iustitia.bg JASENOVAC U OPASNOSTI: Atmosferu u kojoj se na natječaj za ravnatelja Jasenovca javio predvodnik organiziranog negacionizma Igor Vukić proizvela je Vlada koja drži Jasenovac ‘na najhladnijem mogućem pogonu’, istraživanja su stopirana, ravnateljica radi ‘telefonom’, a studentima će se od sada naplaćivati ulaz
Nacional je proteklog tjedna analizirao dvostruki skandal koji je hrvatska javnost uglavnom nonšalantno prešutjela: činjenicu, s jedne strane, da se na nedavni natječaj za ravnatelja Spomen područja Jasenovac nije javio nijedan vjerodostojni kandidat te da su, s druge strane, prijave na natječaj poslali gorljivi negacionist Igor Vukić te manje poznati povjesničar iz Slavonskog Broda Petar Bašić. Premda je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek iskoristila svoje ovlasti i odbila obojicu kandidata te dosadašnjoj vršiteljici dužnosti ravnateljice Sari Lustig, inače posebnoj savjetnici premijera Andreja Plenkovića za pitanja Holokausta, suzbijanje antisemitizma i odnose sa židovskim zajednicama, produžila mandat za još godinu dana, cijela je ta situacija itekako zloslutna.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek iskoristila je ovlasti i odbila obojicu kandidata za ravnatelja Jasenovca Photo: Josip Regović/PIXSELL
Već i sama činjenica da se nijedan vjerodostojni kandidat nije odlučio javiti na natječaj za vođenje tako važne institucije povijesnog sjećanja u Hrvatskoj svjedoči o tome da u današnjoj Hrvatskoj, opterećenoj plimom ekstremne desnice, ne postoje uvjeti za profesionalno, politizacije lišeno vođenje te važne institucije, dok istodobno, to što se za ravnatelja odlučio javiti Igor Vukić, predvodnik organiziranog negacionizma koji predsjeda Društvom za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, svjedoči o tome da je proustaška desnica naslutila kako je došlo vrijeme da pokuša otvoreno, pod zaštitom države, krenuti u preuzimanje institucija koje želi uništiti.
‘Upravno vijeće ne može špekulirati o razlozima malog odaziva na natječaj niti ulazi u osobne namjere kandidata. Vođenje JUSP-a Jasenovac zahtijeva odgovornost i sposobnost sagledavanja šire slike’, kaže Matea Brstilo Rešetar, predsjednica Upravnog vijeća
Tome se, međutim, ne treba čuditi: ako je u listopadu prošle godine, u suorganizaciji parlamentarne stranke Hrvatski suverenisti, u Saboru mogao biti održan negacionistički skup protiv povijesne istine o Jasenovcu na kojemu je Igor Vukić održao govor – što je samo dio opće proustaške klime pokrenute zagrebačkim koncertom Marka Perkovića Thompsona 5. srpnja prošle godine – tada nema ničeg neobičnog u tome što je taj govornik na skupu u Saboru pomislio da bi mogao postati novi ravnatelj Spomen područja Jasenovac, kao što nema ničeg neobičnog ni u tome što se nitko vjerodostojan ne želi kandidirati za ravnatelja, jer zna da bi se suočio s istim razlozima zbog kojih je posljednji izabrani ravnatelj, Ivo Pejaković, 21. svibnja 2024. podnio ostavku: zbog pritiska na ravnatelja prouzrokovanog odbijanjem vlade Andreja Plenkovića da prizna povijesnu istinu kako su ustaše u NDH, osim nad Židovima i nad Romima, genocid provele i nad Srbima, čega je logor smrti Jasenovac bio najstrašnije i najprepoznatljivije središte.

Premijer Andrej Plenković već godinama ignorira agresivne pokušaje krajnje desnice koja Jasenovac proglašava ‘radnim logorom’ i paše mu da zanemareno Spomen područje ‘životari’ Photo: Matija Habljak/PIXSELL

Dosadašnjoj v.d. ravnateljici Sari Lustig, inače posebnoj savjetnici premijera Plenkovića za pitanja Holokausta, produljen je mandat Photo: Marko Lukunić/PIXSELL
Nacional je proteklog tjedna zatražio mišljenja nadležnih državnih institucija o ishodu propalog natječaja i trenutnom stanju Spomen područja Jasenovac. U četvrtak, 5. ožujka, vršiteljici dužnosti ravnateljice Spomen područja Jasenovac Sari Lustig poslali smo pitanja zatraživši njezin komentar na to što se na natječaj nije javio nijedan kandidat prihvatljiv ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek. Zanimalo nas je mišljenje Sare Lustig o tome što kvalificirane kandidate priječi da se prijave za taj posao te ima li, po njezinu mišljenju, u Hrvatskoj dovoljno kvalificiranih povjesničara koji bi ga mogli obavljati. Zanimalo nas je i njezino mišljenje o kandidatima koji su se javili, Igoru Vukiću i Petru Bašiću, a pitali smo i kakvo je, po ocjeni Sare Lustig, trenutno stanje Spomen područja Jasenovac, koji su ključni problemi i kako ocjenjuje djelatnost institucije. Do zaključenja ovog broja Nacionala Sara Lustig ostala je vjerna običaju kojeg se drži otkad vodi Spomen područje Jasenovac: ignorirala je pitanja Nacionala.
‘Pa tko bi od pametnih povjesničara želio raditi u ustanovi u kojoj mu je mišljenje ograničeno već donesenim političkim odlukama, poput one da nije počinjen genocid nad Srbima već samo masovni zločini?’
Istog dana, u četvrtak, 5. ožujka, Nacional je glasnogovornici Ministarstva kulture i medija Renati Margaretić Urlić poslao slična pitanja. Željeli smo doznati komentar ministrice Nine Obuljen Koržinek na to što se na natječaj nije javio nijedan prihvatljivi kandidat i što, po ministričinu mišljenju, priječi kvalificirane kandidate da se prijave za posao ravnatelja Spomen područja Jasenovac. Zanimalo nas je i zašto je ministrica odbila kandidate Vukića i Bašića te koji su suštinski razlozi za to odbijanje. Odgovor je Nacionalu u petak, 6. ožujka, poslala glasnogovornica Renata Margaretić Urlić.
“Obavještavamo vas da je ministrica kulture i medija dr.sc. Nina Obuljen Koržinek odlučila produljiti mandat vršiteljici dužnosti Javne ustanove Spomen područja Jasenovac Sari Lustig koja je uspješno u zadnjih godinu dana vodila ustanovu, radila na provedbi preporuka IHRA-e (Međunarodni savez za sjećanje na Holokaust, op.a.) i pokrenula niz aktivnosti koje promiču ulogu JUSP Jasenovac kao ključne ustanove za obrazovanje o Holokaustu i zločinima počinjenima za vrijeme NDH. Ne možemo komentirati interes ili izostanak interesa za prijavu na predmetni natječaj. Istaknut ćemo samo da svaki ravnatelj ili ravnateljica javne ustanove, uz stručne kompetencije i poznavanje područja kojim se bavi ustanova, treba dokazati svoje iskustvo, ali i upravljačke sposobnosti”, odgovorila je Renata Margaretić Urlić, ne precizirajući po čemu je to Sara Lustig “uspješno u zadnjih godinu dana vodila ustanovu” i “radila na provedbi preporuka IHRA-e”, kao ni koje je to aktivnosti pokrenula “koje promiču ulogu JUSP Jasenovac kao ključne ustanove za obrazovanje o Holokaustu i zločinima počinjenima za vrijeme NDH”.

Predsjednica Upravnog vijeća Spomen područja Jasenovac Matea Brstilo Rešetar kaže da podržava odluku ministrice kulture i medija u vezi natječaja za ravnatelja Photo: Sanjin Strukić/PIXSELL
U četvrtak, 5. ožujka, Nacional je pitanja poslao i predsjednici Upravnog vijeća Spomen područja Jasenovac Matei Brstilo Rešetar koja je odgovorila dan kasnije, u petak, 6. ožujka. Na pitanje kako komentira činjenicu da se na natječaj nije javio kandidat prihvatljiv ministrici, odgovorila je kako je “natječajni postupak proveden sukladno zakonu te ovlastima Osnivača”. “Cilj je pronaći kandidata koji svojim stručnim znanjem, kompetencijama i upravljačkim sposobnostima može osigurati kvalitetan razvoj ustanove kao i sposobnost njezina vjerodostojnog predstavljanja u stručnom, društvenom i međunarodnom kontekstu. Očito je procjena bila da među prijavljenim kandidatima nije bilo osobe koja u potpunosti odgovara tim zahtjevima”.
Na pitanje što, po njezinu mišljenju, kvalificirane kandidate priječi da se prijave, odgovorila je kako “Upravno vijeće ne može špekulirati o razlozima malog odaziva na natječaj niti ulazi u osobne namjere kandidata”. “Prijava je isključivo osobni izbor, a vođenje JUSP Jasenovac zahtijeva punu odgovornost i sposobnost sagledavanja šire slike – strateške uloge ustanove u nacionalnom i međunarodnom kontekstu”. Na pitanje ima li u Hrvatskoj dovoljno kvalificiranih povjesničara za taj posao, Matea Brstilo Rešetar je odgovorila kako “sigurno ima, međutim, zvanje povjesničara može biti prednost, ali ne i jedina kvalifikacija za vođenje ustanove”.
Odgovarajući na pitanje o njezinu mišljenju o kandidatima Igoru Vukiću i Petru Bašiću, odgovorila je kako “formalni uvjeti natječaja nisu mjerilo kompetentnosti”. “Upravno vijeće razmotrilo je dostavljenu dokumentaciju i prijedloge četverogodišnjih programa rada oba kandidata te je na temelju uvida ocijenilo da kandidati ne udovoljavaju kriterijima potrebnima za vođenje Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac. Cjelokupna natječajna dokumentacija sukladno Zakonu o muzejima uputila se Osnivaču na daljnje postupanje u svrhu donošenja odluke. Odluku ministrice kulture i medija dr.sc. Obuljen Koržinek podržavamo”.

Spomen područje Jasenovac kao institucija ugroženo je negacionističkom atmosferom u društvu, ali i političkim pritiskom Plenkovićeve vlade koja prešutno osporava genocid i nad Srbima Photo: Luka Batelić/PIXSELL
Na pitanje kako funkcionira Spomen područje Jasenovac pod vodstvom vršiteljice dužnosti ravnatelja i zašto se rijetko spominje u javnosti, predsjednica Upravnog vijeća odgovorila je kako “Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac nastavlja redovito obavljati svoju djelatnost u skladu sa zakonom i važećim programima rada. Puno poslova je načinjeno, a koji su ključni za stabilno i održivo funkcioniranje Ustanove. Upravo djelatnici koji svakodnevno rade u JUSP Jasenovcu čine ustanovu i omogućuju njezin kontinuitet i učinkovito funkcioniranje, unatoč izazovima”, ne precizirajući kojih je to “puno poslova načinjeno” ni koji su to “izazovi”.
Ako je, dakle, suditi prema odgovorima nadležnih državnih činovnika, u Spomen području Jasenovac nema problema vrijednih spomena, neovisno o tome što je natječaj morao biti poništen: rad Spomen područja ili nije vrijedan rasprave, kako to sugerira šutnja Sare Lustig, ili ustanova uspješno radi i pokreće niz aktivnosti te “redovito obavlja svoju djelatnost u skladu sa zakonom i važećim programima rada”, kako sugeriraju odgovori Ministarstva kulture i predsjednice Upravnog vijeća Matee Brstilo Rešetar.
No stavovi koje je Nacional prikupio u razgovoru s predstavnicima zajednica žrtava, stručnjacima, aktivistima za ljudska prava i potencijalnim kandidatima za ravnatelja – od kojih većina nije željela istupati pod svojim imenom – oslikavaju dijametralno suprotnu sliku, prikazujući Spomen područje Jasenovac kao instituciju ugroženu općom negacionističkom atmosferom u društvu, ali ne manje i političkim pritiskom Plenkovićeve vlade koja je, prešutno osporivši povijesnu istinu da su ustaše, pored Holokausta i Samudaripena – genocida nad Romima – genocid počinile i nad Srbima, uzrokovale ostavku profesionalca Ive Pejakovića i time odbile buduće vjerodostojne kandidate za ravnatelja Spomen područja Jasenovac, a dugoročno ugrozila i vjerodostojnost same institucije te time otvorila put pokušajima negacionističke desnice da preuzme instituciju, čega je kandidatura Igora Vukića vjerojatno tek prvi korak.
Nacional je proteklog tjedna razgovarao s nekoliko potencijalnih i vjerodostojnih kandidata za ravnatelja Spomen područja Jasenovac za koje bi, zbog njihova javnog rada, objavljenih radova i stručnih kvalifikacija, bilo logično da su se javili na natječaj. O atmosferi u kakvoj danas djeluje Spomen područje Jasenovac govori već i činjenica da nitko od njih nije htio pod svojim imenom govoriti o razlozima zbog kojih se nisu javili. Štoviše, jedan nam je sugovornik kazao kako ne želi objašnjavati “da se kasnije ne ugrize za jezik”.
“Oprostite, ali bolje je da ne govorim. Ne želim se kasnije kajati. Moram biti oprezan”, doslovno nam je kazao taj sugovornik. Drugi sugovornik, povjesničar i stručnjak za Drugi svjetski rat, na pitanje o tome kako objašnjava skandal oko natječaja, kazao nam je ovako, tražeći da ne navodimo njegovo ime.
“Pa tko bi od pametnih povjesničara želio raditi u ustanovi u kojoj je njegovo mišljenje ograničeno već unaprijed donesenim političkim odlukama, poput one da nije počinjen genocid nad Srbima već samo masovni zločini? Pa zašto je Ivo Pejaković podnio ostavku? Zašto je njegova ostavka prihvaćena U Spomen području Jasenovac rade divni i odgovorni povjesničari, poput Đorđa Mihovilovića, ali politika je uvijek bila upletena u rad te institucije”, kazao nam je taj sugovornik.

‘Pa tko bi se javio na natječaj u situaciji kad dobro znate da možete plivati kako vam se kaže, ili…’, rekao je Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb Photo: Saša Zinaja/Nfoto
Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus, jedini predstavnik neke od zajednica žrtava ustaškog režima koji nam je pristao dati izjavu, bio je jezgrovit, ali jasan:
“S obzirom na situaciju, nisam iznenađen time što se na natječaj nije javio nitko vjerodostojan. Pa tko bi se javio u situaciji kad dobro znate da možete plivati kako vam se kaže, ili… Sjećamo se da je Ivo Pejaković otišao zbog razloga o kojima ne bih diskutirao”.
No Ognjen Kraus istaknuo je nešto drugo. “Iznenađuje me hrabrost da se javi netko poput Igora Vukića. Još bi samo trebalo da je prihvaćen. Dotle, ipak, nismo još dotjerali”, sarkastično je dodao.
Valja podsjetiti kako je Spomen područje već godinama na udaru negacionističke desnice. Ove godine navršit će se deset godina otkako su pripadnici negacionističke desnice, danas predvodnici Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, na komemoraciji žrtvama logora potkraj travnja 2016., uz skandalozno dopuštenje tadašnje ravnateljice Nataše Jovičić, u Spomen području položili vijenac na kojemu se tvrdilo kako je logor postojao i nakon oslobođenja 22. travnja 1945.
Taj je skandal bio jedan od najvažnijih razloga zbog kojih je ravnateljica Nataša Jovičić nekoliko mjeseci kasnije na vlastiti zahtjev otišla s mjesta ravnateljice, da je zamijeni dugogodišnji kustos Ivo Pejaković, koji je pokušao spriječiti to polaganje blasfemičnog vijenca. Nacional je međutim doznao kako se i Pejaković skanjivao prihvatiti odgovornu dužnost ravnatelja koju upućeni nazivaju “jednim od najtežih položaja u Hrvatskoj”.
Njegovo se nepovjerenje pokazalo opravdanim: suočen s historiografski neopravdanim, revizionističkim stavom vlade Andreja Plenkovića i Ministarstva kulture Nine Obuljen Koržinek, koji odbijaju priznati da je nad Srbima u NDH počinjen genocid pa od ravnatelja Spomen područja Jasenovac implicitno očekuju da promovira isti taj stav, Ivo Pejaković iskoristio je jedan javni napad na dio povijesnog objašnjenja koje je godinama pisalo na internetskoj stranici Spomen područja te 21. svibnja pretprošle godine podnio neopozivu ostavku.
Od tada do danas, Spomen područjem upravlja vršiteljica dužnosti, a tako bi, kako predviđaju neki od naših sugovornika, moglo ostati još godinama, jer Plenkovićevoj vladi odgovara da Spomen područje postoji, ali životari na rubu javnog interesa, zanemareno, ali uvijek podobno da se, kada zatreba, u njemu izvede kakva simbolička gesta deklarativne posvećenosti Vlade sjećanju na ustaške zločine.

Premijer Andrej Plenković prošle godine na obilježavanju 80. obljetnice proboja zatočenika iz Jasenovca i svečanom otvorenju komemorativnog projekta Staze sjećanja s ministrom unutarnjih poslova i potpredsjednikom Vlade Davorom Božinovićem i ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek Photo: Matija Habljak/PIXSELL
Nacional tako doznaje kako Spomen područje Jasenovac “radi na najhladnijem mogućem pogonu”. Istraživački poduhvati kakve su kustosi Spomen područja radili u prošlosti obustavljeni su, kao i izložbe.
“Nekada su imali i po nekoliko izložbi godišnje, a sada ništa. Sve je maksimalno usporeno. Vršiteljica dužnosti rijetko odlazi iz Zagreba na posao i sve obavlja telefonom i e-mailom, premda valja priznati da to nije činila ni Nataša Jovičić. Samo je Ivo Pejaković, koji je živio blizu, svaki dan išao na posao”, oslikao nam je sliku današnjeg Spomen područja jedan sugovornik. Dodatni je detalj činjenica da je Spomen područje nedavno usvojilo novi pravilnik, prema kojemu će se organizirani odlasci studenata u Spomen područje ubuduće – morati plaćati.
Povjesničar Hrvoje Klasić jedan je od rijetkih sugovornika koji su pristali pod vlastitim imenom komentirati stanje u Spomen području. “Drago mi je da je razum prevladao i da nisu prihvaćene osobe koje bi zbog negiranja Holokausta i genocida trebali biti sankcionirane, a ne da se javljaju za ravnatelja Spomen područja. Ali sama činjenica da se javljaju znači da im okruženje to omogućuje. A zašto i ne bi kad znamo da su dovedeni u Sabor kako bi iznosili svoja viđenja o logoru Jasenovac”, aludirao je Klasić na Igora Vukića.
Klasić kaže kako je “više razloga” zbog kojih je teško očekivati da će se za ravnatelja Spomen područja javiti itko kompetentan. “Jedan je razlog tehničke prirode: Jasenovac je udaljen pa bi ravnateljica ili ravnatelj, ako živi u Zagrebu, svaki dan trebao putovati sat i pol u jednom smjeru, što nije najsretnije rješenje”, kaže Klasić.

‘Naravno da bi dolazak negacionista koji tvrde da Jasenovac u NDH nije bio ništa nego radni logor i da je ondje postojao takozvani ‘trostruki logor’, dao dodatni vjetar u leđa svim hrvatskim revizionistima’, upozorava povjesničar Hrvoje Klasić Photo: Saša Zinaja/Nfoto
Nadalje, objasnio je, “nema mnogo ljudi koji se bave pitanjima Holokausta i genocida nad Srbima i Romima, a taj se izbor dodatno sužava kad se ima na umu aktualno okruženje u kojemu bi netko trebao voditi ključnu instituciju za istraživanje i čuvanje sjećanja na Holokaust i genocid, u društvu u kojemu se ti zločini često negiraju, pa ih čak i vlast relativizira. Od ljudi iz hrvatske vlasti mi ne možemo čuti iskren odgovor jesu li ustaše počinile genocid nad Srbima, dok u slučaju Holokausta nad Židovima kao odgovorni se uglavnom navode nacisti. Dakle, onaj tko bi došao na čelo Spomen područja Jasenovac unaprijed bi morao znati kakvim bi pritiscima bio izložen, i to ne od radikalnih opskurnih organizacija kakvih ima u svakom društvu, nego od ljudi na vlasti. Zbog svega toga bit će vrlo teško doći do izbora ravnatelja jer bi se moralo steći više faktora da se to dogodi. U svakom slučaju, izgledi za izbor ne izgledaju mi baš najbolje”.
On ne krije da budućnost Spomen područja Jasenovac smatra “velikim problemom”.
“Sara Lustig može održavati pogon da funkcionira, ali nisam siguran koliko ona to želi raditi i ubuduće. Sada to vjerojatno radi jer je u dobrim odnosima s ljudima iz HDZ-a, ali ako ona ode i nitko se drugi ne pronađe, Spomen područje naći će se u problemu. No žalosno je što uopće razgovaramo o budućnosti institucije tako da je vežemo za osobu ravnatelja, zato što u razgovoru o tome zapravo raspravljamo hoće li na čelo institucije doći netko tko ne vjeruje u historiografiju koja Jasenovac prikazuje kao mjesto stradanja, kao ‘balkanski Auschwitz’. Položaj ravnatelja trebao bi biti najmanje važan, ali bi stvari u tom pogledu morale biti kristalno jasne, a nisu. Nažalost, ne živimo u takvom društvu”, kazao je Klasić.
Spomen područje Jasenovac, smatra Klasić, ipak neće doživjeti najgore.
“Postojat će i dalje, između ostalog i zbog licemjerja hrvatske politike, kao što ćemo službeno i dalje imati Dan antifašističke borbe i Dan sjećanja na žrtve Holokausta, a u udžbenicima spominjanje partizanske borbe zbog europske i svjetske javnosti. Plenkoviću osobno sigurno neće pasti na pamet da ugasi Jasenovac, ali da se pita mnoge ljude u vlasti, pri čemu ne mislim samo na političare Domovinskog pokreta nego i iz HDZ-a, a kamoli na neke intelektualce i ljude od utjecaja, oni ga možda ne bi ugasili, ali bi svakako promijenili njegov sadržaj. To se zasad ne događa samo zahvaljujući kukavičluku desnice i straha od posljedica iz Bruxellesa, možda Washingtona i Tel Aviva”, ocijenio je Klasić, dodajući kako “narativ o ustaškom režimu i njegovim zločinima ne ovisi isključivo o djelovanju Spomen područja Jasenovac, jer smo i pod bivšim ravnateljem, kada je institucija funkcionirala normalno, u društvu imali procvat revizionizma i negacionizma”.
“Ali naravno da bi dolazak negacionista koji tvrde da Jasenovac u NDH nije bio ništa nego radni logor i da je ondje postojao takozvani ‘trostruki logor’, dao dodatni vjetar u leđa svim hrvatskim revizionistima. Naprosto, bez jasne i odlučne strategije, prije svega HDZ-a, da se svemu tome stane na kraj, Spomen područje Jasenovac, ma kakav ga stručnjak vodio, ne može samo po sebi pomoći da se zaustavi plima revizionizma u društvu. Sve je to jedan veliki poraz, ne za Spomen područje Jasenovac, nego za cijelo hrvatsko društvo”, zaključio je Klasić.
Vrh države 22. travnja dolazi u Jasenovac, ali nitko ne drži govor. Habulin traži da govore: ‘Neka jasno kažu što obilježavamo, što i koga komemoriramo, tko su bile žrtve a tko počinitelji zločina, kao i tko je i od koga oslobodio logor’
Raskol između stavova vlasti s jedne i zajednica žrtava i znanstvene zajednice s druge strane nastavit će se, čini se, i u organizaciji predstojeće ovogodišnje 81. obljetnice oslobađanja logora i tradicionalne komemoracije u Spomen području Jasenovac 22. travnja. U izjavi za Nacional, Franjo Habulin, predsjednik Savjeta Spomen područja Jasenovac, savjetodavnog tijela u kojemu su, među ostalima, predstavnici zajednica žrtava, kazao je kako će zahtijevati da ove godine, za razliku od prošle, na komemoraciji bude održan govor u kojemu će biti jasno rečeno “što obilježavamo, što i koga komemoriramo, tko su bile žrtve a tko počinitelji zločina, kao i tko je i od koga oslobodio logor”.

Franjo Habulin, predsjednik Savjeta Spomen područja Jasenovac s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem na prošlogodišnjem odavanju počasti žrtvama ustaškog logora Jasenovac Photo: Matija Habljak/PIXSELL
“Lani nije bilo govora”, podsjetio je Habulin, inače i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA).
“Održan je program, glumci su čitali svjedočanstva logoraša. Sve je to u redu, ali mora biti održan i govor u kojemu će biti jasno rečeno što je bio ustaški logor Jasenovac i zašto je to važno za današnjicu. Savjet će o tome uskoro raspravljati”, najavio je za Nacional Franjo Habulin.
S druge strane, čini se kako predstavnici države misle posve suprotno. Evo kako je predsjednica Upravnog vijeća Spomen područja Jasenovac Matea Brstilo Rešetar odgovorila na pitanje Nacionala priprema li se i ove godine komemoracija 22. travnja i hoće li na njoj sudjelovati svi predstavnici zajednica žrtava, što proteklih godina nije bio slučaj:
“Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac sudjeluje u pripremi komemoracije u skladu sa svojom zakonskom i društvenom odgovornošću očuvanja sjećanja na žrtve logora Jasenovac. Komemoracija je prije svega čin pijeteta prema žrtvama i u tom bi pogledu trebala odaslati jedinstvenu poruku, neovisno o trenutnoj unutarnjopolitičkoj dinamici. Sudjelovanje na komemoraciji uvijek je stvar odluke onih koji su na nju pozvani, no njezina svrha ostaje nepromijenjena – dostojanstveno čuvanje sjećanja na žrtve logora. Prošlom komemoracijom učinjen je vidljiv iskorak u skladu sa suvremenim komemorativnim praksama, čime je ustanova naznačila smjer daljnjeg razvoja, a većina je sudionika to i prepoznala.”
Na prošlogodišnju komemoraciju došli su predsjednik Republike, predsjednik Vlade i predsjednik Sabora, ali nitko od njih nije rekao nijednu riječ.

Bivši predsjednik Stjepan Mesić, premijer Andrej Plenković, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, predsjednik Zoran Milanović i v.d.ravnateljica Jasenovca Sara Lustig na prošlogodišnjem obilježavanju koje je proteklo bez riječi Photo: Matija Habljak/PIXSELL
NA METI REVIZIONISTA Stručnjaci ne žele na čelo Spomen područja Jasenovac jer Vlada odbija priznati da su ustaše počinile genocid nad Srbima 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-03-15 19:17:18 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo


