nfoto.
NACIONAL: U istom tekstu Nacional je, uz vašu pomoć, predstavio i monografiju u tri toma o logoru Danica Zdravka Dizdara. U to vrijeme, 2018., treći tom Dizdarove knjige još nije bio objavljen. Je li objavljen do danas i kako biste ocijenili doseg i utjecaj tog njegova važnog djela
Da, treći svezak kapitalne edicije „Logor Danica u Koprivnici 1941.-1942.“ objavljen je 2020. godine. Bio sam glavni suradnik Zdravku Dizdaru u pisanju svake od triju knjiga. To izdanje sadrži posebno vrijedan popis imena i prezimena 4349 zatočenika koji su uhićeni zbog bilo koje zakonske osnove NDH i prošli kroz prvi ustaški koncentracijski logor Danicu s detaljnim podacima: gdje i kada su rođeni, imenima roditelja, što su bili po zanimanju, koje su vjere, nacionalnosti, kada su ih ustaše uhitili i zašto te, na kraju, u kojem su logoru i kada pogubljeni. Od tog ukupnog broja, u drugim logorima ubijeno je 3702 logoraša Danice, a na slobodu je pušteno 608. U Danici ustaše su ubile tri zatočenika: jednog Hrvata studenta iz Sarajeva koji je Anti Paveliću opsovao mater pa je dobio metak u čelo, i dva Srbina željezničara iz Srpskih Moravica koja su preminula od fizičkog prebijanja. Ove knjige su veliko djelo za hrvatsku historiografiju i ujedno velik doprinos hrvatskoj muzeologiji i kulturi sjećanja te temelj za budući stalni postav Spomen područja Danica u europskom kontekstu, jer to nas određuje kao misleće ljude. Te knjige su iz humanističkoga diskursa od strateške važnosti za razvoj identiteta Koprivnice u Europskoj uniji 21. stoljeća. Također, Spomen područje Danica je najsnažnija točka identiteta Koprivnice i na tome treba graditi svoju budućnost, kako zbog memorije, tako i zbog grane turističkoga gospodarstva, tj. “crnog turizma” kao i Oswiecim u južnoj Poljskoj – logor Auschwitz – ili Jasenovac uz ustaški logor Jasenovac, ili hrvatski Vukovar uz Spomen-groblje i Ovčaru.
NACIONAL: No Dizdarova su istraživanja uzrokovala i daljnje produbljivanje znanja o logoru Danica.
Točno. Upravo zahvaljujući knjigama kolege Dizdara pripremio sam i veliku tematsku povijesnu izložbu ”in situ” na Spomen području Danica o ustaškom logoru, koja je otvorena prošle godine, uz 80. obljetnicu oslobođenja Koprivnice od fašizma. Na izložbi je po prvi put predstavljeno svih osamnaest crteža logoraša Danice, akademskog slikara Zlatka Price, koji su izvorno svjedočanstvo života logoraša. Naposljetku, kolega Dizdar za navedenu ediciju na inicijativu Udruge antifašista Koprivnice primio je na svečanoj Skupštini uz Dan grada Koprivnice Medalju grada za 2023. godinu, što govori o tome koliko je Koprivnica kao grad svjesna europskih vrijednosti.
NACIONAL: U međuvremenu, na Glavnom kolodvoru u Zagrebu, uz mnogo kontroverzi, otvoreno je Spomen obilježje žrtvama nacizma i ustaškog režima. Ali željeznička lokomotiva koja stoji odmah do tog spomenika nije označena kao dio ustaškog pogroma, premda su baš njome zatočenici prevoženi u logor Danica, i usprkos tome što ste vi osobno tu činjenicu – da se ratna povijest te lokomotive prešućuje – nazvali “kulturocidom”. Kako to komentirate?
Prema povijesnim podacima kojima raspolažem, ta lokomotiva vukla je kompozicije s vagonima u kojima su bili Srbi, Židovi, Romi, Hrvati i ostali od kolodvora u Koprivnici u ustaški logor Danicu i obrnuto. Na vagonima je pisao natpis “trulo voće”. Vlakovi su do Koprivnice dolazili s doslovce cijelog teritorija NDH. Možda će rezultati novih istraživanja o lokomotivi dati i nove podatke. Kako danas drugačije to nazvati nego „kulturocidom“? U povijesnu i stručnu valorizaciju te parnjače, koju su zvali „Crna Katica“, lokomotive jedinstvenog broja 125-052, mislim da je prste umiješala politika. Sapienti sat – pametnome dosta. Pokušat ću plastično argumentirati sveprisutnost politike: kada je 1991. godine došao službeni dopis iz Hrvatskih željeznica u Zagrebu na Skupštinu Općine Koprivnica i u Muzej grada Koprivnice, kao glavni razlog za preseljenje „Crne Katice“ i vagona u Zagreb navedeno je da u Koprivnici nema uvjeta za njihovo adekvatno čuvanje, jer da su na Spomen području Danica nenatkriveni i izloženi valjda kiši i vjetru, a da će se u Zagrebu izgraditi natkriveni prostor u kojem će se lokomotiva čuvati. Danas istu tu lokomotivu kod Spomenika žrtvama nacizma i ustaškog režima na Glavnom kolodvoru “briju” obične zagrebačke, a ne spomeničke koprivničke atmosferilije. Nije li to, da parafraziram Hannah Arendt, najobičnija banalnost političkog odlučivanja
‘Na izložbi je po prvi put predstavljeno svih osamnaest crteža logoraša Danice, akademskog slikara Zlatka Price, koji su izvorno svjedočanstvo života logoraša.’. FOTO: Saša ZINAJA/Nfoto
NACIONAL: Je li nad Srbima u NDH počinjen genocid?
Da. Od ukupnog broja logoraša Danice koji sam naveo – 4349 zatočenika – najviše je bilo identificiranih Srba, i to 2798 od kojih su 2138 bili ratari. Od navedenog broja Srba iz Danice u drugim logorima stradalo je 2631 ili ogromnih 93,99 posto. Genocid među ostalim u svojoj definiciji podrazumijeva i namjeru u uništenju, pa ima li tu namjere? Razum daje samo jedan odgovor. Ili primjer: i prije proglašenja zakonskih osnova u NDH o obrani naroda i države, o rasnoj, vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti ili o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskog naroda te zabrani nepoćudnog političkog i komunističkog djelovanja koji su se počeli donositi na samom kraju travnja 1941. godine, u već osnovani koncentracijski logor Danica, utemeljen 15. travnja, na dan kad Pavelić dolazi iz Italije u Zagreb, 29. travnja je dovezena prva kompozicija s više od 500 Srba iz Grubišnog Polja, dakle i bez zakonske osnove, ali s ustaškom namjerom.
NACIONAL: Postoji li razlika u memorijalnom tretmanu ustaških žrtava u Hrvatskoj – Srba, Židova i Roma – i ako postoji, kako biste je opisali?
Odgovorio bih na ovo pitanje samo što se tiče Spomen područja Danice, što je u mojoj kustoskoj ingerenciji. Dakle, mirne profesionalne savjesti mogu izjaviti da u Koprivnici ne postoje apsolutno nikakve razlike u tretmanu kulture sjećanja na žrtve ustaškog genocida, holokausta, porajmosa ili zločina nad Hrvatima antifašistima, a što sam zorno i na uvid najširoj javnosti nastojao prikazati autorskim pristupom tematskoj povijesnoj izložbi „Danica, prvi koncentracijski logor u NDH 1941.-1942.“ Uz to dodajem da je i Koprivnica grad visokih demokratskih i građanskih standarda koji se s dignitetom odnosi prema svim strukturama svojih stanovnika. Takvo ozračje može osjetiti svatko tko i na jedan dan pohodi ovaj 750 godina stari srednjoeuropski grad koji danas, u 21. stoljeću, dijeli europske civilizacijske vrijednosti.
NACIONAL: Pratite li rad Spomen područja Jasenovac? Kako ste doživjeli svojedobnu ostavku ravnatelja Ive Pejakovića i kako komentirate činjenicu da se na posljednji natječaj za ravnatelja javio negacionist Igor Vukić, a nijedan od relevantnih povjesničara
Na ovo bih pitanje odgovorio citirajući riječi našeg važnog demografa Vladimira Žerjavića u njegovoj knjizi “Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga” iz 1992. godine: “Žrtve se broje, prebrojavaju, umanjuju, uvećavaju. Sa žrtvama se politizira, ideologizira, manipulira. Manipulacija je nedostojan čin. Istina je dug živih spram mrtvih. Žrtve ni u smrti ne ostavljaju u miru. U povijest se umiješala ideologija i politika, pa truju uspomene na žrtve.” Razmislimo li imalo, možemo zaključiti kako se te dalekovidne riječi mogu preslikati na posljednja hrvatska desetljeća, s amplitudama, naravno, to jest po potrebi hrvatskih političkih elita; desetljeća trošenja silne društvene energije na pitanja iz povijesti u krivom smjeru kako bi se nešto prikrilo u sadašnjosti. U takvom je ozračju došlo do ostavke cijenjenog kolege Ive Pejakovića na mjesto ravnatelja Spomen područja Jasenovac i niza novih natječaja za ravnatelja. No doista sam uvjeren, poznavajući život brojnih muzejskih ustanova, da je Javna ustanova Spomen područje Jasenovac preznačajna, prevrijedna i snažna muzejska ustanova, snažnija od “trenutnih“ proceduralnih pitanja i odgovora, te da će se doći do optimalnog i relevantnog imena i rješenja.
Detalj Spomen područja Danica, ulaz u nekadašnji prvi ustaški koncentracijski logor u NDH. FOTO: Saša ZINAJA/Nfoto
NACIONAL: Jeste li razmišljali da se javite na natječaj za ravnatelja Spomen područja Jasenovac?
Ne, ni najmanje, i to zato što je moja kustoska misija moj rodni grad i muzej grada i koprivničko-podravska memorija i baština, a u čijem je najširem sadržaju upravo Spomen područje Danica već gotovo tri desetljeća moj primarni fokus i stručni interes. Neka javnost ocjenjuje koliko sam u tom razdoblju doprinio kustoskim angažmanom, stručnim radom, okruglim stolovima i brojnim izložbama. Podsjetit ću da sam priredio izložbu o povijesti koprivničkih Židova i holokaustu u Sinagogi u Mariboru, koja je bila prva međunarodna izložba u povijesti Muzeja grada Koprivnice koji radi od 1945. godine; pripremio sam i održao više desetaka predavanja u školama i u javnosti te objavio više desetaka stručnih članaka i intervjua. U posljednje četiri godine uređuje se Spomen područje Danica, što se može argumentirati činjenicom da je Grad Koprivnica, na inicijativu Udruge antifašista Koprivnice, uložio 70.000 eura u obnovu prizemlja zgrade u kojoj je postavljena izložba o logoru Danica te, s Ministarstvom kulture i medija, još 80.000 eura u obnovu povijesno izvornoga logorskog zida. Sve je to uloženo u posljednje četiri godine. Ističem da je novoobnovljeno prizemlje zgrade otvoreno 2024., uz Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, iznimno značajnom muzejskom izložbom “Od Danice do Jasenovca“ autora Martine Barešić i Đorđa Mihovilovića, kolega iz JUSP-a Jasenovac, kojom oni ispravljaju i dopunjuju Dizdarova istraživanja o 500 logoraša Danice koji su završili u Jasenovcu, a Dizdar ih zbog kratkoće završnog istraživanja nije stigao evidentirati. Pred nama je sada višegodišnji izazov projekcije stalnog muzejskog postava u Spomen području Danica koji bi se prostirao područjem cijelog bivšeg logora, i to nakon što prehrambena industrija Podravka preseli svoj kamionski parking. U Koprivnici je za mene još jako puno stručnog muzejskog posla. Nadam se suradnji i pomoći što više vanjskih kompetentnih suradnika kako bi memorijalno Spomen područje Danica bilo dolično valorizirano, poput kolega iz Poljske, iz Auschwitza, Majdaneka, Sobibora i Belzeca. Ustaški logor Danica bio je koncentracijski logor u europskom fašističko-nacističkom kontekstu i bio je dio fašističko-nacističkog logorskog sustava u Drugom svjetskom ratu. I kao takvog ga treba akceptirati i u budućnosti proučavati. Time bi ne samo Spomen područje Danica i grad Koprivnica zauzeli značajno mjesto na europskoj karti crnih točaka povijesti, već bi se na višu razinu podigla i kultura sjećanja u Hrvatskoj, jer podsjećam: radi se o prvom koncentracijskom logoru u NDH. Takve humanističke prakse smatram posebno važnima kao protuteži suvremenom svijetu militantnog nasilja s industrijskim načinom uništavanja čovjeka. U sebi znam ponoviti riječi bivšeg glavnog kustosa muzeja u Auschwitzu, Ryszarda Domasika, da taj logor kao da nije bio dovoljna opomena čovječanstvu, jer mržnja, rasizam, nacionalizam, šovinizam i slične ideologije ne da nisu nestale nego naprotiv – danas jačaju svom snagom.
DRAŽEN ERNEČIĆ: ‘Hrvatski muzeji pompoznije prezentiraju barok i rokoko nego 20. stoljeće’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-03-28 20:06:38 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
