Nacionalov reporter u Vilniusu je svjedočio porastu hibridnih ugroza i pripremi Litve za moguću eskalaciju na Baltiku odnosno na ruski kopneni napad. Najgori scenarij predviđa da bi Rusi mogli zauzeti sve tri baltičke republike odjednom
Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. Litva je gotovo utrostručila svoje obrambene troškove. Članica EU-a i NATO koja osim s Poljskom i Latvijom graniči i s ruskom enklavom Kalinjingradom i kremaljskim prirepkom Bjelorusijom, promovira koncept totalne obrane, s naglaskom na budnost i odvraćanje neprijatelja, ali i fizičku vidljivost savezničkih snaga. U sklopu multinacionalne borbene skupine pod vodstvom Nijemaca, u vojarni smještenoj 60 kilometara sjeverozapadno od Vilniusa, nalazi se i 88 hrvatskih vojnika. Iako i dalje nema opipljivijih dokaza o pripremi neposrednog ruskog kopnenog napada na neku od članica NATO-a, tijekom boravka u Vilniusu Nacionalov reporter uvjerio se kako ovih dana raste pritisak hibridnih ugroza koje bi mogle dovesti do opasne eskalacije upravo na Baltiku.
Vježbe litavske vojske Foto: Litavske oružane snage
Kratko iza ponoći, 15. rujna, NATO-ove snage prvi put oborile su dron iznad litavskog teritorija koji je stigao iz susjedne Bjelorusije. Rusija sve češće pomoću sustava za elektroničko ratovanje usmjerava prema baltičkim državama i ukrajinske napadačke dronove.
Ostaci oborenog drona koji je stigao iz Bjelorusije 15. rujna ove godine Foto: Litavske oružane snage
Osim zbog dronova, zračna luka u Vilniusu ne jednom obustavila je letove zbog meteoroloških i helijskih balona u kojima se iz Bjelorusije preko granice krijumčare cigarete.
To se dogodilo i prošloga tjedna i krajem svibnja ove godine, kada su stanovnici litavskog glavnog grada morali u skloništa nakon što su podignuti borbeni zrakoplovi NATO-a kako bi presreli dron koji je letio prema Vilniusu. Gradu u kojemu su izvješene nebrojene ukrajinske zastave i natpis „Putine, Hag te čeka“, koji stoji na zgradi gradskog poglavarstva u Vilniusu još od ožujka 2022. godine.
Litva je sve jača i na konvencionalnoj, vojnoj bojišnici te gradi snažnu protuzračnu obranu Foto: Litavske oružane snage
U školama litavske metropole djecu uče vještinama preživljavanja, uključujući pružanje prve pomoći i rukovanje oružjem, a postoje i zone za treniranje upravljanja dronovima. Ništa čudno. Litavci gotovo izrijekom predviđaju mogućnost vojnog sukoba s Rusima ako režim zapadnih sankcija Kremlju omekša, konzervativne prognoze govore o povećanoj ruskoj prijetnji u sljedećih tri do pet godina. Aurimas Navys, bivši specijalac koji je nekada bio jako visoko u litavskoj obavještajnoj zajednici, a nekoliko godina i strateški savjetnik u NATO-u, slaže se da vojno sve pripremljenija Litva u slučaju ruske kopnene invazije nema šanse. Ali ne očekuje konvencionalni napad neprijatelja.
Aurimas Navys, bivši specijalac i nekadašnji strateški savjetnik u NATO-u, smatra da vojno sve pripremljenija Litva u slučaju ruske kopnene invazije – nema šanse Foto: Dragan Nikolić
„Rusija neprestano pokušava neizravno ući u sukob s NATO-om ili zapadnim zemljama. Uvriježilo se da to nazivamo hibridnim ratom. Osobno ne volim taj izraz. Što on zapravo znači? Trebali bismo stvari nazvati pravim imenom. U ovom trenutku Rusija je u ratu s NATO-om koji nije konvencionalan i izravan. Ruske sabotaže ili informacijske, psihološke i kibernetičke operacije bit će sve učestalije. Za suprotstavljanje Kremlju u hibridnim ratovanju još uvijek nam nedostaje razumijevanje kod zapadnih političara. Rusija elemente hibridnog ratovanja upotrebljava da bi se poigravala s njihovim umovima. Jer ako oni ne mogu rat koji se nesmiljeno vodi nazvati ratom, tada ne mogu poduzeti ni potrebne korake protiv Putina. U toj priči nismo dovoljno pripremljeni. Ne očekujem izravan ruski napad dok traje rat u Ukrajini, ali nema dvojbe da će Rusija testirati NATO i to bi moglo biti uskoro. Možda ove jeseni ili početkom sljedeće godine. Rusi vole napadati zimi. Sjetite se Zimskog rata u Finskoj. Mi u Litvi već godinama nismo imali pravu hladnu zimu. Što ako se Rusi odluče djelovati u siječnju ili veljači kada bi temperature u normalnim klimatskim uvjetima mogle biti oko minus 20 stupnjeva Celzija Strah me i pomisliti kako bi izgledala ta dva tjedna iznimne hladnoće uzimajući u obzir moguću štetu na našoj energetskoj infrastrukturi“, upozorio je Navys, jedan od najpriznatijih litavskih stručnjaka za sigurnost, koji još od 2019. obučava ukrajinsku vojsku, pa je nakupio popriličan terenski staž od okupiranog Mariupolja do ratom razorenog Donbasa.
Civilno stanovništvo u skloništu u Vilniusu tijekom vježbe ‘Kupola Vytisa’ Foto: Dragan Nikolić
Litavci imaju razrađen novi model za izvanredne i krizne situacije. Povećan je broj civilnih skloništa i ona su bolje označena, a moderniziran je i sustav za uzbunjivanje i obavještavanje stanovništva. Digitalni alati postali su primarno sredstvo jačanja građanske otpornosti. Iznimno je popularna aplikacija koja vodi građane tijekom prvih 72 sata bilo koje vrste krize, bilo da je riječ o prirodnim katastrofama, kibernetičkim incidentima ili vojnom napadu neprijatelja. Sadrži i interaktivnu kartu skloništa i točaka za evakuaciju.
Nerijus Maliukevičius s Instituta za međunarodne odnose i politologiju Sveučilišta Vilnius smatra da je nakon 2022. i ruske invazije na Ukrajinu za Litvu nastupilo ‘novo normalno’
Još lani Vilnius je u dogovoru s Talinom i Rigom razradio plan masovne evakuacije stanovništva, što je dio strateškog jačanja regionalne pripremljenosti. Održane su i civilne vježbe u realnim uvjetima, ali stručnjaci tvrde da je u njima sudjelovao nedovoljan broj stanovnika. Baš zbog toga Aurimas Navys dvoji o sveobuhvatnosti nacionalnog obrambenog plana. Tvrdi da je profesionalna vojska spremna, ali da otpornost društva kaska jer nedostaje edukacije civilnog stanovništva.
Vježba Civilne zaštite na Medicinskom sveučilištu u Kaunasu 2025. Foto: Vlada Republike Litve
„Donedavno sam bio član gradskog vijeća u Vilniusu. Jako sam ponosan na to što smo osuvremenili protokole i planove o upravljanju u kriznim situacijama. Neki od njih bili su stari i 30 godina jer nitko o tome nije razmišljao. Posljednji korak u toj priči koji smo dogovorili s gradonačelnikom još prije dvije godine, bilo je organiziranje velike civilne vježbe, po uzoru na one koje se odvijaju u Japanu zbog opasnosti od tsunamija. Međutim, dosad je organizirana vježba tek s 200 ljudi. To nije ozbiljan pristup. Moja inicijalna ideja o uključenosti u vježbu polovice stanovništva Vilniusa možda je bila prevelik zalogaj, pa sam predložio da se to napravi s dvije gradske četvrti i do 40 tisuća ljudi. Moramo to isprobati u realnim uvjetima s dovoljnim brojem stanovnika. Jer živimo u gradu koji je samo 30-ak kilometara udaljen od granice s Bjelorusijom. Političari su na moju ideju uzvratili rečenicom – ti si lud. Ja i moje kolege radimo na terenu izravno s ljudima, često i volonterski. Nije dovoljno aplikaciju o preživljavanju u prva 72 sata krize napuniti s megabajtima informacija. Što više građana mora u praksi proći simulaciju krize“, rezolutan je Aurimas Navys.
Tijekom godišnje vježbe naziva ‘Kupola Vytisa’ 3000 sudionika uvježbavalo je reagiranje na napad i evakuaciju u skloništa, na slici sklonište za civile u Vilniusu Foto: Dragan Nikolić
Nacionalni centar za upravljanje krizama nalazi se pod izravnim patronatom vlade i 24 sata dnevno prati sve moguće rizike u zemlji. Prikuplja informacije od vojske, policije i sigurnosnih službi. U slučaju nepovoljnih scenarija iz tzv. situacijske sobe kreće pravovremena komunikacija prema građanima. Čelnik centra je Vilmantas Vitkauskas, bivši diplomat i stručnjak za sigurnosnu politiku koji u svom bogatom profesionalnom životopisu ima i staž u strukturama NATO-a i funkciju savjetnika litavskog predsjednika za nacionalnu sigurnost. U razgovoru za Nacional naglasio je važnost ranog upozorenja koje dolazi iz obavještajne zajednice. A Litva ima iznimno jaku i civilnu i vojnu obavještajnu agenciju, koja je bitan dio dosad dokazane velike otpornosti na različite oblike ruskog hibridnog pritiska.
‘Od 60 općina u Litvi, zamišljeno je da polovica njih u kriznim situacijama primi evakuirane ljude’, kaže Vilmantas Vitkauskas, stručnjak za sigurnosnu politiku i bivši diplomat koji je sada na čelu Nacionalnog centra za upravljanje krizama Foto: Dragan Nikolić
„Svi se sjećaju pokušaja slanja ilegalnih migranata iz Bjelorusije, a ne jenjavaju ni provokacije s meteorološkim i helijskim balonima iz istoga smjera. Blizu svojeg doma u Vilniusu brutalno je napadnut ruski oporbeni vođa Leonid Volkov te je zapaljena trgovina IKEA-e. Gotovo sigurno ruska vojna obavještajna agencija preko kurirskih službi DHL i DPD poslala je zapaljive i eksplozivne pakete na Zapad, a lani je pokušala podmetnuti požar u tvornici koja proizvodi mobilne radiopostaje i skenere radiovalova za ukrajinsku vojsku. Zabilježen je i pokušaj atentata na jednog litavskog i jednog stranog državljanina. Spremni smo na sve ruske provokacije, kao i cijela baltička regija. Novost je to da Rusija za sabotaže unajmljuje amatere. Oni ne moraju biti profesionalci da bi izazvali štetu na našim strateškim objektima, a takvi incidenti utječu i na poslovanje litavskih strateških sektora“, zaključio je Vitkauskas.
Civilno sklonište u drugom najvećem litavskom gradu Kaunasu Foto: Dragan Nikolić
Prošloga vikenda završila je godišnja vježba simboličnog naziva „Kupola Vytisa“. Vytis je mitski vitez na konju koji se nalazi na litavskom državnom grbu i nacionalni je simbol, a kupola u kontekstu vježbe označava potpunu obrambenu i mobilizacijsku zaštitu zemlje. 3000 sudionika testiralo je nacionalni sustav mobilizacije i suradnje institucija u kriznim situacijama, uključujući i simulaciju evakuacije stanovništva. Ovoga ljeta odobren je njezin detaljni plan na državnoj razini koji predviđa samostalnu evakuaciju 75 posto litavske populacije.
Ulaz u civilno sklonište u Kaunasu Foto: Dragan Nikolić
„Od 60 općina koliko ih imamo u Litvi, zamišljeno je da polovica njih u kriznim situacijama primi evakuirane ljude. U slučaju Vilniusa, kod kojega je uvijek prisutna procjena sigurnosti svega 40-ak kilometara udaljene nuklearke Ostrovec u Bjelorusiji, određena je zona evakuacije u radijusu od 30 kilometara od elektrane. Vilnius je lani već prošao određene simulacije. S nekoliko stotina ljudi to smo napravili i u drugom po veličini gradu u zemlji Kaunasu. Koristili smo javni prijevoz, autobuse, vlakove i osobne automobile. Ali evakuacija je uvijek zadnja opcija. Našem stanovništvu stalno ponavljamo da u slučaju velike ratne krize, kada nisu sigurni kako postupiti, uključe radio. Jer radioprijamnike obično pogone baterije, a radijskim eterom vijesti se brzo šire. Naravno, to podrazumijeva povjerenje Litavaca u naše medije, osobito javni servis. Ovdje se medijima poprilično vjeruje. Nažalost, više nego vlastima“, priznao je Vilmantas Vitkauskas.
Ne jednom vlasti su apelirale na građane da naprave vlastiti obiteljski plan evakuacije. Oni koji ne bi mogli sami napustiti grad trebali bi doći do jednog od gotovo 60 zbornih mjesta diljem Vilniusa
Najgori scenarij predviđa da bi ruska vojska mogla zauzeti sve tri baltičke republike za tjedan dana. Poljska i Litva pripremaju plan za evakuaciju litavskog stanovništva, ali i dijela populacije Estonije i Latvije preko poljske granice. Postoje tri glavna evakuacijska pravca iz Vilniusa prema zapadu. Vlasti tvrde da se grad koji ima 650 tisuća stanovnika u potpunosti može evakuirati za 48 sati. Knjižica s uputama o evakuaciji dostupna je na posebnoj internetskoj stranici, ali i fizički u knjižnicama. Ako dođe do napada, stanovnici bi najprije bili upozoreni zvukom sirene, porukama na mobilnim telefonima na litavskom i engleskom te objavama na javnoj televiziji i radiju, internetskim stranicama grada i društvenim mrežama.
‘Stanovništvo svakako treba osnažiti s jednostavnim odgovorima što učiniti u kriznoj situaciji, kada nestane struje, padnu telekomunikacije ili stane javni prijevoz’, ističe Nerijus Maliukevičius s Instituta za međunarodne odnose i politologiju Sveučilišta Vilnius Foto: Dragan Nikolić
Ne jednom vlasti su apelirale na građane da naprave vlastiti obiteljski plan evakuacije. Oni koji ne bi mogli sami napustiti grad trebali bi doći do jednog od gotovo 60 zbornih mjesta diljem Vilniusa, a nakon toga bi vlasti organizirale njihovu evakuaciju prije mogućeg napada.
Nerijus Maliukevičius s Instituta za međunarodne odnose i politologiju Sveučilišta Vilnius smatra da je nakon 2022. i ruske invazije na Ukrajinu za Litvu nastupilo „novo normalno“ te kako je sasvim razumljiva želja države da navikne javnost na činjenicu kako je evakuacija strogo kontroliran proces.
„Politički gledano, riječ je o vrlo zanimljivom paradoksu. Vlasti trebaju pripremiti društvo na najgore, ali istovremeno se političari boje tih anksioznih scenarija koji će uplašiti ljude. Ali to je pogrešan pristup. Stanovništvo svakako treba osnažiti s jednostavnim odgovorima što učiniti u kriznoj situaciji, kada nestane struje, padnu telekomunikacije ili stane javni prijevoz. Na tim fizičkim i vidljivim stvarima iz svakodnevice očituje se socijalna otpornost ili socijalna inteligencija stanovnika. Ako se provodi civilna vježba za slučaj poplave, ona se može iskoristiti i kao pripremna vježba za slučaj rata. Jer ista pravila vrijede u obadva krizna stanja kada su u pitanju agregati, primjerice. Isto se odnosi i na traženje skloništa. S druge strane, treba razlikovati stvarno izvanredno stanje od poplave dezinformacija.
Prvi dron koji je pao na litavski teritorij u ljeto 2025. godine Foto: Litavske oružane snage
Otpornost na njih gradi se od školskih dana kroz medijsku pismenost. Ona svakako nije nužna za situacije kada nema struje. Ali istovremeno, tijekom izvanrednih kriznih situacija, potrebno je ne paničariti. Treba znati koje su službene linije komunikacije i otkud dobivate vjerodostojne informacije jer u kriznim vremenima prijeti navala glasina i neprovjerenih vijesti. A to može biti razorno oružje neprijatelja“, pojasnio je Maliukevičius, jedan od najvećih litavskih i baltičkih stručnjaka za rusko informacijsko ratovanje, propagandu i dezinformacije.
Saveznici iz NATO-a i EU-a pomažu Litvi u nadzoru mora Foto: Litavske oružane snage
„Jedan od najvećih izazova za nas je taj da ne izložimo stanovništvo prevelikom stresu objašnjavajući mu prijetnje, kako ne bismo prouzročili njegovu pretjeranu reakciju. Tu je bitno umijeće balansiranja. Uz realne ugroze, puno je dezinformacija u našem medijskom prostoru na tjednoj bazi. Ruskih, bjeloruskih, ponekad čak i kineskih. Sve to pratimo i procjenjujemo učinak pojedinog narativa. Na temelju toga vrlo jasan algoritam kazuje nam trebamo li i kako reagirati“, rastumačio je Vilmantas Vitkauskas, navodeći kako 60 posto litavske populacije tvrdi da može prepoznati dezinformacije.
Litva razvija borbenu spremnom na kopnu, u zraku i na moru Foto: Dragan Nikolić
Osim na hibridnoj, Litva je sve jača i na onoj konvencionalnoj, vojnoj bojišnici. Gradi i razvija vlastitu protuzračnu obranu, a saveznici iz NATO-a na njezinu teritoriju izmjenjuju svoje postrojbe te šalju u izvide borbene zrakoplove. Na moru snagama Sjevernoatlantskog saveza u što boljoj zaštiti kritične infrastrukture pomažu i snage EU-a. Od 2022. brojnost NATO-ovih stranih vojnika u Litvi se povećala, trenutačno je ondje njih do 3500. Središnju ulogu u toj priči imaju Amerikanci i Nijemci. Nova rotacija s približno 1000 američkih vojnika je na putu, a Njemačka će do kraja sljedeće godine osnovati stalnu oklopnu brigadu s gotovo 5000 vojnika i civilnog osoblja. Većina tih snaga, čija je glavna funkcija odvraćanje Rusije, nalazit će se u blizini granice s Bjelorusijom i na području strateškog koridora Suwalki, koji se nalazi između militarizirane ruske enklave Kalinjingrada i Bjelorusije.
„Nismo sami, u Litvi je već toliko savezničkih vojnika. Ali ako dođe do najgoreg scenarija, trebat će nam pojačanje. Ono će sigurno stići jer Litva je poprilično dobro prometno povezana s ostatkom Europe. Puno je opcija kako se možemo braniti i pripremiti našu vojsku za vrlo snažan odgovor neprijatelju. Važno je da dosegnemo onaj stupanj spremnosti koji jamči izgradnju samopouzdanja kod stanovništva, institucija i vojske, ali i države općenito. To su dvije najvažnije stvari, samopouzdanje i sposobnost. Naravno, i otpornost. Jer otpornost znači i odvraćanje neprijatelja“, sumirao je Vitkauskas i dodao da litavski Crveni križ redovito organizira besplatne pripremne tečajeve koji bi trebali pomoći civilima da prežive prva 72 sata nakon mogućeg izbijanja rata.
Vježba evakuacije osoba s invaliditetom na željezničkoj postaji u Vilniusu Foto: Dragan Nikolić
Ove godine Litva će na obranu utrošiti 5,4 posto BDP-a i NATO-ov je rekorder po tom pitanju. Uz to, do 2030. Litavci planiraju do kraja operativno osposobiti svoju prvu nacionalnu diviziju. Jedan je to od temelja modernizacije litavske vojske i pripreme za moguću borbu s novim naoružanjem do kraja ovog desetljeća. U taj proces ulažu se milijarde eura. Iz instrumenta EU-a Sigurnosna inicijativa za Europu uz povoljne i dugoročne zajmove Litva će za 50 obrambenih projekata koji jačaju njezine obrambene kapacitete do 2030. dobiti i do 6,4 milijarde eura.
Potpora javnosti ulaganjima u obranu je golema. Kao i podrška stacioniranju savezničkih snaga u zemlji, podupire ga gotovo 80 posto Litavaca.
„Cijenimo prisutnost savezničkih vojnika, ali na kraju se sve svodi na našu pripremljenost i spremnost da branimo vlastitu zemlju. Dokazuje to i primjer Ukrajine, kojoj je pomoć saveznika stigla nakon početnog pružanja otpora agresoru. Ne samo Trumpova administracija, i ona prethodna poručila je i nama da ne ulažemo dovoljno u obranu. Zato smo danas predvodnici u NATO-u kada je u pitanju proračunsko izdvajanje. Totalna obrana podrazumijeva spremnost vojske, ali i otpornost društva. Članak 5 je u tom slučaju važna nadgradnja cijele priče. Moramo se pokušati prilagoditi tajvanskoj, južnokorejskoj ili izraelskoj svakodnevici i modelu koji podrazumijeva neprestano uvježbavanje kriznih situacija, kao i sposobnosti odupiranja neprijatelju i zaustavljanja agresije“, ustvrdio je Nerijus Maliukevičius.
Pripadnici njemačke borbene postrojbe smještene u Litvi u šetnji starogradskom jezgrom Vilniusa Foto: Dragan Nikolić
Još 2015., nakon aneksije Krima, u Litvi je ponovno vraćeno obavezno služenje vojnog roka za sve mladiće koji bez potvrde o odsluženju vojske ne mogu upisati fakultet. Žene služe dobrovoljno. Uz 23 tisuće profesionalnih vojnika Litva može rasporediti i dodatnih 104 tisuće rezervista. Mnogi od njih su članovi Saveza litavskih strijelaca, dobrovoljne paravojne organizacije koja je osnovana još 1919. i djeluje pod patronatom Ministarstva obrane. U posljednjih pet godina njezino članstvo poraslo je gotovo dvostruko, na više od 18 tisuća pripadnika.
U ratnim uvjetima civilnu upravu zamijenit će ona na čelu s visokorangiranim časnikom koji je izravno odgovoran vojsci Foto: Litavske oružane snage
Dio je to šireg litavskog poučka. U proljeće prošle godine uveden je sustav teritorijalne i civilne obrane koji u slučaju kriza, mobilizacije ili rata počiva na nadopunjavanju vojnih operacija i lokalne civilne uprave. To znači da će u slučaju najgorega oružje u ruke uzeti lovci, pripadnici Saveza litavskih strijelaca i umirovljeni vojnici. Borit će se protiv neprijateljskih postrojbi i čuvati strateške objekte i infrastrukturu. U ratnim uvjetima civilnu upravu zamijenit će ona na čelu s visokorangiranim časnikom koji je izravno odgovoran vojsci. On je već izabran u mirnodopskom vremenu, kao i njegov zamjenik, koji je predstavnik dobrovoljaca s nacionalne ili lokalne razine.
Vježba Kupola Vytisa odvijala se i na moru Foto: Dragan Nikolić
„Naša profesionalna vojska je jako dobro pripremljena, ali ne možemo se nadati da će ona biti dovoljna. Veliki je problem što u našim oružanim snagama ne razmišljaju dovoljno o rezervistima. A oni su iznimno važni. Taj se problem može riješiti odlukama generala, za to nam ne trebaju političari. Još važnije je to da moramo imati plan totalne obrane. Ne kao vojska, nego kao država. Prije nekoliko godina najviše političke instance u zemlji su poslušale mene i kolege rezervne časnike koji otvoreno i glasno o tome govorimo. I napravili su plan totalne obrane s deset točaka. Ja sam se samo slatko nasmijao na tu deklaraciju punu lijepih rečenica. Moje pitanje političarima i dalje je kako planiraju provesti taj plan. Lijepo je reći da svaki građanin treba braniti svoju zemlju, ali država bi im morala ponuditi stjecanje određenih vještina. Toga nema dovoljno. Ako ne vjeruju nama koji smo u tome stručni, neka odu do Izraela ili Finske i vide kako se to radi. Moram naglasiti da Rusija pokušava sve nas na Baltiku svakodnevno držati na rubu psihičkog sloma, u strahu od nadolazećeg rata. Pa i to je dio hibridnog rata, zar ne? Neprestanom pričom o tome da će nas Rusija napasti samo pogoršavamo stvari i idemo na ruku Kremlju. Zato sam kritičan prema našoj vladi i političarima. Ako neprestano govore ‘Rusija će nas napasti’, onda neka osiguraju civilima da se pripreme kako bi znali što učiniti u slučaju rata. To podrazumijeva dovoljno besplatnih tečajeva o tome kako preživjeti u ratu. Ponavljam, toga nema u dovoljnoj mjeri“, vojnički odrješito ispucao je kritiku Aurimas Navys.
Litva je početkom srpnja pokrenula postupak ukidanja ustavne zabrane razmještaja nuklearnog oružja i stranih vojnih baza na svom teritoriju. Iako zasad ne postoje konkretni planovi o skladištenju oružja za masovno uništenje u Litvi, bilo je to dovoljno da se upale crvene lampice u Kremlju.
Natpis ‘Putine, Haag te čeka’ na zgradi Gradskog poglavarstva u Vilniusu Foto: Dragan Nikolić
Ruska državna novinska agencija objavila je autorski tekst Aleksandra Nosovicha, glavnog urednika portala RuBaltic.Ru i člana ruskog Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku, u kojem je najavljena mogućnost ruskog nuklearnog udara na Litvu, ali je članak nakon nekoliko sati uklonjen sa stranice RIA-e.
Iako nije riječ o službenoj ruskoj državnoj politici, dimni signali iz Kremlja nisu poslani slučajno. U litavskom parlamentu na redu je prvo od dva glasovanja u kojima je potrebna dvotrećinska većina, očekuje se da bi zakonska procedura mogla biti završena sredinom siječnja sljedeće godine. Tada bi Litva mogla dobiti veću fleksibilnost u pitanjima nuklearnog arsenala unutar NATO-ova sustava odvraćanja. Što je i nekako očekivano jer su Rusi u susjednu Bjelorusiju razmjestili taktičko nuklearno oružje još u lipnju 2023., a u prosincu 2025. i balističku raketu srednjeg dometa Orešnik, na koju se mogu postaviti nuklearne bojeve glave.
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-10-11 16:41:33
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
