KINESKI VELEPOSLANIK ‘Optužbe SAD-a da Kina pruža vojnu pomoć Iranu uopće nisu utemeljene’ 2026

iustitia.bg

Zbog početka rata s Iranom, američki predsjednik Donald Trump krajem ožujka odgodio je dogovoreni posjet Kini za sredinu svibnja. Odnosi između dviju zemalja dodatno su se u međuvremenu zakomplicirali s obzirom na to da je Kina u dobrim odnosima s Iranom, a SAD je optužuje da mu vojno pomaže i prijeti nametanjem carina od 50 posto. Kina je poručila da će odgovoriti protumjerama i tvrdi da se američke optužbe temelje na lažnim medijskim izvještajima o navodnoj vojnoj pomoći Iranu.

Po uvjerenju mnogih analitičara, za postizanje dvotjednog primirja u Perzijskom zaljevu zaslužna je upravo Kina, čiji su brodovi, usprkos iranskoj blokadi, prolazili kroz Hormuški zaljev jer je Kina jedna od najvećih uvoznica iranske nafte. Međutim, krhko primirje prošlog je vikenda ozbiljno narušeno, marinci su upali na iranski teretni brod, SAD blokira Hormuški zaljev, a iranske vlasti izjavile su da ne žele sudjelovati u drugom krugu pregovora koji bi se trebali nastaviti u utorak, 21. travnja, u Islamabadu.

O globalnoj svjetskoj sigurnosnoj i energetskoj krizi izazvanoj ruskom agresijom na Ukrajinu i američko-izraelskim napadom na Iran, tjednik Nacional razgovarao je s veleposlanikom Narodne Republike Kine u Republici Hrvatskoj, Qi Qianjinom, koji nakon četiri godine uskoro odlazi s dužnosti. Kaže da je u Hrvatskoj stekao brojne prijatelje i da će mu taj mandat, posljednji u karijeri prije odlaska u zasluženu mirovinu, ostati u lijepom sjećanju.

‘Kina nije sudionik rata koji je započeo u Zaljevu prije gotovo dva mjeseca, ali pokušava ispuniti svoju odgovornost kao mirotvorac i kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a’

Po obrazovanju magistar javne uprave, Qi Qianjin započeo je karijeru u novinskoj agenciji Xinhua krajem osamdesetih. U diplomaciju je ušao ranih devedesetih, a do danas je obnašao različite dužnosti u kineskom Ministarstvu vanjskih poslova i u kineskim veleposlanstvima u Državi Kuvajt, u Stalnoj misiji Narodne Republike Kine pri Ujedinjenim narodima, u Državi Izrael te u Egiptu i Siriji. Prije nego što je 2021. preuzeo dužnost u Hrvatskoj, radio je na Odjelu za zapadnu Aziju i sjevernu Afriku, u Ministarstvu vanjskih poslova Narodne Republike Kine.

NACIONAL: Hrvatski politički vrh, pa i javnost, uznemirila je vijest da je Srbija kupila kineske supersonične rakete, čime se hvalio srpski predsjednik Vučić. Kako biste opisali odnose sa Srbijom i predstavljaju li te rakete opasnost za Hrvatsku? Jeste li o tome razgovarali s hrvatskim dužnosnicima

Razumijem zabrinutost Hrvatske s obzirom na to da graničite sa Srbijom. Naravno, Kina nastoji imati prijateljske i partnerske odnose s objema zemljama – i s Hrvatskom i sa Srbijom. Što se tiče vojne suradnje sa Srbijom, moram reći da je to uobičajeno i u skladu s međunarodnim zakonima i normama. No moram istaknuti da ta vojna suradnja i naši odnosi sa Srbijom nikada nisu bili upereni protiv neke treće zemlje, u ovom slučaju Hrvatske. Ali budući da sam kineski veleposlanik u Hrvatskoj, spreman sam i želim razgovarati i imati konzultacije s hrvatskim dužnosnicima oko stvari koje ih brinu. Naš je cilj održati mir i stabilnost, kako u regiji tako i u svijetu, i unaprijediti svoje odnose i sa Srbijom i s Hrvatskom.

NACIONAL: S obzirom na najnovije događaje oko američke blokade Hormuškog zaljeva i iranske najave da neće sudjelovati u daljnjim pregovorima, vjerujete li da će se ipak održati drugi krug pregovora u Pakistanu?

Trenutačna regionalna situacija u kritičnoj je fazi tranzicije između rata i mira. Sada kada se otvorio prozor za mir, treba uložiti napore u stvaranje povoljnih uvjeta za brzo okončanje rata. Kina podržava relevantne strane u održavanju zamaha prekida vatre i pregovora te će nastaviti, u skladu s duhom prijedloga predsjednika Xi Jinpinga u četiri točke, promicati deeskalaciju i igrati konstruktivnu ulogu u konačnom postizanju trajnog mira i stabilnosti na Bliskom istoku.

NACIONAL: Nakon što je američki predsjednik Trump zaprijetio uvođenjem 50-postotnih carina Kini ako nastavi pružati vojnu pomoć Iranu, kineski predsjednik Xi najavio je protumjere i demantirao optužbe da Kina pomaže Iranu. Kakav ishod očekujete u toj situaciji?

Što se tiče optužbi SAD-a, one su potpuno neutemeljene. Kina nije sudionik rata koji je započeo u Zaljevu prije gotovo dva mjeseca, ali mi pokušavamo ispuniti svoju odgovornost kao mirotvorci i kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. I zato ponavljam da je optuživanje Kine za pružanje vojne pomoći Iranu potpuno neutemeljeno. Čini se da SAD pokušava naći žrtvenog jarca u ratu koji je sam započeo i ovo je pokušaj blaćenja kineske reputacije i imidža. A što se tiče prijetnji carinama od 50 posto, to je protuzakonito, prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije i međunarodnim zakonima. Osim toga, smatramo da ni u jednom carinskom ratu nema pobjednika. Povrh svega, za to nema uporišta ni u američkom zakonodavstvu. A što se tiče kineskog vojnog izvoza, mi tome uvijek pristupamo oprezno i odgovorno. Svaka takva suradnja sa stranim zemljama uvijek je u skladu s kineskim i međunarodnim zakonima.

NACIONAL: Međutim, Kina je jedna od rijetkih zemalja čijim brodovima Iran nije spriječio prolazak kroz Hormuški tjesnac i koja se nastavila opskrbljivati njegovom naftom. Kako biste opisali odnose s Iranom?

Kina nastoji imati prijateljske odnose sa svim državama, uključujući SAD, Europsku uniju, Hrvatsku, pa i Iran. Mi ne želimo stvarati neprijatelje diljem svijeta. Točno je da su Iran i Kina prijateljske zemlje. Imao sam priliku više puta posjetiti Iran dok sam bio zadužen za odnose s Iranom u Ministarstvu vanjskih poslova, ali i dok sam radio u kineskom veleposlanstvu u Kuvajtu. Moram reći da sam bio fasciniran iranskom drevnom civilizacijom, koja je stara tisućama godina i seže u doba Perzijskog carstva.

Kina je uspostavila diplomatske odnose s Iranom 1971. i otada smo ih podignuli na razinu sveobuhvatnog strateškog partnerstva, koje smo potpisali 2016. Naše dvije zemlje nemaju međusobnih sukoba i surađuju na različitim područjima, uključujući biznis, infrastrukturu i kulturu. Činjenica jest da je Kina jedan od najvećih uvoznika iranske nafte, a isto tako je i najveći trgovinski partner s Iranom. I jedna i druga zemlja pripadaju tzv. Globalnom jugu, u kojem su i članice BRICS-a, i to više politički nego ekonomski, i predane su obrani svoje suverenosti i nacionalne sigurnosti. Imamo čvrste temelje kako bismo promovirali svoje veze s Iranom i ostalim zemljama globalnog juga.

NACIONAL: Kina je osudila američku blokadu Hormuškog tjesnaca i najavila plan od četiri točke za postizanje mira na Bliskom istoku. Koje su to četiri točke i postoji li ikakva šansa da će ih američka strana uzeti u obzir?

Kao što sam rekao, Kina nije akter rata u zaljevskoj krizi i ratu u Iranu, međutim, kao globalna sila i stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a s dubokim vezama s Iranom i ostalim zemljama Perzijskog zaljeva, smatramo da je naša odgovornost uključiti se u postizanje mira i pomoći završetku rata. Zbog toga je naš predsjednik Xi tijekom posjeta emira Abu Dhabija, šeika Mohamed bin Zayeda Al Nahyana, Kini, iznio svoj prijedlog od četiri točke kako završiti rat i postići dugoročni mir i stabilnost u regiji. Kao prvo, Kina podržava princip mirne koegzistencije svih zemalja, uključujući, naravno, i šest zemalja Perzijskog zaljeva i Iran, koje bi kao neovisne i susjedne države trebale živjeti u miru jedna do druge.

Zato Kina smatra kako je važno poduprijeti napore da se odnosi između tih zemalja unaprijede i izgradi održiva sigurnosna arhitektura na Bliskom istoku. Kao drugo, Kina također podupire princip nacionalne suverenosti i teritorijalnog integriteta, što je temelj za sve države, osobito one u razvoju. A to uključuje i sigurnost svih zemalja. Treća točka je poštovanje međunarodne vladavine prava. Trebamo obraniti autoritet međunarodnog prava i ulogu UN-a, uz poštovanje Povelje UN-a. Smatramo da treba odbaciti akcije onih zemalja koje poštuju međunarodno pravo samo kada ga trebaju. I zato trebamo spriječiti pokušaje da, umjesto vladavine prava, uvedu zakone džungle. Smatramo da se sve krize i sukobi trebaju riješiti putem pregovora, na temelju poštovanja međunarodnih zakona. Četvrta i posljednja točka jest da trebamo podržati integrirani pristup razvoju sigurnosti. U ovom trenutku zabrinjava nas toliko kriza i sukoba koji se svakog dana događaju diljem svijeta. Zato je inicijativa Kine da se svi trebaju zalagati

Veleposlanik Narodne Republike Kine u Republici Hrvatskoj uoči odlaska s te dužnosti, ekskluzivno za Nacional naglašava da njegova država želi imati prijateljske odnose sa svim državama te negira tvrdnje da Kina snabdijeva Rusiju oružjem

NACIONAL: Kakva je bila uloga Kine u postizanju primirja između SAD-a i Irana, i to nakon što je predsjednik Trump zaprijetio „uništenjem civilizacije“?

Kad smo kod te prijetnje uništavanjem civilizacije – Kina je jedna od drevnih civilizacija, Hrvatska ima povijest staru 1100 godina, a perzijska civilizacija stara je tisućama godina i nije je baš lako uništiti. Što se tiče kineske uloge u postizanju primirja – doista, imali smo puno aktivnosti, a naš ministar vanjskih poslova Wang Yi odradio je 26 telefonskih poziva – s Iranom, zaljevskim državama, Rusijom. A naš posebni izaslanik za pitanja Bliskog istoka, veliki stručnjak za to područje, posjetio je zaljevske države, kao i Izrael. Svima smo predočili kineski prijedlog, naravno, u koordinaciji s Pakistanom, koji je bio domaćin pregovora između Irana i SAD-a i bit će domaćin i drugog kruga. Kina će nastaviti preuzimati svoju odgovornost kao velika zemlja i igrati pozitivnu ulogu kako bi dala svoj doprinos uspostavljanju mira i stabilnosti u toj regiji.

NACIONAL: Zašto je Kina, s Rusijom, uložila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o Hormuškom tjesnacu?

Kina smatra da se teritorijalni integritet i suverenost svih zaljevskih zemalja trebaju poštovati, a svi civili i civilne mete biti zaštićeni. Međunarodni pomorski put kroz Hormuški zaljev, kao i sva energetska postrojenja, trebaju također biti zaštićeni jer nisu bitni samo za regionalnu ekonomiju, već i za sve ostale zemlje svijeta koje s tog područja uvoze i izvoze naftu. Kina zato ne podržava iransku blokadu Hormuškog zaljeva. Ali isto tako smo protiv blokada koje provode ostale zemlje. Zato se nadamo da će se vratiti mir i sigurnost u Hormuški zaljev i da će biti otvoren za normalan međunarodni pomorski prijevoz nafte i ostalog tereta. Budući da je taj prijedlog došao od Bahreina, nama prijateljske zemlje, koja je također pogođena ovim sukobom, shvaćamo da se zemlje Zaljeva osjećaju ugroženo od Irana. Međutim, smatramo i da bi prijedlog o vojnoj pratnji brodova koji prevoze naftu i drugi teret, mogao biti pogrešno interpretiran i zloupotrijebljen unilateralno, od jedne države. Taj nacrt Rezolucije slao je pogrešan signal međunarodnoj zajednici. I zato smo stavili veto. Duboko smo zabrinuti da bi taj rat mogao eskalirati, osobito nakon prijetnji predsjednika Trumpa o uništenju cijele jedne civilizacije. A sve akcije Vijeća sigurnosti UN-a moraju težiti deeskalaciji sukoba u zaljevskoj regiji i postizanju mira. Kina smatra da su SAD i Izrael pokrenuli nezakonitu vojnu akciju i zbog toga takva rezolucija nije mogla biti usvojena od Vijeća sigurnosti UN-a. Uostalom, ni američki političari taj rat ne smatraju legalnim. Spomenut ću članak gospodina Richarda Haassa, bivšeg predsjednika Vijeća za vanjske odnose SAD-a i bivšeg generalnog direktora u Odjelu za planiranje politike Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Država. On je napisao da je predsjednik Trump započeo rat pod očitom pretpostavkom da će to biti brzo i lako, poput intervencije u Venezueli. Njegovi su željeni ciljevi bili vojna pobjeda, okončanje razvoja iranskog nuklearnog programa i promjena režima. Međutim, ništa od toga nije postigao, dok cijene goriva u cijelom svijetu, kao i u SAD-u, rastu, rastu cijene gnojiva, što pogađa poljoprivrednike, gospodarstvo usporava, inflacija raste, kao i nestabilnost. U tom procesu poginulo je 13 američkih vojnika, stotine su ranjeni, srušena su tri vojna aviona, a ovi tjedni rata koštaju desetke milijardi dolara. Zato u medijima i na društvenim mrežama sve češće postavljaju pitanja o uračunljivosti američkog predsjednika. To nije naš komentar, već ga je napisao bivši američki dužnosnik. Predsjednik Trump čak gubi podršku i među pripadnicima pokreta MAGA. SpomenuoHaassa kako bih istaknuo da taj rat nije legitimno započeo ni u SAD-u.

NACIONAL: Koliko je taj sukob opasan za svjetsku, ali i američku ekonomiju?

Citirat ću Izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda, kao najvećeg autoriteta za međunarodnu ekonomiju, koji je objavljen 30. ožujka, o posljedicama rata na planu globalne energetike, trgovine i financija. U njemu se kaže kako nakon mnogih kriza posljednjih godina s kojima se svijet susreo, od pandemije covida do rata u Ukrajini, doživljavamo novi šok, a to je rat u Perzijskom zaljevu. Naravno da se negativan utjecaj tog sukoba širi daleko izvan te regije. No to je tek početak. Mnoge zemlje se boje da će još dugo osjećati posljedice, osobito ako rat potraje. Šok je globalan, a svaka zemlja doživjet će ga na svoj način, ovisno o otpornosti i snazi svoje ekonomije. Naravno da su zemlje koje uvoze energiju, poput Kine ili Hrvatske, puno izloženije od onih koje je izvoze. Isto kao što su siromašne, osobito afričke zemlje daleko više pogođene ovom krizom od bogatih zemalja. Ovaj rat izazvao je seriju negativnih posljedica za ekonomiju i industriju mnogih direktno pogođenih zemalja, uključujući, naravno, i štetu koje trpe zemlje Perzijskog zaljeva.

‘Odnosi između Kine i Hrvatske mogli bi biti model za sve ostale europske zemlje’, rekao je kineski veleposlanik Nacionalovoj novinarki. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Je li Kina pretrpjela štetu s obzirom na to da i dalje uvozi naftu iz Rusije, a kineski brodovi pušteni su među prvima kroz Hormuški tjesnac?

Kina je najveći uvoznik nafte u Aziji. No tu su i Japan, Koreja, ali i europske zemlje, uključujući i Hrvatsku, koje itekako osjećaju povećanje cijene energije jer 20 do 30 posto svjetske nafte i 20 posto ukapljenog plina prolaze kroz Hormuški zaljev. Kako osigurati održivu opskrbu – to nije pitanje samo za azijske zemlje, već i za cijeli svijet pa tako i za europske zemlje. Međutim, i prema ovom Izvješću IMF-a, Kina stoji nešto bolje, ne samo zbog efikasnog mikro i makro ekonomskog upravljanja državom, već i zbog dovoljnih zaliha nafte, od tri milijarde barela. Isto tako imamo snažan industrijski lanac opskrbe i dovoljno kapaciteta rafinerija. Usprkos tome, Kina osjeća posljedice ovog sukoba i zato i pozivamo međunarodnu zajednicu da koordiniramo zajedničke akcije za energetsku sigurnost i protiv krize hrane, koja će zbog toga uslijediti.

NACIONAL: Kakav je stav Kine prema ruskoj agresiji na Ukrajinu i smatrate li pritiske SAD-a na predsjednika Zelenskog, da se odrekne dijela teritorija kako bi se uspostavio mir, legitimnim?

Nažalost, suočavamo se s dva rata, u Ukrajini i na Bliskom istoku. To je doista previše. Zapravo, ima ih još i više. Prema izvješćima koja sam pročitao, otkad je Donald Trump preuzeo vlast, ukupno se sedam ratova vodi po svijetu. Rat u Ukrajini ulazi u petu godinu i, poput sukoba u Zaljevu, generirao je puno patnje za obje zemlje.

NACIONAL: Ali tu agresiju započela je Rusija.

To je točno, no smatram da civili pate na obje strane. Puno puta sam o tome razgovarao s hrvatskim medijima – ja živim već neko vrijeme u Hrvatskoj i direktno osjećam kakav je stav hrvatskih, ali i europskih građana prema tom ratu i koliko su zabrinuti. Rezultat toga je da je većina europskih zemalja stavila pitanje sigurnosti na prvo mjesto, iznad gospodarstva i društvenog razvoja. Nacionalna sigurnost za većinu vlada postala je prioritet. Rat u Ukrajini izazvao je i visoku inflaciju, ogroman skok cijena električne energije i ljudi osjećaju posljedice koje se i na njih prelijevaju. Što se tiče ukrajinske krize, mi nismo akter u toj priči, no smatram da je to vrlo kompleksno pitanje. I tu osjećamo odgovornost da budemo nekako uključeni, ali ne direktno. Naš predsjednik Xi Jinping predstavio je svoj prijedlog za diplomatsko rješavanje ukrajinske krize u četiri točke. A prva je da suverenitet i teritorijalni integritet svake zemlje treba poštovati.

‘Kina smatra da su SAD i Izrael pokrenuli nezakonitu vojnu akciju i zato takva rezolucija nije mogla biti usvojena od Vijeća sigurnosti UN-a. Ni američki političari taj rat ne smatraju legalnim’

NACIONAL: Zbog sukoba na Bliskom istoku odgođen je najavljeni posjet predsjednika Trumpa Kini. Hoće li se taj sastanak dogoditi i kako biste opisali američko-kineske odnose u trenutačnom kontekstu?

Kina nastoji imati prijateljske odnose sa svim zemljama, pa i SAD-om. Ne želimo biti uključeni ni u kakav carinski ni trgovinski rat s Amerikom, koja je i dalje najveća svjetska supersila. No odnosi između Kine i Amerike nisu samo stvar naših dviju zemalja, oni se tiču i ostatka svijeta i utječu na međunarodnu stabilnost. I Kina i SAD su velike zemlje, teritorijalno i ekonomski, i naravno da mi ne možemo lako promijeniti jedni druge. Ali zato možemo promijeniti naše odnose i kako tretiramo jedni druge. Nadamo se da će se ovaj sastanak održati uspješno i ozbiljno se za njega pripremamo. No nitko ne zna kad će se to dogoditi. U svakom slučaju, mi smo spremni. Nadamo se da bi taj sastanak na vrhu, na kojem bi dva lidera licem u lice razgovarali o otvorenim pitanjima, mogao unaprijediti naše odnose i proširiti suradnju na različitim područjima. A najveći problem koji postoji između naših dviju zemalja je nedostatak razumijevanja i povjerenja. Zato smatram da temelj našeg odnosa s SAD-om treba biti međusobno pošt

NACIONAL: Budući da EU više ne može računati na partnerstvo SAD-a kao dosad, očekujete li da će doći do napretka u odnosima s Kinom, za koje ste rekli da su prilično kompleksni?

Bez obzira na činjenicu da političari u Bruxellesu, Europski parlament ili Europska komisija definiraju Kinu kao konkurenta ili rivala, postoji samo jedna definicija naše politike prema Europskoj uniji. Mi pokušavamo biti prijatelji i dobri partneri Europskoj uniji, bez ikakva kalkuliranja ili oklijevanja. No budući da je struktura Europske unije kompleksna, jer ima 27 zemalja članica, mi razumijemo da je često teško doći do jednoglasnih odluka i zajedničkog stava. Ipak, rekao bih da su se naši odnosi doista popravili. Ako govorimo u brojkama – trgovinska razmjena između Kine i EU-a godinama se mjerila u stotinama milijardi američkih dolara. Budući da smo promijenili svoj vizni režim, porasli su i dolasci europskih turista u Kinu – tijekom prošle godine imali smo dva milijuna europskih turista. Osim toga, europski lideri – njemački kancelar, španjolski premijer i mnogi europski čelnici – posjetili su Kinu u posljednje vrijeme. Uza sve naše razlike i neka nerazumijevanja, mi gledamo na EU kao na važnog partnera u multipolarnom svijetu, a na europske zemlje gledamo kao na važno tržište i važnu geopolitičku silu, kao i na važnu svjetsku civilizaciju.

NACIONAL: Kina je u dobrim odnosima s Rusijom i Iranom, koliki je to problem u odnosima sa zapadnim zemljama

Svakako je problem. No čini mi se da je naša politika prema Rusiji i ratu u Ukrajini bila samo izgovor EU-u protiv Kine. EU je optuživao Kinu da i dalje opskrbljuje Rusiju smrtonosnim oružjem, kupuje naftu i plin od Rusije i time financira rat protiv Ukrajine. Puno puta sam o tome govorio. Održavanje normalnih ekonomskih veza s Rusijom u kineskom je interesu, ali mi nikada nismo opskrbljivali Rusiju bilo kakvim smrtonosnim ili drugim kritičnim oružjem. Naša politika je vrlo jasna – mi želimo što skoriji prekid sukoba u Ukrajini i nikako ne želimo pomagati nastavku tog rata. Često se osjećamo nepravedno optuženi u toj priči.

NACIONAL: Hrvatska je članica EU-a, međutim, između naših dviju zemalja nema otvorenih pitanja, zagrebački gradonačelnik nedavno je bio u Kini, kao i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. Na kojim područjima naši odnosi mogu biti poboljšani?

Zapravo bi odnosi između Kine i Hrvatske mogli biti model za sve ostale europske zemlje. Između nas nikada nije bilo političkih sporova ni problema. Upravo suprotno – razvili smo suradnju na jako puno područja. Ja to zovem suradnjom na dva kolosijeka – prvi je infrastruktura, a kruna te suradnje svakako je Pelješki most. Osim toga, tvrtka CRBC, koja ga je izgradila, sudjelovala je na još nekoliko javnih natječaja za velike poslove. Sad ista tvrtka radi tunel iznad Splita i novi južni vijadukt u Zagrebu. Druge kineske tvrtke angažirane su na razvoju obnovljivih izvora energije, gradnji vjetroelektrana, solarne elektrane u Benkovcu, a kineska tvrtka BYD, koja proizvodi električne automobile, otvorila je predstavništva u Zagrebu i Splitu. Dakle, naša suradnja je dobra i stabilna, ali nikada nije dovoljno. Smatram da bismo trebali imati više zajedničkih projekata, osobito na planu zelene tranzicije. Isto tako, Kina bi trebala dobiti priliku više investirati u Hrvatsku – u aerodrome, pruge i drugu infrastrukturu – naravno, u hrvatskom interesu.

‘Što se tiče vojne suradnje sa Srbijom, to je u skladu s međunarodnim zakonima i normama. Ta vojna suradnja i naši odnosi sa Srbijom nikada nisu bili upereni protiv neke treće zemlje, u ovom slučaju Hrvatske’

KINESKI VELEPOSLANIK ‘Optužbe SAD-a da Kina pruža vojnu pomoć Iranu uopće nisu utemeljene’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-04-26 16:35:42 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo