Nataša Popović, direktorica Festivala tolerancije, govori o festivalu koji će se projekcijom filma ‘Očevina’ redatelja Paweła Pawlikowskog 8. listopada otvoriti jubilarni 20. put i posljednje tri godine održava se u Zadru, a s Gradom Zagrebom dogovara otvaranje muzeja tolerancije, ali nema pomaka
Projekcijom filma „Očevina“ (Fatherland) redatelja Paweła Pawlikowskog, uz nastup violončelistice Petre Kušan, 8. listopada bit će otvoren 20. jubilarni Festival tolerancije koji se održava u prostorima Providurove palače i Kneževe palače u Zadru. Nakon dodjele nagrada publike, Festival se zatvara 10. listopada filmom „Crna kugla“ (La bola negra) Javiera Calva i Javiera Ambrossija.
Filmski program donosi 19 igranih, dokumentarnih, animiranih i kratkometražnih filmova, a među njima su ovogodišnji dobitnik Oscara za najbolji dugometražni dokumentarni film, dobitnik Zlatnog medvjeda Berlinalea i dobitnik kratkometražne Zlatne palme. Selektori su bili Snježana Tribuson, Boško Picula i Ivica Perinović.
Radi se o ostvarenjima koja se bave povijesnim temama, ratom, propagandom, egzilom, pripadnošću i obiteljskim sjećanjima. Osim filmskog programa, Festival donosi i bogat popratni program, namijenjen interakciji s publikom, osobito mlađom. Festival tolerancije izrastao je iz Festivala židovskog filma koji je 2007. osnovao Branko Lustig, legendarni filmski producent, dvostruki oscarovac i preživjeli holokausta. Nakon što se godinama održavao u Zagrebu, Festival je 2024. preselio u Zadar, gdje planira i ostati.
O ovogodišnjem Festivalu tolerancije Nacional je razgovarao s Natašom Popović, dugogodišnjom direktoricom i ravnateljicom Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
NACIONAL: Preselili ste u Zadar, kako to funkcionira i jeste li zadovoljni suradnjom s lokalnim vlastima
Da, ovo nam je treća godina u Zadru, gdje smo dobili podršku gradskih vlasti, ali i priliku pokazati da ne mora sve biti koncentrirano u Zagrebu. Namjera nam je od početka bila da Zadru, Zadarskoj županiji i okolici ponudimo festival koji ima dobre filmove, ali i otvara neka teška pitanja koja su, nažalost, svakodnevna. Jer iako je Festival izniknuo iz ideje promicanja istine o holokaustu i iako se bavi povijesnim temama, zapravo su sva ta pitanja relevantna i danas. Imali smo sreću da nam je Grad Zadar ustupio prostor Providurove palače, a onda nam je, na inicijativu Grada, Koncertni ured postao glavni partner Festivala i dodatno nam ustupio i Kneževu palaču, odnosno prostore kojima upravlja. To je veliki pomak i već smo započeli razgovore o sljedećim festivalima i nadam se da ćemo ubuduće raditi u puno boljim uvjetima.
NACIONAL: Po kojem su principu birani filmovi i koje biste posebno izdvojili?
Iako su nekada na Festivalu židovskog filma znale biti prikazivane svjetske premijere, zbog financijskih razloga to više nije moguće, osim nekih manjih filmova koji kod nas imaju europsku premijeru. No usprkos tome, rekla bih da je ovo crème de la crème trenutačne filmske produkcije i što se tiče kvalitete i tema filmova, smatram da smo ostali i dalje među najjačim festivalima u Hrvatskoj. Filmovi su podijeljeni u festivalske sekcije. Posebno bih izdvojila „Gospodina Nitko protiv Putina“, ovogodišnjeg dobitnika Oscara za najbolji dugometražni dokumentarni film, „Žuta pisma“, dobitnika Zlatnog medvjeda Berlinalea, „Drago mi je da si sada mrtav“, dobitnika Zlatne palme za kratkometražni film u Cannesu te „Gluhu“, dobitnicu Nagrade publike LUX.
NACIONAL: Festival je poseban zbog programa Tolerance Talks i programa edukacijska jutra za mlade.
Točno, uz projekcije se održavaju tri razgovora u programu Tolerance Talks za opću publiku koje moderira Izabela Laura te okrugli stol i dva edukacijska jutra, od kojih se svako sastoji od filmske projekcije i razgovora nakon filma. No edukacijska jutra su mi najvažniji dio programa. Mi na tim jutrima prikazujemo nagrađivane filmove, a sada smo promijenili koncept tako da razgovaramo isključivo s djecom. Ove godine govorimo o dvjema temama, jedna je manipulacija kroz algoritme, što je učenicima srednjih škola itekako blisko. Druga tema, što znači izgubiti dom, namijenjena je učenicima osnovnih škola. Smatram da tako ne stvaramo samo novu publiku, već izgrađujemo i novu, građansku zajednicu osviještenih mladih ljudi.
NACIONAL: Najavljena je i izložba ukrajinske autorice Kateryne Chumachenko, o kakvoj se izložbi radi?
Kateryna Chumachenko je ukrajinska izbjeglica koja od početka ruske agresije na Ukrajinu živi u Zadru i jako se lijepo integrirala u zajednicu. Ona ima poseban senzibilitet i nama se činilo važnim dati priliku ženi koja je u bježanju od rata pronašla novi talent, pa i utjehu u umjetnosti. Zato smo odlučili prikazati njezine umjetničke fotografije, što je odmak od izložbi koje smo dosad postavljali.
NACIONAL: Kada je Branko Lustig, preživjeli holokausta, pokretao festival, ideja vodilja bila je učenje o holokaustu, o čemu se u hrvatskim školama ne uči dovoljno. Koliko se u tih 20 godina situacija promijenila
Tada, prije 20 godina, o holokaustu se u školama učilo vrlo malo i nije mu se posvećivala pažnja kakvu takva tema zahtijeva. Festival je pokrenut kao Festival židovskog filma, a Branko je na prvom izdanju festivala bio jedini gost. Nakon nekoliko godina htjeli smo dovesti Stevena Spielberga, s kojim je Branko osvojio Oscara za „Schindlerovu listu“. Branko je tada rekao: ako ga želimo zainteresirati, moramo mu ponuditi nešto posebno, dovoljno zanimljivo da bude drugačije, nešto što je njemu važno. Upravo je tako krenula priča s edukacijskim jutrima, a ja sam Branku predložila da prikažemo „Schindlerovu listu“ i da onda njih dvojica o tome razgovaraju s publikom. Nažalost, zbog sigurnosnog incidenta u BiH Spielberg je u posljednji trenutak odustao, ali mi nismo odustali od edukacijskih jutara. I na taj je način, kroz Brankova svjedočanstva, Festival od početka dobio edukacijski karakter. Tada su djeca još gledala filmove, a mi smo birali one u kojima su glavni likovi bili otprilike njihovih godina. A kada su djeca čula Branka, koji je kao dijete preživio strahote Auschwitza i Bergen-Belsena, reakcija je bila nevjerojatna. Od tada, pa sve do Brankove smrti, obišli smo stotine škola u svim krajevima Hrvatske. A kroz naše programe svjedočilo je više desetaka preživjelih holokausta.
NACIONAL: Vjerujem da ste svjesni rastućeg antisemitizma zbog razorne politike Benyamina Netanyahua, zbog koje pati ne samo palestinski već i židovski narod. Predstavlja li današnja situacija s Izraelom problem u prezentiranju tema o holokaustu?
Festival je zapravo od prvih dana prikazivao i patnje palestinskog naroda, muke oko prelaska granice radi rada u Izraelu, i birali smo filmove koji govore o sudbinama Palestinaca, ali i izbjeglica iz drugih zemalja koji su bježali iz ratnih područja. Sjećam se da sam i tada već imala problema kada bismo prikazivali filmove s tom tematikom, ali uvijek smo isticali da je žrtva – žrtva i da Festival nikada nije radio razlike prema nacionalnosti ili vjeroispovijesti. Mi kroz filmove govorimo o tragedijama pojedinaca, traumama njihovih obitelji, integraciji tih ljudi koji su uspjeli pobjeći iz ratnih strahota u nove sredine. Međutim, važno je naglasiti da se ne mogu poistovjećivati situacije. Politike kroje te ratove, a mali čovjek je uvijek taj koji pati. Moj način revolta i iskazivanja podrške tim ljudima je kroz Festival. Zato želim istaknuti da su svi programi i dalje besplatni za publiku i zato dostupni svima.
‘Djeca danas idu na koncerte Thompsona, a nemaju pojma kakve oznake na majicama nose niti što znači pozdrav koji uzvikuju. A to je zato što smo zanemarili edukaciju o holokaustu’
NACIONAL: Posljednji festivalski razgovor zove se „O tome se kod nas ne govori“, a u njemu sudjeluje povjesničarka Ljiljana Dobrovšak. Hoće li biti riječi o licemjerju hrvatske vlade koja s jedne strane osuđuje holokaust, a s druge strane tolerira ustašluk?
Vjerujem da će o tome biti riječi jer će sigurno takvo pitanje postaviti netko iz publike. Mi smo takve razgovore prije deset godina i pokrenuli zato da naučimo slušati jedni druge i uvažavati suprotna mišljenja. Međutim, treba jasno osuditi isključivost. Ne želim ulaziti u politiku, ali ono što se događa posljednjih godina otvorilo je Pandorinu kutiju koju će biti jako teško zatvoriti. Djeca danas idu na koncerte Marka Perkovića Thompsona, a najveći dio ih nema pojma kakve oznake na majicama nose niti što znači pozdrav koji uzvikuju, ali znaju da je to postalo mainstream. A to se događa zato što smo 30 godina zanemarivali edukaciju o holokaustu. Taj festivalski razgovor će se voditi nakon filma „Moja majka iz ilegale“, u kojem autorica otkriva majčinu prešućenu prošlost iz nacističkog logora i pokušava rekonstruirati dio obiteljske povijesti o kojem desetljećima nitko nije govorio.
NACIONAL: Ravnateljica ste Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust i nedavno ste u okviru europskog projekta TARGET razvili interaktivni edukacijski model za rad s mladima o holokaustu. O čemu se radi i gdje će se provoditi?
Radi se o multimedijalnom programu u kojem ćemo, kroz tri osobne priče, pokušati prikazati djeci srednjih škola što se događalo za vrijeme Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj. Radi se o tri interaktivna modula, prvi je Diana Budisavljević, drugi Lea Deutsch i treći Oleg Mandić. Mi mladim ljudima ne želimo nametati stavove, već želimo da sami dođu do njih, da kritički razmišljaju i povezuju povijesne događaje s današnjom situacijom. Organizirat ćemo 10 radionica, a nama je osobiti fokus na strukovnim školama jer imaju manje sati povijesti od gimnazija. To je samo jedan od primjera na koji bi budući muzej holokausta trebao funkcionirati.
NACIONAL: Godinama se zalažete za osnivanje Muzeja tolerancije u Zagrebu u prostoru nekadašnje Tvornice ulja u Branimirovoj. Ima li Grad sluha za njega
Zapravo ne i vrlo teško o toj temi s njima komuniciram. Vlasnik tog prostora Grad Zagreb, a u Gradu smatraju da taj prostor mora biti otvoren i za niz udruga, što nama ne predstavlja problem, dapače. Međutim, o planu što će tamo biti nemamo konkretne informacije. To je sjajna lokacija na kojoj bi Grad mogao imati centar za edukaciju o holokaustu i toleranciji, ne samo za zagrebačke škole, već i puno šire. Cijeli moj koncept tog muzeja bio je da nikada ne doživite iste vođene ture. Mi nemamo artefakte, mi imamo priče. To je ideja prilagođena različitim uzrastima i generacijama. Kada smo taj koncept predstavili Michaelu Berenbaumu, on je rekao da je to jedan od najboljih koncepata koje je vidio. Potvrdio je i kako bi američka židovska zajednica bila voljna pomoći u financiranju obnove zgrade. Nažalost, dalje od toga nismo stigli. Jer da bi se išta pokrenulo, Grad na to mora pristati i to potpisati. Nadam se da će se taj koncept ostvariti.
NATAŠA POPOVIĆ ‘Zagreb može imati centar za edukaciju o holokaustu, ali Grad nema volje za to’ 2026
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-10-11 08:53:07
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
