iustitia.bg
Pascal Hector, novi njemački veleposlanik u Hrvatskoj, govori o aktualnim svjetskim sukobima i izjavama njemačkog kancelara Merza, koji poziva na očuvanje teritorijalnog integriteta Irana i pojačani pritisak na Moskvu kako bi završio rat u Ukrajini
Nedavni američko-izraelski napad na Iran i rasplamsavanje sukoba po Bliskom istoku, dodatno su podijelili transatlantske partnere, ali i članice EU-a međusobno. I dok je Španjolska jasno i glasno osudila vojnu intervenciju kao kršenje međunarodnog prava, velika trojka Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo uspjela je usuglasiti zajedničku izjavu upozorenja Iranu, da su spremni poduzeti obrambene mjere kako mu bi uništili sposobnost lansiranja raketa i dronova ako Teheran ne prekine svoje neselektivne napade.
U međuvremenu je njemački kancelar Friedrich Merz bio u posjetu Bijeloj kući, gdje ga je Trump uvjeravao da američka vojska neće napustiti baze u Njemačkoj, ali je i s Trumpom osudio nedovoljno izdvajanje Španjolske na zajedničku obranu pa je došlo do zatezanja odnosa s Madridom. Merz je krajem prošlog tjedna pozvao na očuvanje teritorijalnog integriteta Irana, istaknuvši da kolaps iranske državnosti ili posrednički sukobi na iranskom tlu nisu ni u čijem interesu. Pozvao je i na pojačani pritisak na Moskvu kako bi rat završio.
O svemu tome tjednik Nacional razgovarao je s novim njemačkim veleposlanikom u Republici Hrvatskoj, prof. dr. Pascalom Hectorom. Profesor međunarodnog prava i ekonomist po struci, Pascal Hector iskusni je diplomat koji je započeo karijeru 1990. godine. Otada je obnašao različite dužnosti u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova i diplomatskim predstavništvima u Bruxellesu, Ankari, Parizu i Kraljevini Danskoj. U Hrvatsku je stigao u srpnju 2025. godine.
NACIONAL: Je li američko-izraelski napad na Iran skrenuo pažnju s ruske agresije na Ukrajinu i koliko je to opasno za EU?
Potpuno je točno da ruska agresija na Ukrajinu ostaje najvažnija prijetnja europskoj sigurnosti i zbog toga Europljani, kao i Njemačka među njima, stavljaju snažan naglasak na pomoć Ukrajini. Na neki način EU je taj dio preuzeo od SAD-a. To je razumljivo jer se radi o podjeli tereta koja je ispravna i pravedna. Pomoć ukrajinskoj obrani ostaje ključna za obranu europske sigurnosti i slobode. Rusija i na našem teritoriju nastavlja provoditi operacije koje su opasne za cijelu Europu, od napada dronovima do obavještajnih operacija, i zbog toga moramo na to staviti fokus, kako bi se osiguralo da se pažnja ne preusmjerava isključivo na Bliski istok.
‘Njemačka ne sudjeluje u sukobu, ali ne držimo predavanja svojim saveznicima o vojnim udarima na Iran. Naš je cilj s EU-om raditi na uspostavljanju mirnog poretka na Bliskom istoku’
NACIONAL: Njemački kancelar Friedrich Merz nedavno je bio u Bijeloj kući i predsjednik Trump tom je prilikom pohvalio Njemačku zbog potpore američko-izraelskim napadima i omogućavanja korištenja vojnih baza. Ali prve reakcije europskih zemalja nisu bile pozitivne, zbog straha od širenja sukoba na cijelu regiju Bliskog istoka, posljedica koje će trpjeti EU, ali i kršenja međunarodnog prava. Kakav je stav Njemačke?
Istina je da postoji prilično dobar radni odnos između kancelara i predsjednika SAD-a. No sasvim je jasno da Njemačka ne sudjeluje u sukobu, ali i ne držimo predavanja svojim saveznicima i partnerima o njihovim vojnim udarima na Iran. Naš je cilj s EU-om raditi na uspostavljanju mirnog poretka na Bliskom istoku, uz nužnu dozu realizma. Kao profesor međunarodnog prava, znam kako je teško procijeniti zakonitost dane situacije, jer to često ovisi o detaljima, a mi očito ne znamo sve detalje i zato i ne procjenjujemo legalnu stranu ove akcije u Iranu. No ono što vrlo jasno procjenjujemo su legalni aspekti ruske agresije na Ukrajinu, što je potpuno drugačija situacija. Tamo se radi o ničim izazvanoj agresiji jedne zemlje na miroljubivu susjedu, s ciljem oduzimanja teritorija i pripajanja dijelova Ukrajine Ruskoj Federaciji. Rusija je to jasno pokazala provodeći aneksiju okupiranih teritorija, iako to zakonski nema efekta i ništa ne znači. Ali dokazuje njihovu jasnu namjeru. Dakle, radi se o očitom aktu agresije i kršenju teritorijalnog integriteta Ukrajine, što je posebno ozbiljno s obzirom na to da je Rusija bila jedan od garanata neovisnosti Ukrajine u Budimpeštanskom memorandumu 1994., nakon što se Ukrajina odrekla nuklearnog oružja koje je naslijedila od SSSR-a. S druge strane, u Iranu je postojao režim koji je prijetio uništenjem Izraela, prijetio SAD-u i razvijao nuklearno oružje. Sponzorirali su i proxyje, terorističke paramilitarne skupine, poput Hutija, Hamasa i Hezbollaha. Osim nuklearnog, razvijali su i program balističkih projektila, kojima ne ugrožavaju samo Izrael, već i ostale susjedne zemlje. Kao što znate, zbog njemačke prošlosti i povijesti, postojanje Države Izrael nama je izuzetno bitno. Naša bivša kancelarka Angela Merkel to je čak nazvala „raison d’état“, državnim načelom Njemačke. Zbog svega navedenog, radi se o potpuno drugačijoj situaciji, a koje će biti zakonske procjene tog američko-izraelskog vojnog napada na iranski režim, time će se baviti stručnjaci međunarodnog prava.
NACIONAL: Brine li Njemačku činjenica da se ne zna ima li SAD plan kako i kada završiti ovaj sukob? I može li Trump utjecati na promjenu režima
Vidjet ćemo na kraju kakav će biti rezultat. Sada nije moguće predvidjeti zbivanja. Trenutačno je važno da što prije dođe do zaustavljanja konflikta, kao i da se sukobljene strane vrate pregovorima. Mi isto tako potičemo Iran da prestane s napadima na susjedne zemlje Zaljeva kako se spirala sukoba ne bi proširila dalje.
NACIONAL: Napadu se najviše usprotivila Španjolska, zbog čega je Trump zaprijetio trgovinskim embargom i prilikom razgovora s Merzom u Washingtonu snažno kritizirao španjolskog premijera, optuživši Španjolsku da ne izdvaja dovoljno za obranu, s čime se Merz složio. Koliko je to pogoršalo odnose između Njemačke i Španjolske?
Ne mislim da je to pogoršalo naše diplomatske odnose. Mi kao Europljani nećemo dopustiti da budemo međusobno podijeljeni, to je naš temeljni princip. U bliskim smo kontaktima sa svojim partnerima, kako u EU-u tako i s Izraelom i diljem regije. Kancelar Merz je kasnije na press konferenciji objasnio da je postojao javni i privatni dio razgovora s predsjednikom Trumpom. U tom dijelu, bez kamera, on je objasnio Trumpu kako nadležnost nad trgovinom ima EU kao cjelina, a ne pojedine zemlje članice, te da nije moguće uvesti posebne mjere za individualnu članicu. Ta europska solidarnost čini nas jakima. Iako odnosi sa Španjolskom nisu područje moje odgovornosti ovdje u Zagrebu, smatram da imamo jako dobre odnose sa španjolskom vladom.
NACIONAL: Iako Njemačka i ostale europske zemlje nisu uključene u sukob, zbog napada na britansku vojnu bazu na Cipru, Grčka, Francuska i Njemačka šalju mu vojnu pomoć, što te zemlje čini metama iranskog režima. Njemački ministar vanjskih poslova posjetio je Cipar prošloga tjedna. Dakle, možda i protiv svoje volje, europske zemlje uvučene su u sukob?
Postoji članak 42.7 Ugovora o Europskoj uniji, koji obvezuje države članice da pruže pomoć zemlji članici koja je žrtva oružane agresije. No je li Cipar doista izložen napadu, to se još mora definirati u ovoj posebnoj situaciji. Mi ćemo svakako učiniti sve da izbjegnemo eskalaciju u smjeru vojnog sukoba. S SAD-om i Izraelom dijelimo zabrinutost oko prekida razvoja iranskog nuklearnog programa i prestanka Teheranovih prijetnji Izraelu. Osim toga, uvjereni smo da narod Irana ima pravo odlučiti o vlastitoj sudbini. Ne kažem da je to lak put, ali radimo sa svim svojim partnerima kako bismo pronašli način da se prekinu neprijateljstva, s ciljem postizanja mira i reda u cijeloj regiji, kojim će sigurnost i opstanak svih država biti zajamčen. Potrebno je uspostaviti dijalog i konsenzus unutar regije, a to može započeti tek nakon što sukob prestane. Isto tako, nuklearni program i program balističkih projektila u Iranu mora biti prekinut, i to u stvarnosti, a ne samo na papiru. Treba i trajno spriječiti da nuklearni materijal iz Irana završava u rukama trećih zemalja ili čak terorističkih organizacija. I konačno, Iran mora prestati sponzorirati proxyje diljem regije.
‘Njemačka savezna vlada, osobito sadašnja, pridaje veliki značaj odličnim odnosima s Hrvatskom, jednim od naših najbližih partnera u EU-u’, rekao je veleposlanik Hector Nacionalovoj novinarki, FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
NACIONAL: Kancelar Merz istaknuo je da je važno sačuvati teritorijalni integritet Irana. Dakle, postoji strah od cjepkanja države?
Točno, teritorijalni integritet Irana mora biti sačuvan i zajamčen. To je njemački pristup ovoj situaciji i mi ga posebno naglašavamo. Iran ne smije postati arena za ratove proxyja. Država mora ostati funkcionalna i cilj SAD-a i saveznika svakako nije da se uništi iranska država. Mora se sačuvati barem minimum ekonomske aktivnosti kako bi se izbjegle velike migracije. Tu postoji velika razlika u odnosu na ruski pristup agresiji na Ukrajinu. Naime, očita je namjera Rusije uništiti teritorijalni integritet susjedne države.
NACIONAL: Postoji li strah od iranske odmazde prema svim zemljama koje pomažu SAD-u, ali i strah od terorizma i spavača u Njemačkoj i ostalim europskim zemljama
Što se tiče straha od terorizma, u Njemačkoj smo u prošlosti doživjeli terorističke napade. Naravno da uvijek postoji opasnost, stoga je važno biti na oprezu. No u ovom trenutku ključno je pronaći rješenje sukoba.
‘Država mora ostati funkcionalna i cilj SAD-a i saveznika svakako nije uništiti iransku državu. Mora se sačuvati barem minimum ekonomske aktivnosti kako bi se izbjegle velike migracije’
NACIONAL: Predsjednik Trump želio bi da Europa preuzme cijeli teret oko Ukrajine. Može li to EU sama s obzirom na to da nije jedinstvena Naime, Mađarska i Slovačka nedavno su blokirale 20. paket sankcija EU-a protiv Rusije, kao i plan financijske pomoći Ukrajini od 90 milijardi eura
Moramo pronaći ravnotežu u podjeli tereta, to je očito. Ta podrška ne bi bila dovoljna samo s jedne ili s druge strane. Ali EU je jak – i ekonomski, kao jedna od najjačih ekonomija svijeta, ali i po broju stanovnika. EU s 450 milijuna u odnosu na 350 milijuna u SAD-u znatno je brojniji. EU je također pokazao visoku razinu jedinstva od početka ruske agresije na Ukrajinu. Mislim da je 2022. godine Putin bio jako iznenađen reakcijom EU-a jer je očekivao da će se članice podijeliti oko tog pitanja i da neće biti koordinirane reakcije. No reakcija je bila vrlo snažna i vrlo ujedinjena i zato smo danas u situaciji da već četiri godine Rusija ne napreduje unutar Ukrajine kako je planirala. Zato tvrdim da jedinstvo unutar EU-a postoji, ali ako aludirate da postoji jedna ili dvije zemlje članice koje ponekad imaju različita mišljenja, to je točno. No, srećom, unutar EU-a imamo vrlo fleksibilne mehanizme donošenja odluka. Zato smo uvijek do sada pronalazili način za dolaženje do ispravnog rješenja. U početku Mađarska nije željela sudjelovati u novom paketu financijske pomoći Ukrajini u iznosu od 90 milijardi eura, ali smo onda pronašli tu konstrukciju koja je prihvatljiva i donosi rezultat – tako da Mađarska, Slovačka i Češka budu izuzete od financijskih obveza, uključujući i godišnje otplate kamata. Tajna funkcioniranja EU-a je u tome da, iako nikada sve zemlje članice nemaju isto mišljenje, osobito na početku određenih pregovora, uvijek postoji volja da se na kraju pronađe kompromis i dođe do nekog rezultata. To se pokazalo vrlo efikasnim i od početku ruske agresije na Ukrajinu.
NACIONAL: Međutim, Rusija već profitira od američko-izraelskog napada na Iran. SAD je odobrio Indiji uvoz ruske nafte i ukinuo sankcije na 30 dana, a u UN-u je SAD s Kinom i Rusijom glasao protiv rezolucije kojom se osuđuju napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, što je prijetnja nuklearnoj sigurnosti. Znači li to da Trump i Putin ponovo dijele svijet na interesne zone, pri čemu bi sve istočnoeuropske zemlje mogle postati žrtve?
Istina je da vidimo povratak starim navikama u nekim dijelovima svijeta. Naime, postoje dva modela upravljanja međunarodnim odnosima. Jedan je, rekao bih, tradicionalni model, koji bi se mogao svesti na pravo jačega, a drugi je međunarodni poredak utemeljen na pravilima, razvijen nakon Drugog svjetskog rata, utemeljen u Povelji UN-a. Ta pravila trebaju svi poštovati kako bi se osigurao svjetski mir. Ono što sada gledamo su ta dva modela u međusobnoj konkurenciji. Postoje neki zagovornici starog modela politike moći, a drugi zagovaraju međunarodni poredak utemeljen na pravilima. Smatram da će ta borba trajati još neko vrijeme i da ovo nije kraj povijesti, kao što je rekao Fukuyama. Naš je osnovni interes i prvi cilj osigurati da prevlada međunarodni poredak utemeljen na pravilima. Za to se borimo i uvjereni smo da ćemo to dugoročno i postići. Jer to je u interesu svakog individualnog ljudskog bića s obzirom na to da se radi o najrazumnijoj formi međunarodnih odnosa. U suprotnom, svijet postaje jako opasno mjesto za život.
NACIONAL: Može li Ukrajina opstati bez američke pomoći i sigurnosnih jamstava, koje je Trump spreman dati ako se Zelenski odrekne dijela okupiranog teritorija
Američka sigurnosna jamstva nisu u pitanju. Predsjednik Trump i predsjednik Zelenski cijelo vrijeme razgovaraju i Zelenski se čini uvjerenim da ta jamstva postoje. Do koje mjere i kako će biti organizirana, o tome će se još pregovarati. Naravno da je od najveće važnosti da SAD bude uključen u podršku Ukrajini i učinit ćemo sve da tako i ostane. Ali ako dođe do najgorega, mi moramo osigurati da Ukrajina preživi. Ne smijemo dopustiti Rusiji da se okoristi agresijom. Ako to dopustimo agresoru, a Rusija jest agresor, to može imati razorne posljedice. Što se tiče pritiska na Zelenskog da se odrekne dijela teritorija, vidimo da se on odupire. To je pitanje na koje samo Ukrajina može dati odgovor i na Ukrajincima je da o tome odluče. Po mom mišljenju, vrlo je važno razlikovati situacije de facto i de iure. Jer ako priznajete nešto de iure, riskirate presedan prema kojem imate promjenu međunarodne priznate granice silom, a to svakako treba izbjeći zbog očuvanja teritorijalnog integriteta zemlje članice UN-a. To će biti ključan detalj rješenja do kojeg će se, nadam se, jednog dana doći.
NACIONAL: Koliko ova globalna kriza utječe na jačanje krajnje desnice u Njemačkoj i postoji li opasnost da AFD na pokrajinskim izborima u Saskoj-Anhaltu i Mecklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji preuzme vlast?
Rezultate izbora znat ćemo tek kada budu objavljeni i nemoguće ih je predvidjeti, ali prema anketama se ne čini da bi AFD sam mogao osvojiti većinu. Međutim, kao što ste rekli – populističke poruke i pojednostavljena rješenja koja nisu realna, općenito gledajući, jesu problem, jer su svakako privlačni jednom dijelu birača. Takve su stranke postale akteri unutar političkog pejzaža, između ostaloga i uz podršku Rusije, s ciljem stvaranja podjela unutar društava i slabljenja demokracija, osobito unutar EU-a. Zato je odgovornost na ostalim demokratskim, nepopulističkim strankama, da formuliraju uvjerljive poruke i time nastoje pridobiti birače. Upravo smo imali izbore u Baden-Württembergu, na kojima su pobijedili Zeleni i CDU, koji zajedno imaju 3/4 zastupnika u zemaljskom parlamentu. Dakako, rezultati u saveznim zemljama koje ste spomenuli mogu biti različiti. Ali kao što sam rekao, odgovornost je na demokratskim i nepopulističkim strankama da privuku birače i spriječe dolazak krajnje desnice na vlast. Izuzetno je važno da oni više nikada ne dobiju moć da vladaju državom i da Njemačka više nikada ne postane izvor krajnje desnog ekstremizma u Europi ili svijetu.
NACIONAL: Upravo zbog toga nijedna demokratska stranka u Njemačkoj – ni CDU, ni CSU, a osobito ne SPD – neće ići u koaliciju s AFD-om, a u drugim europskim državama to se događa, uključujući Hrvatsku, gdje je krajnja desnica dio vlasti. Kako to komentirate?
Ja to, naravno, ne mogu komentirati. Ali želio bih nešto podcrtati – to je tako u Njemačkoj zato što smo stvorili nešto što se zove „Aufarbeitung der Vergangenheit“, suočavanje s prošlošću. To znači suočiti se s prošlošću i stvarno postati svjesni onoga što se dogodilo, potruditi se da se o tome zna i razumije, čak ako je u prvom trenutku bolno. Svatko mora biti svjestan što se dogodilo i zašto se dogodilo i zašto bi se moglo dogoditi opet. I naravno, što je potrebno učiniti kako bi se izbjeglo da se opet dogodi.
NACIONAL: Što bi se dogodilo da netko u javnom prostoru u Njemačkoj viče „Sieg Heil“, kao što se u Hrvatskoj od utakmica do koncerata uzvikuje „za dom spremni!“ što je također nacistički pozdrav?
Mogu govoriti samo za Njemačku i ne želim raditi usporedbe. U Njemačkoj je korištenje nacističkih simbola i pozdrava kazneno djelo na koje se odnosi Kazneni zakon. U njemu jasno piše da će onaj tko koristi takve simbole, za to biti kažnjen. Postoji priličan broj konkretnih slučajeva koji to potvrđuju. Međutim, to je tako upravo zato što smo se mi stvarno suočili s vlastitom prošlošću i pokušali iz nje naučiti lekciju. Holokaust je jedinstven po svojoj nečovječnosti, nacistički zločini ne mogu se ni s čime uspoređivati. Primjer toga što se događa kad nema suočavanja s prošlošću, vidimo u Rusiji. Tamo, ali i u baltičkim državama, događali su se masovni komunistički zločini, osobito u doba Staljina, npr. „holodomor“ u tadašnjoj Ukrajini, ali oni to nikada nisu priznali. Njima generacijski nedostaje stvarno suočavanje s vlastitom poviješću i strašnim greškama koje su počinili i zato su osuđeni da ih ponavljaju.
‘Od najveće je važnosti da SAD bude uključen u podršku Ukrajini i učinit ćemo sve da tako i ostane. Ako dođe do najgorega, mi moramo osigurati da Ukrajina preživi. Rusija se ne smije okoristiti agresijom’
NACIONAL: Kako ocjenjujete poziciju Hrvatske unutar EU-a, ali i prema sukobima u Ukrajini i na Bliskom istoku?
Kao prvo, što se tiče pozicije Hrvatske unutar EU-a, mogu reći samo da je Hrvatska ogromna priča o uspjehu. Ne samo zato što je postala punopravna članica, uvela euro, ušla u Schengen, a vjerojatno će uskoro postati i dio OECD-a, već i zato što je ostvarila impresivan ekonomski rast tijekom posljednjih godina. A sve to bilo je moguće zato što ste postali članica Europske unije. Dakle, to nije neki apstraktni pojam, već se stvarno isplati i vrlo konkretno osjeća i u džepovima hrvatskih građana.
NACIONAL: Nažalost, hrvatski građani se ne bi s time složili s obzirom na to da imamo jednu od najvećih inflacija u EU-u, korupcija cvate, a na planu demokracije nazadujemo slično kao i Mađarska.
Ali statistika pokazuje drugačije. Ako pogledate sve te ekonomske koristi od članstva, ne možete reći da Hrvatska nije napredovala. A Mađarska je sasvim drugi slučaj i njihove brojke su daleko od vaših.
NACIONAL: Koliko europske saveznike zbunjuje nekoordinirana vanjska politika između predsjednika Republike i premijera
Jedino što mogu reći jest da imamo odlične odnose sa svim predstavnicima hrvatske države. Prilikom predaje vjerodajnica, primio me predsjednik Milanović i imali smo jako dobar i konstruktivan razgovor. Premijer Plenković ima vrlo bliske odnose s kancelarom Merzom, koji je bio ovdje u Zagrebu 31. siječnja, na summitu EPP-a. Tada sam imao priliku razgovarati s kancelarom i on je potvrdio vrlo dobre radne odnose s premijerom Plenkovićem. To je tako i zato što u Europskom vijeću sjede jedan do drugoga. Naime, svi njemački predstavnici u europskim institucijama sjede do hrvatskih, zbog reda predsjedanja nad Vijećem EU-a. Kao što se sjećate, Hrvatska je predsjedala u prvoj polovici 2020, a Njemačka u drugoj polovici. Znam da naš kancelar i vaš premijer uvijek međusobno razgovaraju. A moram reći i da imam odličan odnos s vašim ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom. Na njegov poziv, njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul boravio je prošlog kolovoza u Zagrebu i održao uvodno izlaganje na Konferenciji veleposlanika. Mogu samo dodati da njemačka savezna vlada, osobito sadašnja, pridaje veliki značaj odličnim odnosima s Hrvatskom, jednim od naših najbližih partnera u EU-u.
PASCAL HECTOR ‘Bez obzira na rat na Bliskom istoku, ruska agresija na Ukrajinu ostaje najvažnija prijetnja europskoj sigurnosti’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-03-22 18:57:54 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
