iustitia.bg
Filmom „Fatherland” (Očevina) oskarovca Paweła Pawlikowskog 14. će kolovoza biti svečano otvoren 32. Sarajevo Film Festival, koji traje do 21. kolovoza. Na projekciji otvaranja publiku će pozdraviti redatelj sam, koji tim filmom zaokružuje svoju trilogiju o hladnom ratu.
U konkurenciji za nagrade Srce Sarajeva u natjecateljskim programima bit će prikazan 51 film, dok će jedan film biti prikazan izvan konkurencije.
U četiri natjecateljske selekcije – dugometražnog igranog, dugometražnog i kratkog dokumentarnog, igranog kratkog i studentskog kratkog filma – 21 film imat će svjetsku, šest međunarodnu, jedan europsku, a 23 filma regionalnu premijeru, dok će film izvan konkurencije „Yugo ide u Ameriku” Filipa Grujića i Alekse Borkovića zabilježiti bosanskohercegovačku premijeru.
Uoči svečanog otvaranja 32. sarajevo film festivala o programu te međunarodne manifestacije za Nacional govori selektorica natjecateljskog programa dugometražnih filmova, scenaristica i sveučilišna profesorica koja je uz Sarajevo Film Festival vezana od samih početaka 1995. godine
Festival će zatvoriti Oscarom nagrađen film „Ničija zemlja” redatelja Danisa Tanovića, koji se četvrt stoljeća nakon premijere u Cannesu, gdje je osvojio nagradu za najbolji scenarij, vraća u Sarajevo. Ova festivalska projekcija bit će prvo prikazivanje digitalno restaurirane verzije filma koji je obilježio povijest domaće i svjetske kinematografije. U filmu glume Branko Đurić, Rene Bitorajac, Filip Šovagović, Georges Siatidis, Serge-Henri Valcke, Katrin Cartlidge i brojni drugi, a projekciji će nazočiti i filmska ekipa predvođena Tanovićem.
Selekcijski tim pod vodstvom Izete Građević, kreativne direktorice festivala, pogledao je 1215 filmova: 210 dugometražnih igranih, 305 dokumentarnih i 700 kratkih igranih i studentskih kratkih filmova.
32. Sarajevo Film Festival održat će se od 14. do 21. kolovoza, a otvara ga film ‘Fatherland’
Ovogodišnji dobitnici Počasnog Srca Sarajeva su poznati filmski i kazališni bosanskohercegovački glumac Emir Hadžihafizbegović te američki glumac Woody Harrelson, tri puta nominiran za Oscara, za uloge u filmovima „Narod protiv Larryja Flynta”, „Vjesnik rata” i „Tri plakata izvan grada”. Na festivalu će biti prikazan britanski film „Dobro došli u Sarajevo” iz 1997., u kojem je Harrelson igrao jednu od glavnih uloga. Dobitnici Počasnog Srca Sarajeva su i britanska glumica Emily Watson, predsjednica žirija natjecateljskog programa za dugometražni igrani film na 32. Sarajevo Film Festivalu, zatim meksički glumac Diego Luna te slavni iranski redatelj Asghar Farhadi.

U natjecateljskom dijelu programa bit će prikazati i dugometražni filmovi „Sve što s tobom nije u redu” Urše Menart, „17” – debitantski film Kosare Mitić i „Everytime” Sandre Wollner Photo: Sarajevo Film Festival i Armin Durgut/PIXSELL
Od devet dugometražnih filmova iz regije koji se natječu za ovogodišnju nagradu Srce Sarajeva, jedan ima svjetsku, jedan međunarodnu, jedan europsku, a šest filmova regionalnu premijeru. Među natjecateljskim filmovima su „Sve što s tobom nije u redu” Urše Menart, „Male stvari” Zvonimira Jurića, „Skejtanje nije za cure” Dine Duma, „Dua” Blerte Basholli, „Everytime” Sandre Wollner, „Sporedna uloga” Ane Urushadze, „Shame and Money” Visara Morine, „17” Kosare Mitić i „Ti ovdje ne pripadaš” Florina Serbana.

Plakat filma ‘Shame and Money’ Visara Morine, jednog od zrelijih autora koji se vraćaju u Sarajevo Photo: Sarajevo Film Festival
Selektorica natjecateljskog programa dugometražnih filmova je Elma Tataragić, scenaristica i sveučilišna profesorica koja je za Sarajevo Film Festival vezana od samih početaka 1995., a ujedno je članica selekcijskog odbora za CineLink Industry Days. Uoči svečanog otvaranja 32. Sarajevo Film Festivala Elma Tataragić dala je intervju tjedniku Nacional.
‘Ove godine vraćamo se emociji, a jedan od emotivnijih svakako je film Zvonimira Jurića ‘Male stvari’. Vjerujem da će taj film jako dobro proći kod publike u Sarajevu’
NACIONAL: Je li sve spremno za crveni tepih i zašto se ove godine Sarajevo Film Festival otvara filmom „Fatherland” Paweła Pawlikowskog?
Ne mogu reći da je sve spremno, spremamo se, ali ima još nekoliko dana da sve dotjeramo kako treba. „Fatherland“ Paweła Pawlikowskog, koji je ove godine dobio nagradu u Cannesu, za najbolju režiju sve nas je oduševio jer se doista radi o jednom izvanrednom umjetničkom djelu. No, isto tako, taj film kroz priču Thomasa Manna koji se vraća u Njemačku nakon Drugog svjetskog rata govori o polarizaciji svijeta, koja je vrlo aktualna i danas. Nažalost, i današnji svijet je sve više podijeljen, a to se odnosi i na ovu našu regiju. Možda je to pomalo neobičan izbor za otvaranje festivala, ali film nas je osvojio upravo zbog te svoje nevjerojatne aktualnosti i sigurno će potaknuti publiku na razmišljanje, ali i ukazati na neke stvari iz povijesti koje se nažalost neprestano ponavljaju.
NACIONAL: Od samog početka angažirani ste na Sarajevo Film Festivalu, koji je usred ratnog Sarajeva nastao kao izraz inata i očuvanja kulture, da bi se agresoru pokazalo da vas ne može slomiti. Jeste li se nadali da će doći do 32. izdanja
Kada radite nešto u takvoj situaciji u kakvoj smo mi bili 1994. i 1995. godine, i kada ne znate hoćete li doživjeti sutra, teško se nečemu posebno nadati. No mi jesmo očekivali da će festival potrajati, samo nismo znali u kojem obliku. U takvim okolnostima, u gradu pod opsadom, nevjerojatan je osjećaj bezvremenosti – naime, s jedne strane planirate život, jer je to ljudski, a s druge strane znate da taj život može prestati svakog trena. No ono što je najvažnije od svega jest da čovjek uvijek u sebi ima nadu. A ono što smo mi htjeli pružiti tim festivalom ne samo sarajevskoj publici, koja nam je uvijek najvažnija, nego i samima sebi jest nada, kao i određeni prkos i time pokazati svima – živi smo i potrebne su nam umjetnost i kultura.

‘Skejtanje nije za cure’ Dine Duma i ‘Ti ovdje ne pripadaš’ Florina Serbana Photo: Sarajevo Film Festival
NACIONAL: Sarajevo Film Festival prometnuo se u jedan od najvažnijih regionalnih festivala, ako ne i najvažniji. Koliko on potiče razvoj regionalne kinematografije i koliko je filmskim profesionalcima važno biti na ovom festivalu?
Mislim da im je vrlo važno biti dio Sarajevo Film Festivala, bilo da se radi o službenim filmskim programskim aktivnostima ili o razvoju nekog novog filmskog projekta ili televizijske serije. Mi smo se vrlo rano odlučili orijentirati na regiju, zapravo, od samih je početaka jedan od osnovnih postulata bila promocija i podrška bosanskohercegovačkoj i regionalnoj kinematografiji. A nakon toga, festival se dodatno razvio u ono što je danas. Naime, još 2003. godine odlučili smo da glavna okosnica bude natjecateljski program, koji je prvenstveno posvećen regionalnoj kinematografiji s jedne strane. A s druge smo strane te godine osnovali koprodukcijski market CineLink, koji autore i producente iz jugoistočne Europe povezuje s međunarodnim producentima, financijerima, prodajnim agentima i predstavnicima filmskih fondova radi razvoja i financiranja dugometražnih igranih filmova. Upravo po tome smo postali specifični i na tome smo izgradili svoj profil. Zato se i nalazimo na karti festivala zajedno s Berlinom, Cannesom, Venecijom, koje ozbiljni producenti, osobito iz Europe, ne propuštaju. Kada god Variety, Screen ili neki drugi stručni trade magazin najavljuje festivale, Sarajevo se uvijek nalazi među top 10 svjetskih filmskih festivala i na to smo vrlo ponosni. No to nije rezultat samo našeg rada nego i činjenice da je regija dobro reagirala na tu našu ponudu te da su regionalni producenti i autori prihvatili Sarajevo kao važan poligon za njihov rad.
NACIONAL: Ove ste godine odabrali devet regionalnih filmova koji se natječu za nagradu 32. Sarajevo Film Festivala. Koliko je bilo prijavljenih, je li bilo teško napraviti selekciju, koji je bio vaš osnovni kriterij? Kako biste ocijenili regionalnu produkciju?
Pregledali smo 210 dugometražnih igranih filmova da bismo došli do selekcije od devet odabranih za natjecateljski program. To je svakako izazovan posao, zato što svaka selekcija treba ispričati određenu priču i određeni stav. Ovo je rekordna godina po broju pogledanih filmova koji su snimljeni u protekloj godini. Prošlih godina bilo ih je 150-160, što je dokaz da se u regiji dosta toga radi i snima puno filmova. Ono što je vrlo karakteristično jest da je kvaliteta svih tih filmova na puno višoj razini nego što je bila prije. Filmovi su raznovrsniji, interesantniji i produkcijski zahtjevniji. U tom smislu regija se može izjednačiti s bilo kojim drugim dijelom Europe. No odluke se moraju donijeti i moramo imati selekciju koja je zanimljiva i drugačija. Na tom smo se tragu odlučili za ovih devet filmova. U ovoj selekciji imamo samo jedan debitantski film, to je „17” Kosare Mitić iz Sjeverne Makedonije, ali i pet drugih igranih filmova mlađih autora i autorica koji ipak iza sebe imaju neko iskustvo. No, imamo i nekoliko zrelijih autora koji se vraćaju u Sarajevo, poput Visara Morine, Florina Serbana te Zvonimira Jurića. A on je autor koji se doista i razvijao uz Sarajevo Film Festival.
NACIONAL: Indikativno je da su od devet filmova šest režirale žene. Dokaz je to činjenice da su se žene sve više etablirale kao autorice – ima li nešto što ih povezuje u pristupu temama
Filmovi su vrlo različiti, no te filmove koje su režirale žene povezuju jaki ženski likovi. Hrabri, jaki, slojeviti ženski likovi, a to je nešto što se kroz ovu selekciju može dobro vidjeti. Isto tako, činjenica da sve više žena snima filmove utječe i na muške autore. U tom smislu, i kod muških redatelja vidjet ćemo također jake ženske likove, što prije dvadesetak godina zaista nije bio slučaj. Ženski likovi bili su vrlo tipizirani, svedeni na funkciju pratnje muškom glavnom liku. Sada su to vrlo interesantne junakinje, s kojima se publika, bilo muška bilo ženska, sigurno može identificirati. Činjenica da su šest filmova režirale žene pokazuje i da je regija zrela u tom smislu te da postoje snažni ženski glasovi.

U natjecateljskom dijelu programa su i film ‘Sporedna uloga’ Ane Urushadze i obiteljska priča ‘Male stvari’ Zvonimira Jurića, hrvatsko-slovensko-srpska koprodukcija u kojoj glavne likove tumače Marija Škaričić, koja je već dobila brojne nagrade na Sarajevo Film Festivalu, zatim Izudin Bajrović, sarajevski glumac, Ivana Roščić i Juraj Lerotić, također dobitnik Srca Sarajeva Photo: Sarajevo Film Festival
NACIONAL: Svjetsku premijeru imat će film „Male stvari” Zvonimira Jurića, a radi se o hrvatsko-slovensko-srpskoj koprodukciji. Što nam možete reći o tom filmu?
Zvonimir Jurić ostaje u svojim tematskim okvirima kojima se inače bavi. Radi se o jednoj obiteljskoj priči, a dvije sestre, otac i brat i njihov obiteljski dom su u fokusu. Kroz priču ti se likovi raslojavaju, udaljavaju i ponovo zbližavaju. Radi se o jednoj lijepoj minijaturi koja ima dosta slojeva i dosta tematskih okvira, koji se otvaraju na jedan emotivan način. Zapravo, za cijelu selekciju filmova zajednička je upravo ta emotivnost. To je jedna nova dimenzija, rekla bih i vrlina u regionalnoj kinematografiji. Ni stariji autori, koji imaju više iskustva, ne libe se više te emocije. Čini mi se da smo dosta godina gledali jednu zatvorenost, udaljenost, pa i hladnoću u filmovima, no ove se godine vraćamo emociji, a jedan od emotivnijih filmova je svakako film Zvonimira Jurića „Male stvari”. U njemu igra fenomenalna glumačka ekipa; glavne likove tumače Marija Škaričić, koja je već dobila brojne nagrade na Sarajevo Film Festivalu, zatim Izudin Bajrović, naš sarajevski glumac, Ivana Roščić i Juraj Lerotić, također dobitnik Srca Sarajeva. Vjerujem da će taj film jako dobro proći kod publike u Sarajevu i zbog glumaca i zbog same priče.

‘Ono što smo mi, usred ratnog Sarajeva, htjeli pružiti tim festivalom ne samo sarajevskoj publici, koja nam je uvijek najvažnija, nego i samima sebi jest nada, kao i određeni prkos i time pokazati svima – živi smo i potrebne su nam umjetnost i kultura’, kaže selektorica Elma Tataragić Photo: Sarajevo Film Festival
NACIONAL: Osim filmova u dugometražnoj, kratkometražnoj i dokumentarnoj konkurenciji, niz će filmova biti prikazan u Open Air programu. Kako ste ih birali i kakav je interes publike?
Open Air je kičma interesa publike. U naše najveće kino, Ljetno kino Coca-Cola, stanu skoro 3000 gledatelja i taj program zapravo nosi festival. Nije uvijek ni teško odabrati filmove, no za festival tražimo međunarodne filmove koji će komunicirati s našom publikom, ali koji nam isto tako pružaju mogućnost da dovedemo goste i razvijamo taj razgovor između njih i naše publike. To je glavni kriterij kojim se vodimo. Zanimljivo je da ove godine imamo nekoliko starijih filmova na programu Open Aira. Nultog dana prikazat ćemo „Ženu s krajolikom” Ivice Matića iz 1976. godine, s Božidarkom Frajt u glavnoj ulozi. Imat ćemo i film „Welcome to Sarajevo” Michaela Winterbottoma u kojem glavnu ulogu igra ovogodišnji dobitnik Počasnog srca Sarajeva Woody Harrelson. A festival završava digitaliziranom verzijom filma „Ničija zemlja” oskarovca Danisa Tanovića iz 2001. Tako da uvijek nastojimo imati kombinaciju suvremenih i nekih starijih filmova, koji nas podsjećaju na povijest kinematografije. No to nije jedino otvoreno kino koje imamo. Premijere se prikazuju i u UNIQA Ljetnom kinu Stari Grad, preko puta stare gradske vijećnice, a to je doista jedan fantastičan prostor, uz obalu Miljacke. A ono što me posebno veseli, kao osobu koja se desetljećima bavi regionalnim filmom i podržava ga, jest da se ondje prikazuju regionalni filmovi, filmovi iz bivše Jugoslavije, s našeg govornog područja. Tu će biti prikazan i film „Koke” Igora Jelinovića, ovogodišnji pobjednik Pula Film Festivala. Zapravo, od tih otprilike 250 naslova koje prikažemo na festivalu pola filmova je iz regije.

Ovogodišnji dobitnici Počasnog Srca Sarajeva su Woody Harrelson, Emir Hadžihafizbegović, Emily Watson, Diego Luna i iranski redatelj Asghar Farhadi Foto: Sarajevo Film Festival
NACIONAL: Lansiraju li regionalne autore nagrade na Sarajevu dalje na međunarodnu filmsku scenu?
Pa, da. To je sigurno jedna dobra preporuka za film. Naime, mi svake godine statistički pratimo što se događa s filmovima koji su prikazani na SFF-u i koliko putuju. Treba imati na umu da Sarajevo Film Festival nije festival A kategorije, za razliku od Cannesa, Berlina ili Venecije, no bez obzira na to mi filmovima pružamo dosta toga što im pružaju festivali te kategorije – profesionalne kritike u časopisima Screen, Variety i drugim svjetskim medijima, gdje dobivaju svoj prostor. Isto tako, pokušavamo povezati producente s prodajnim agentima, tako da nakon premijere na Sarajevo Film Festivalu svaki film izađe sa svojim agentom. Kao što rekoh, pratimo što se dalje događa s filmom i plasman filmova prikazanih u natjecateljskom programu našeg festivala je izuzetno solidan. Filmovi puno putuju, a autori imaju stabilnu vidljivost. A ono što je bitno unutar same regije jest pozornost koju ti filmovi dobivaju na Sarajevo Film Festivalu i mogućnost distribucije u zemljama regije, koja je izuzetno obećavajuća. Smatram da prikazivanje filmova našoj publici treba biti naš prioritet.
NACIONAL: Kakva je potpora države Sarajevo Film Festivalu?
Već dvadesetak godina to je vrlo stabilna potpora na svim razinama vlasti – od Federacije BiH preko Kantona Sarajevo do općina u gradu Sarajevu koje se sve više uključuju, a čija je podrška izuzetno važna jer nam pomaže da širimo festival po cijelom gradu. Tako da smo prisutni u svim gradskim općinama i njihovim kinima. A tijekom kolovoza i rujna reprize filmova bit će prikazane i u drugim gradovima – Tuzli, Jajcu, Visokom, Zenici i drugima. Dakle, imamo potporu, za koju se svake godine trebamo boriti, ali ono što moram naglasiti jest da smo mi i dalje neovisni. Festival organizira udruga Obala Art Centar, mi smo zapravo udruženje građana. U tom smislu smo sasvim neovisna organizacija.
NACIONAL: Sarajevo živi uz svoj festival, ulice su pune ljudi, kafići trešte glazbom… Ima li SFF utjecaj na te popratne programe?
Mi koji radimo na festivalu imamo jako puno posla, dolazi nam puno gostiju, i tih osam dana mi smo u potpunosti posvećeni filmovima, koji se prikazuju od 9 ujutro do 1-2 u noći, bavimo se i razgovorima s umjetnicima, masterclassovima i ostalim festivalskim događanjima. I iako se mi nemamo vremena baviti popratnim programima, sav taj šušur se događa zbog festivala koji je mamac za publiku, turiste, goste. Tako da bih rekla da je uz filmski festival tu još sto i jedan festival – glazbe, gastronomije, plesa. Sigurna sam da će za publiku i ove godine biti spektakularno.
NOĆNE PRIČE ‘Muškarci su se iznenadili kada su saznali da se naš film prikazuje u Cannesu’
32. SARAJEVO FILM FESTIVAL Elma Tataragić: ‘Uz filmski festival ide još sto i jedan festival glazbe, gastronomije i plesa’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-08-14 15:55:58 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo



