iustitia.bg
Mirna Sporiš Miani, nova v.d. ravnateljica Baleta splitskog HNK, u toj će se ulozi splitskoj publici predstaviti 27. ožujka, kad će baletni ansambl održati premijeru baleta ‘Giselle’. Ona je i koreografkinja tog baleta koji se u HNK Split nije izvodio 15 godina, a Barbara Bourek napravila je čak 120 kostima.
Nova v.d. ravnateljica Baleta splitskog HNK-a Mirna Sporiš Miani nastupit će prvi put u toj ulozi pred splitskom publikom 27. ožujka, na premijeri baleta „Giselle“. Dugogodišnja primabalerina i prvakinja Baleta HNK-a u Zagrebu, potom uspješna baletna pedagoginja u svojem Plesnom centru u Umagu, u Split je stigla prije nekoliko mjeseci na iznenadni poziv v.d. intendanta HNK-a u Splitu, opernog pjevača Bože Župića. Veliko uzbuđenje pred postavljanje velikog klasičnog „bijelog baleta“ Adolphea Adama posve je razumljivo, kako za Mirnu Sporiš Miani koja će ga koreografirati prema originalu Perrota, Corallija i Petipe, tako i za splitsku publiku. U Splitu se „Giselle“, poznata romantična baletna tragedija i uvijek veliki plesački baletni izazov, nije izvodila već 15 godina. Nacional je razgovarao s Mirnom Sporiš Miani o razlozima postavljanja tog baleta u Splitu, o njezinoj interpretaciji „Giselle“ i koreografskim izmjenama i dopunama koje želi unijeti na temelju vlastitog baletnog odrastanja, o pažljivom odabiru plesača za naslovne uloge i povjerenju u splitski ansambl, o pripremi čak 120 kostima za ovu izvedbu, ali i skorom dolasku međunarodnih baletnih zvijezda koje će nastupiti u „Giselle“ u povodu Međunarodnog dana plesa u travnju.
„Ovdje se osjećam kao doma“, istaknula je o prelasku u Split Zagrepčanka čiju su baletnu karijeru obilježile mnoge dramske baletne uloge, ali ponajviše uloga djevojčice Klare u baletu „Orašar“. Mirna Sporiš Miani kazala je što namjerava poduzeti za umjetnički razvoj plesača i ansambla splitskog Baleta, što će se sve zbivati na splitskoj baletnoj pozornici i na skorom Splitskom ljetu te što zanimljivo planira za jesen i novu sezonu ako nakon provedenog natječaja bude imenovana za ravnateljicu baleta HNK-a u Splitu u punom mandatu.
NACIONAL: Zašto ste odlučili svoj mandat započeti baš premijerom baletne tragedije „Giselle“?
Smatrala sam da je upravo „Giselle“ naslov kojim se najljepše moguće može otvoriti jedno novo umjetničko poglavlje u mojoj novoj karijeri. Riječ je o baletu koji u sebi nosi sve ono što smatram temeljnim vrijednostima klasične baletne umjetnosti, a koja kroz tradiciju i vrhunsku baletnu tehniku objedinjuje Adamovu glazbu, snažnu dramatizaciju i emotivnu istinu. „Giselle“ je djelo koje od plesača traži zrelost i spoznaju istinskih osjećaja, koje kroz specifičan baletni stil iz doba romantizma sjedinjuje i tvori jedan od najljepših baleta. U „Giselle“ se gledatelji zaista mogu prepustiti vlastitom uživanju kroz dijapazon ljubavnih osjećaja. Unatoč brojnim inscenacijama diljem svijeta i na hrvatskim pozornicama, to djelo je i danas svojevrsni ideal kojemu baletni umjetnici teže. Sama radnja ne zastarijeva, i danas je vrlo suvremena jer govori o ljubavi, izdaji, boli, ranjivosti, oprostu i onom nadnaravnom, gdje ljubav povrh svega nadilazi granice ovozemaljske prirode. Upravo sam zato poželjela da moj mandat započne ovim djelom koje za mene predstavlja istinsku ljubav, temeljnu premisu u životu. Kao umjetnička voditeljica splitskog baleta želim održavati visoki umjetničku i profesionalnu razinu, kroz klasičnu baletnu tradiciju uz osuvremenjivanje plesnih izričaja.
Mirna Sporiš Miani i dirigent Andrej Vesel, Foto: Ivana Ivanović/Pixsell
NACIONAL: Što je karakteristično za svaku izvedbu tog baleta, a u čemu se ogledaju privlačnost i posebnost vašeg čitanja „Giselle“ u izvedbi splitskog HNK-a
Držim se originalnih koreografskim predložaka koje s velikim poštovanjem prenosim i dodajem nova mala osobna rješenja. Djelo s tolikom tradicijom, čija je premijera bila 1841. godine, ima svoju težinu u dramaturgiji i atmosferi. Sama koreografija utkana je u svakog plesača još od školskih dana, pa sami koraci kroz godine dobivaju sve veći smisao. Bitno mi je naglasiti psihologiju likova tako da publika razumije i ne promakne joj nijedna mizanscena koja objašnjava slijed radnje. Giselle je svojevrsni romantično-fantastični horor u kojem se stvarni svijet i svijet onostranog neprestano dotiču. Nije mi cilj bio radikalno se odmicati od koreografske tradicije kako bih sebe istaknula. Moj rukopis itekako će se osjetiti, a to su plesna forma, koreografska rješenja, energija, ljubav, scene s mnoštvom dodatnih plesača i djece iz baletne škole i studija.
NACIONAL: Je li „Giselle“ bila vaš omiljeni balet tijekom zagrebačke baletne karijere?
„Giselle“ je balet s kojim sam se susrela već tijekom baletnog školovanja. Obično učenice dobiju priliku plesanja vile u drugom činu. Kroz to iskustvo mnogo nauče o plesanju u velikom ansamblu. Koreografija vila sadrži mnogo geometrijskih formi, linija, dijagonala, kružnica, plesanja sa svima u isto vrijeme te tako učenice mnogo nauče. To je bio i moj put koji se nastavio položenom audicijom i primanjem u baletni ansambl HNK-a u Zagrebu. Već u prvoj sezoni dobila sam priliku plesati ‘Seljački pas de deux’, vrlo zahtjevnu tehničku ulogu u 1. činu, koju sam nadalje plesala u raznim inscenacijama. Otplesala sam sve ansambl i solo uloge u ‘Giselle’, osim naslovne. Jer moj karakter je bio vrlo energičan i kako bi se u baletu reklo, bila sam tehničarka. Tadašnji pedagozi i baletni majstori oslovljavali su me kao karakternu i vatrenu balerinu. Giselle je lirska uloga, krhke djevojke, nevine, sramežljive i boležljivog srca, a ja sam bila sve samo ne to. Ne žalim što je nisam otplesala u svojoj karijeri jer sam imala prilike plesati mnoge druge uloge koje nisu lirske balerine. Vjerujem da bih i taj izazov prihvatila s punom predanošću, ali život mi je darovao druge kvalitete. Evo, sada imam priliku plesati i pokazivati mladim splitskim balerinama, prenositi im veliko iskustvo koje sam sakupljala kroz plesačku karijeru, pomno slušajući pedagoge i koreografe dok su opisivali kako Giselle treba izvoditi svoju ulogu. Posebne su balerine koje imaju tu mogućnost uprizoriti lik seoske djevojke, boležljiva srca i zaljubljive prirode. Dojam koji ostavljaju zaista nas treba uvjeriti da one i nisu s ovog planeta.
‘Moj će se rukopis u ‘giselle’ itekako osjetiti, a to je plesna forma, koreografska rješenja, energija, ljubav, scene ispunjene dodatnim plesačima i djecom iz baletne škole i studija’
NACIONAL: Što će ova splitska „Giselle“ pokazati u plesačkom smislu?
Ova splitska Giselle prije svega donosi jednu novu energiju i ozbiljnu mobilizaciju ansambla. Dugi niz godina „Giselle“ nije bila na repertoaru ovog kazališta. Dolaskom na poziciju v.d. ravnateljice, u kratkom sam roku snimila cijeli baletni ansambl i uvidjela potencijalne i perspektivne mlade plesače. Dala sam im priliku i sada je na njima da se uhvate u koštac i provjere jesu li spremni preuzeti odgovornost glavne uloge. To nije lak zadatak. Svi plesači u ulogama Giselle i grofa Albrechta debitirat će u svojim ulogama i to je za njih vrlo značajan trenutak u karijeri. Za premijeru sam za naslovnu ulogu Giselle odabrala balerinu Amandu DeVenuta, Amerikanku koja je došla u Split, a iza sebe ima nekoliko glavnih uloga. Zrelost kojom odiše Amanda uvjerila me je da će se predati ulozi vrlo profesionalno i požrtvovno. Kako bi ona dobila ohrabrenje i snagu u partneru, odabrala sam, kao gosta, za ulogu grofa Albrechta, predivnog Japanca Kentu Yamamota, koji je prvak u Slovenskom narodnom gledališču u Ljubljani. Kentu odlikuju šarm, iznimna duhovitost i savršena baletna tehnika. Brižno pazi na svaki zajednički ples s Amandom. Pomaže joj u svakom detalju kako bi bili sljubljeni i publiku uvukli u srž svoje ljubavne priče.
Moji asistenti, bivša prvakinja splitskog HNK-a Albina Rahmatullina i pedagog Vladimir Shuvalov, predano su uvježbavali mlade plesače prenoseći im svoja iskustva plesanja u „Giselle“. Splitski ansambl je vrlo mlad te je jedino rješenje bilo odabrati talentirane plesače s iskazanom liričnosti i glumačkim talentom. U drugoj podjeli zaista je dvoje vrlo mladih plesača, tek na početku svojih karijera, Daria Manoilo i Danyil Podhrushko. Debitanti za mene nisu rizik, već promišljena odluka da se pruži prilika umjetnicima koji mogu donijeti svježinu i udahnuti istinsku i novu energiju tim likovima.
NACIONAL: Kakve novosti uvodite u drugom činu, poznatom po plesu ljutitih šumskih vila, mističnosti i jezivosti atmosfere?
Baš je ljepota drugog čina u mnogobrojnosti ženskog baletnog ansambla i šumskih vila. U Splitu imamo baletnu školu u Glazbenoj školi Josipa Hatzea i Baletni studio, koje pohađaju velike baletne nade, pa sam ih pozvala na suradnju. Tako sam mogla povećati broj vila s uobičajenih 18 na 24. Vrlo sam zadovoljna kako napreduju kroz sam proces rada. Ta scena u drugom činu zaista će biti veličanstvena, pogotovo u velikim formacijama dijagonala i krugova koje će izmamiti uzdahe gledatelja. Veliki broj balerina u ansamblu stvara onu posebnu, gotovo hipnotičku snagu bez koje je „Giselle“ nezamisliva. Atmosfera jezive šume, prednji crni til na pozornici, promjena boje vilinskih kostima iz čisto bijelih u patinirane žućkasto-sive – nisu samo estetski detalji, nego aktivan dio naglašavanja dramatizacije. Renomirana hrvatska kostimografkinja Barbara Bourek osmislila je oko 120 kostima za ovu novu splitsku produkciju.
NACIONAL: Zašto će u ovoj splitskoj „Giselle“ prvi put nastupiti i međunarodne baletne zvijezde?
Uz izvedbu „Giselle“ u povodu Međunarodnog dana plesa, uputila sam poziv na gostovanje Iani Salenko i Marianu Walteru, istinskim međunarodnim baletnim zvijezdama. Za mene je to vrlo jasna umjetnička poruka. Želja mi je da splitska i hrvatska baletna publika osjete da je Split grad značajne kulturne tradicije, koji može i treba biti dio šireg međunarodnog baletnog dijaloga. Pojavljivanjem renomiranih baletnih zvijezda na našoj pozornici, otvaramo prostor razmjene, rasta i podizanja ukupne umjetničke razine, ne umanjujući vrijednost domaćeg ansambla. Takvi susreti važni su i za same plesače ansambla. Balet je umjetnost koja se razvija prijenosom iskustava, radnom disciplinom, slušanjem i dijeljenjem scenskog prostora s umjetnicima iz drugih baletnih sredina i kazališnih kuća. U tome vidim veliku korist kako za svoje plesače tako i za zahtjevnu splitsku publiku. Ako mi bude ukazano povjerenje vođenja baletnog ansambla, nakon funkcije vršiteljice dužnosti, ova praksa međunarodne povezanosti svakako će ostati dio moje ravnateljske prakse, kao i suradnja baletnih ansambala unutar Hrvatske. Izvedba „Giselle“ povodom Međunarodnog dana plesa, 29. travnja, iznjedrit će još jedan debitantski baletni par – prvakinju Baleta HNK u Splitu Evu Karpilovsku i Maksyma Bilokrynytskog.
NACIONAL: Kako je uopće došlo do vašeg angažmana u Baletu splitskog HNK-a
Moj angažman kao v. d. ravnateljice u splitskom HNK-u, doista je došao „kao grom iz vedra neba“. Neke stvari u životu ne možete planirati, ali kada se dogode, vrlo brzo osjetite imaju li smisla. Poziv od v. d. intendanta Bože Župića bio mi je veliko iznenađenje, ali i priznanje za minuli rad. Nakon završene aktivne plesačke karijere u HNK-u u Zagrebu, četiri godine provela sam u Istri kao umjetnička voditeljica Plesnog centra Carlotta Grisi, učeći djecu klasičnom baletu. Prihvatila sam novo radno mjesto u Splitu, ali u meni se otvorilo mnogo pitanja. Ubrzo sam uvidjela kako stvari stoje i da je moje putovanje u Split zapravo jedna nova misija. Došla sam u sredinu koju dobro poznajem, u kojoj ne samo da mogu biti jedan od kotačića u velikom postrojenju, već imam priliku stvarati temelje za budućnost. Za Split sam bila vezana od mladosti, splitski balet pratim unatrag trideset godina i dobro su mi poznate sve njegove faze rasta i stagnacije.
NACIONAL: U Split ste, dakle, stigli iz Umaga, gdje ste vodili Plesni centar Carlotta Grisi. Kakve veze Carlotta Grisi ima s „Giselle“?
Nakon 32 godine plesačke karijere u zagrebačkom HNK-u, moje profesionalno putovanje nastavilo se u Istri, gdje sam kao diplomirani baletni pedagog podučavala djecu u Plesnom centru Carlotta Grisi. Zahvaljujući uspjehu mojih učenika, dobar se glas proširio te sam davala satove baleta u Novigradu, Poreču, Rovinju i Vižinadi. Zanimljivo je da je sama Carlotta Grisi, rodom iz Vižinade, poznata svijetu po tome što je bila prva Giselle. Naime, Jules Perrot je upravo za Carlottu koreografirao taj balet, pronašavši u njoj nadnaravni plesni i glumački ideal koji može dočarati ulogu Giselle.
NACIONAL: Na kakvim ćete osnovama graditi i unapređivati rad splitskog baletnog ansambla
Kako bi baletni ansambl dobro funkcionirao, potreban je dobar sustav. A sustav se gradi strpljivo i s fokusom na dugoročne umjetničke ciljeve. Vodit ću se kvalitetama koje sam tijekom baletne karijere njegovala i cijenila, a to su vrlo predan rad, disciplina i pravednost. I realno sagledavanje, jer balet je poput vrhunske sportske discipline u kojoj su fuliranje i nedosljednost zabranjeni. U baletu je svaki dan novi dan, u kojem se ispočetka nalazimo pred izazovima repertoara, ali ponajviše pred izazovima svojih slabosti, mana i vrlina. Balet je poziv, a ne posao i tako ga treba i doživljavati.
U ansamblu imam 45 plesača, od toga ih je dosta honoraraca. Moj dio posla kao ravnateljice jest boriti se za nova radna mjesta kako bi se prava zaposlenika i honoraraca izjednačila. Brojčano smo skoro upola manji od zagrebačkog ansambla, s time da radimo veliki željezni baletni repertoar. Uvelike se pomažemo svojim podmlatkom, svojim učenicama iz Baletne škole J. Hatzea i Baletnog studija. Nažalost, nema upisanih dječaka pa smo primorani putem audicija pronalaziti muške plesače.
Trenutačno je veliki problem i sa stručnim kadrom, odnosno baletnim majstorima, kojih uvijek manjka. Ali u naznaci su neka nova mjesta i plesači s dugogodišnjim iskustvom koji će uskoro preuzeti te pozicije. Tim koji stvaram oko sebe treba i mora biti podupirući, profesionalan. Nit vodilja treba nam biti isti cilj i točka gledanja, što će jamčiti uspjeh ansambla. Ako želimo u ansamblu imati ozbiljan rast, onda stručni ljudi moraju biti organski dio kuće.
Ansambl trenutačno čine mladi i stariji, iskusni plesači, domaći i strani umjetnici, i upravo će iz tog spoja iznići dobar, zdrav i motiviran baletni ansambl. Posebno važnim pitanjem smatram jačanje domaćeg kadra, koji uz strane plesače čini dobru strukturu. Moja je želja imati kvalitetan ansambl koji će sustavno razvijati i vlastitu bazu.
‘Na 18. rođendan, dok sam plesala Klaru u ‘Orašaru’, počela je ratna uzbuna pa smo išli u skloništa. Nadalje sam ulogu Klare plesala 20 godina, vjerojatno najviše na svijetu’
NACIONAL: Koje ćete balete postaviti ove sezone?
Od predstava koje će još biti na repertoaru kuće do kraja sezone, istaknula bih balet „Gusar“, latvijskog koreografa Aivarasa Leimanisa, koja ide kao obnova nakon nekoliko godina neigranja. Imat ćemo i gostovanje s „Giselle“ u varaždinskom kazalištu, u sklopu projekta razmjene HNK-ova.
NACIONAL: Što ćemo gledati u baletnom dijelu Splitskog ljeta
Za Splitsko ljeto pripremamo tri kraća baletna i glazbena remek-djela: „Adagio sostenuto“ Rachmaninoffa, u koreografiji Lukasa Zuschlaga, Ravelov „Bolero“ u koreografiji Takuye Sumitomo i Gershwinovu „Rapsodiju u plavom“, koju ću ja koreografirati. Želja mi je plesačima priuštiti i nove plesne izričaje, pogotovo jer su vrlo mladi. To će im biti potpuno novo iskustvo, a publici ćemo pokazati da smo reprezentativni u izražavanju i sposobni odgovoriti na sve stilove u plesu i glazbi.
NACIONAL: Što će donijeti nova sezona ako vama i drugim ravnateljima te Boži Župiću kao intendantu, na jesen budu dodijeljeni mandati za vođenje HNK-a
Ako dođe do potvrde ravnateljskih mandatnih dužnosti, nastavit ću s vizijom koju njegujem. Samo ću je produbiti promišljenim odabirom predstava, koreografa i pedagoga, kako bi ansambl mogao rasti u profesionalnom smjeru. Nužna je suradnja između Opere i Drame jer samo zajedno možemo graditi novi identitet kuće. Mandat ne znači samo administrativni kontinuitet, nego i stvarnu umjetničku izgradnju ansambala. Nadam se koncertnoj verziji „Grka Zorbe“, postavljanju „Magnuma“ Ramija Be’era, nakon dvadeset godina s novim plesačima, obnovljenoj verziji „Orašara“…
NACIONAL: Kako je „Orašar“ obilježio vaš život?
„Orašar“ je mnogim plesačima prvi susret s baletom i plesanjem. Za mene je poveznica na mnoge načine, jedinstvene na svijetu. Kao dijete plesala sam u miševima. Kako sam rasla, prolazila sam sve uloge. Na 18. rođendan, dok sam plesala glavnu ulogu Klaru, za vrijeme „Valcera cvijeća“, počela je ratna uzbuna pa smo svi otišli u skloništa. Nadalje sam ulogu djevojčice Klare plesala dvadeset godina – vjerojatno najviše na svijetu. Proslavila sam tu obljetnicu i oprostila se od te uloge, a nastavila sam plesati „Španjolski ples“. Sve te godine skupljala sam drvene lutke orašara. Danas imam najveću kolekciju antiknih lutaka. Osim toga, moj diplomski rad na plesnoj akademiji pri ADU Zagreb, bio je pregled svih predstava „Orašara“ u Hrvatskoj, od prve izvedbe 1923. do danas. Bila sam i glavni stručni suradnik na izložbi o „Orašaru“ u MUO-u Zagreb 2016. godine. Tada su i moje lutke bile izložene javnosti. Danas prijatelji u šali znaju reći kako mi je lako kupiti poklon – starinsku lutku orašara, a moj tata mi je kao slikar stalno crtao orašare.
MIRNA SPORIŠ MIANI ‘Svi će plesači u splitskoj ‘Giselle’ debitirati kao Giselle i grof Albrecht’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-03-28 18:40:31 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
