Nacionalov reporter bio je na velikoj vojnoj paradi u Kišinjevu na kojoj je Republika Moldova demonstrirala da je u završnoj fazi svog cilja odmicanja od Kremlja i ulaska u europske integracije, u čemu im pomaže i Hrvatska. Tamo je bio i ukrajinski predsjednik Zelenski, pa su i zbog njega Rusi ondje poslali flotu bespilotnih letjelica
Prva vojna parada na moldavski Dan neovisnosti u 35 godina postojanja samostalne države nedvojbeno je potvrdila da je Republika Moldova, iako formalno trajno neutralna prema odredbama Ustava iz 1994., dio suvremene Vojne krajine Europe. Na paradi je sudjelovalo više od 2000 domaćih i stranih vojnika jer su na glavnoj kišinjevskoj aveniji ispred moldavske predsjednice Maie Sandu i rumunjskog predsjednika Nicușora Dana uz zapadno naoružanje prodefilirali i pripadnici devet savezničkih zemalja. Dan uoči velike proslave u moldavski zračni prostor ušlo je pet ruskih dronova, a još jedan je pronađen uništen na tlu. Bilo je to kremaljsko suptilno upozorenje i zato što je proslavu u Kišinjevu na predsjedničkoj trilaterali upotpunio i Volodimir Zelenski. Iako je u ožujku ove godine i formalno započela povlačenje iz Zajednice neovisnih država, Republika Moldova u kremaljskim je planovima i dalje visoko na popisu želja i bitan dio složenog ukrajinskog ratnog mozaika, tvrde zapadna obavještajna izvješća.

Volodimir Zelenski, Maia Sandu i Nicușor Dan, predsjednici Ukrajine, Moldove i Rumunjske u Kišinjevu, FOTO: Dragan Nikolić
Na veliku nacionalnu obljetnicu Nacional je u Kišinjevu provjerio koliko je Moldova, do prije tek koju godinu u potpunosti ovisna o ruskom plinu i sputana djelovanjem vlastitih proruskih vlada, odmaknula na putu proeuropskih reformi koje jamče ispunjavanje izrazito optimističkih rokova za ulazak u EU. Tim više jer svekolikom bilateralnom pomoći Moldavce u toj priči svesrdno pomaže i Hrvatska.
Sredinom lipnja, četiri godine nakon dobivanja kandidacijskog statusa i dvije nakon održavanja prve međuvladine konferencije i službenog otvaranja pregovora, Moldova je otvorila prvi od šest tematskih klastera. Njegov naziv „Temeljna pitanja“ podrazumijeva rad na jačanju demokratskih institucija i vladavine prava, reformi pravosuđa, borbi s korupcijom i poštovanju ljudskih prava. Upravo će rezultati na tim poljima odrediti ritam moldavskih pregovora. U Kišinjevu ih nadgleda Cristina Gerasimov, zamjenica premijera zadužena za europske integracije. Nekadašnja vanjskopolitička savjetnica predsjednice Maie Sandu, od veljače 2024. glavna je moldavska pregovaračica s Bruxellesom. Premijeri su se otada mijenjali triput, ona je uvijek ostajala u uredu.

Moldavska predsjednica Maia Sandu dočekala je ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskoga ispred Predsjedničke palače u Kišinjevu, FOTO: Dragan Nikolić
„Moldova je u procesu duboke transformacije. Ne činimo ništa zbog EU-a, već za sebe. Naš prioritet je učvršćivanje vladavine prava i dovođenje korupcije gotovo na nulu. Realni smo oko toga što je moguće, a što ne. Trenutačno smo na pola puta vrlo složenog procesa vanjske provjere svih sudaca i tužitelja, u nastojanju da očistimo sustav od korumpiranih pojedinaca. Postoji velik otpor onih koji su se desetljećima protuzakonito obogaćivali i koji bi voljeli zadržati status quo“, tumačila je Cristina Gerasimov u jednoj od velikih dvorana monumentalne vladine zgrade u Kišinjevu.
Spomenutu provjeru integriteta i imovinskih kartica prošli su i članovi moldavskog Državnog sudbenog vijeća, kao i oni reformiranog Vrhovnog suda. Velik broj sudaca je otpušten ili je sam otišao, što samo potvrđuje rezultate istraživanja koji pokazuju da manje od trećine građana ima povjerenje u desetljećima korumpirano i politički podčinjeno sudstvo. Iulian Groza, čelnik Instituta za europske politike i reforme i jedan od najvećih moldavskih stručnjaka za eurointegracije, naglasio je da je posljednjih godina najveći izazov njegove zemlje na putu prema Bruxellesu politička korupcija. Najčešće povezana uz ruska hibridna djelovanja i pokušaj da preko proruskih oligarha ili organiziranoga kriminala utječe na izbore u krhkoj moldavskoj demokraciji.
„Proces ‘čišćenja’ pravosudnog sustava započeo je prije otprilike tri godine. Sada se već osjeća umor od te reforme. Budući da je bila riječ o prijelaznoj mjeri, ona mora imati svoj kraj. Već određeno vrijeme nema pomaka u procesu provjere tužitelja, to se hitno mora pokrenuti. Javnost očekuje i presude u nekim slučajevima visokoprofilne korupcije, kako reforme ne bi ostale samo mrtvo slovo na papiru. Da napretka ima dokazuje i istraga protiv kontroverznog oligarha Vladimira Plahotniuca, koji je dugi niz godina slovio za najmoćnijeg čovjeka u zemlji, a uhićen je u inozemstvu zbog goleme bankarske prijevare kada je iz triju moldavskih banaka 2014. nestalo milijardu američkih dolara. Plahotniuc sada iza rešetaka čeka konačnu odluku na podnesenu žalbu“, pojasnio je nekadašnji diplomat Groza.
Za višednevnog boravka Nacionalova reportera u Kišinjevu poput jeke je u svim institucijama odzvanjala rečenica – želimo potpisati Pristupni ugovor s EU-om do 2028. i ući u Uniju do 2030. Izvješću Europske komisije s kraja prošle godine koje tvrdi da je Republika Moldova ostvarila najveći napredak od svih zemalja kandidata svakako će ići u prilog i prvi sudski postupci za političku korupciju. Mariana Raţă-Vremea, ugledna istraživačka novinarka i prepoznatljivo televizijsko lice koje javnost cijeni zbog neumornog otkrivanja sistemske korupcije i praćenja rada moldavskog pravosuđa, kaže da od Nacionalnog centra za borbu protiv korupcije očekuje podizanje kaznenih prijava i protiv ljudi povezanih s vladajućom proeuropskom opcijom.

Arhivske fotografije slavlja nakon donošenja Deklaracije o moldavskoj neovisnosti prije 35 godina bile su izložene na ogradi Predsjedničke palače, FOTO: Dragan Nikolić
„Zdrava logika nalaže da nakon pet godina na vlasti nije moguće da i u tom političkom taboru nema slučajeva korupcije. Pokretanje tih istraga za mene će biti znak da je naše pravosuđe doista neovisno i da počinje s pravim radom. Naravno, kad se boriš s neprijateljem poput Rusije, koja je zadnjih godina uložila golem novac kako bi hibridno utjecala na rezultate moldavskih izbora, znaš što je prioritet. Mediji su se logički koncentrirali na borbu protiv ruskih dezinformacija, koje su za cilj imale ocrnjivanje naših proeuropskih političkih snaga. Ali to je sada iza nas. Sada su neovisni mediji usmjereni na razotkrivanje korupcije i u tim redovima. I prije objave naše istraživačke priče u srpnju, zastupnik iz vladajuće stranke koji je postao milijunaš dok smo se fokusirali na očuvanje naše demokracije morao je odstupiti s mjesta u parlamentu. Stranka je shvatila na vrijeme koliko će joj taj slučaj naštetiti“, zaključila je Mariana Raţă-Vremea.
Republika Moldova bilježi iznimno visoku usklađenost s pravnom stečevinom Unije u specifičnim područjima. Kod zajedničke vanjske i sigurnosne politike ta usklađenost, koja uključuje i sankcije Rusiji, iznosi oko 88 posto. Nije novost da je i zato izložena nesmiljenim ruskim hibridnim napadima. Unija moldavsku otpornost u toj priči jača i kroz Europski štit za zaštitu demokracije. Lani je u Kišinjev stigao i EU tim za brzi odgovor na hibridne prijetnje. Prije dvije godine na tamošnjem Tehničkom sveučilištu, uz investiciju od 2 milijuna američkih dolara, osnovan je Nacionalni institut za kibernetičku sigurnost. Na njemu se obrazuju svi profili ljudi koji pridonose moldavskoj digitalnoj otpornosti. U tome itekako važnu ulogu imaju i mediji. Mariana Raţă-Vremea suosnivačica je dviju televizijskih postaja, od kojih je jedna druga najpopularnija u zemlji. Uz kiseli osmijeh govori kako je najgledaniji program onaj kanala na ruskome koji ima sjedište u Moldovi. U borbi za srca i umove moldavskih građana, a osobito proruskih zajednica u odmetnutom Pridnjestrovlju i sve problematičnijoj regiji Gagauziji, naglašava Mariana Raţă-Vremea, izrazito je bitno slanje poruka na njihovu materinjem jeziku, prilagođenih kulturnim obrascima tih ljudi.
„Dugo vremena vladalo je mišljenje da rusofoni Moldavci ne mogu biti proeuropski nastrojeni. Zato smo mi na TV8 prvi u zemlji započeli s emitiranjem prvog moldavskog kanala na rumunjskom i ruskom jeziku. Želja nam je bila započeti dijalog s tim ljudima, koji su dugo bili izolirani, te govoriti na jeziku kojim se služe o europskim vrijednostima. Ali i o onom što Rusija čini zadnjih godina, ne samo u Ukrajini. Od kraja 2022. u Moldovi nismo imali alternativni informacijski kanal prema našim rusofonim građanima koji su bili prepušteni isključivo ruskom televizijskom programu. A njihove navike ne možete promijeniti preko noći. Neki od njih gledaju isključivo ruske programe iako govore rumunjski. Jer moldavski gledatelji naviknuli su gledati zabavne sadržaje proizvedene u Rusiji, i to je nasljeđe naše prošlosti. Dugi niz godina oni su bili i najkvalitetniji, bogatije produkcije iz Rumunjske pojavile su se u nas tek prije desetak godina. Najpopularniji kanal u zemlji emitira najnovije ruske serije proizvedene ove godine. Pritom ih dobiva besplatno“, sliježući ramenima objasnila je kontekst Mariana Raţă-Vremea, uz napomenu da TV8 ne može emitirati u Pridnjestrovlju osim putem interneta, pa to uspješno nadoknađuju vrlo agresivnim pristupom na društvenim mrežama.
Do početka 2025. glavni izvor prihoda za međunarodno nepriznato Pridnjestrovlje, koje je dobivalo besplatni ruski plin, bila je prodaja službenom Kišinjevu električne energije ispod tržišne cijene. Struju je proizvodila elektrana s lijeve strane rijeke Dnjepar. Ali Gazprom je tada prekinuo dotok plina preko Ukrajine i uz odbijanje alternativnog dobavnog pravca preko Transbalkanskog plinovoda prorusku regiju doveo na rub humanitarne katastrofe. Do moldavskog prijenosnog sustava, kojim potom ide prema Pridnjestrovlju ustaljenim rutama, plin sada dostavlja tvrtka registrirana u Švicarskoj, a novčane transakcije se obavljaju preko posrednika koji ima sjedište u Dubaiju. Vlasti u Kišinjevu do daljnjega toleriraju takav scenarij kako bi se izbjegla još jedna moguća energetska ili humanitarna kriza. Moldavski ministar energetike Dorin Junghietu kaže da je trenutačna opskrba Pridnjestrovlja plinom u svakom slučaju nesigurna. Paradoksalno, Gazprom je i dalje većinski vlasnik u najvećoj energetskoj tvrtki u zemlji, a njezinom mrežom plin i dalje dolazi do problematične regije. Ako Rusi u nekom trenutku odluče izaći i iz te priče, službeni Kišinjev spreman je pomoći stanovništvu s lijeve strane Dnjestra. Jer i tih 371 tisuću stanovnika su državljani Republike Moldavije, rezolutan je Junghietu. U Kišinjevu se nadaju da bi nova energetska realnost mogla potaknuti vlastodršce u Tiraspolu da krenu u dijalog i mirno rješavanje sada već 33 godine zamrznutog sukoba.
‘Kad se boriš s neprijateljem poput Rusije, koja hibridnim ratovanjem želi utjecati na izbore, mediji su fokusirani na borbu protiv dezinformacija, ali i na otkrivanje korupcije’, ističe Raţă-Vremea
„Uskoro će profunkcionirati tzv. Fond konvergencije, u koji će se slijevati novac od carina, PDV-a i drugih poreza na proizvode i poslovanje u Pridnjestrovlju, koji će biti korišten za pomoć toj regiji i njezinu reintegraciju. Svakodnevna reintegracija već je inače na djelu. Od 25 do 40 tisuća ljudi dnevno putuje na ovu stranu Dnjestra i radi u Kišinjevu ili nekom drugom mjestu. Tisuće stanovnika Pridnjestrovlja koriste medicinske usluge u našim bolnicama. Svi oni shvaćaju da je to rusko poigravanje i davanje plina na kapaljku nešto što im ne jamči sigurnost i stabilnost“, uvjeravao je Nacionalova reportera u svom uredu Junghietu, koji je prije ministarskog posla radio za najveće svjetske energetske korporacije, a u Moldovagazu se kao predsjednik uprave pokušao hrvati s Gazpromovim ljudima.

Cristina Gerasimov, zamjenica premijera za europske integracije, nadgleda tijek pregovora, FOTO: Dragan Nikolić
I Bruxelles se inače zalaže za poseban status proruske regije, ali u granicama Republike Moldove. Pridnjestrovlje je etnički raznoliko. Trećinu čine etnički Rusi koje su ondje naselile sovjetske vlasti, trećinu Moldavci, a trećinu Ukrajinci. Više od 90 posto tamošnjeg stanovništva ima moldavsko državljanstvo. Ako ne ide na fakultete u Rusiju, mladost Pridnjestrovlja studira u Kišinjevu. Mirna reintegracija mogla bi Uniji poslužiti i kao ogledni primjer za neke buduće maksimalističke scenarije u Ukrajini i Gruziji. Kaja Kallas, visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, ne jednom je poručila kako pitanje Pridnjestrovlja neće biti prepreka moldavskom približavanju Uniji.
„Čuli smo od više visokih dužnosnika, ne samo iz Bruxellesa, kako vrlo jasno kažu da su naš put prema EU-u i reintegracija dva odvojena i usporedna kolosijeka. Ali naš prioritet je što prije vratiti kontrolu nad cjelokupnim teritorijem. To će značiti da imamo konsolidirano društvo, zdravu demokraciju i ekonomiju. I sređenu buduću članicu Europske unije. I stanovnici te regije zainteresirani su da Moldova to postane. Jer u dobrim vremenima, kada su imali obilje besplatnog ruskog plina, 80 posto svog izvoza usmjeravali su na EU tržište. I na referendumu o nastavku našeg eurointegracijskog puta i na predsjedničkim izborima, na kojima su mogli sudjelovati jer imaju pravo glasa, trećina izašlih na birališta glasala je za ulazak Moldove u EU ili za proeuropskog predsjedničkog kandidata“, zadovoljno je nabrajala Cristina Gerasimov.
Crvena krpa za službeni Kišinjev svakako je nelegalna prisutnost ruske vojske na moldavskom teritoriju. Skladište streljiva i oružja u selu Kobasni od 1992. čuva od 1000 do 1500 ruskih vojnika koji nisu imali rotaciju punih deset godina. Prije manje od dva tjedna moldavski obavještajci objavili su prvi put izvještaj o realnoj opasnosti koju skriva ta lokacija. Izvidi dronom opovrgavaju ruski narativ da bi eksplozija tamošnjeg arsenala izazvala golemu eksploziju poput one u bejrutskoj luci, primjerice. Ali svi bitni sugovornici koji su govorili za Nacional u Kišinjevu bili su jasni – nismo uspjeli sami izbaciti Ruse iz Pridnjestrovlja tijekom posljednjih više od tri desetljeća, pa nećemo to moći ni u budućnosti bez pomoći saveznika. Sasvim je razvidno da je tamošnja velika energetska kriza početkom 2025., u kojoj se kao spasitelj za moldavske vlasti s nepovratnih 64 milijuna eura pomoći pojavio EU, itekako odgovarala Moskvi. Rusija je pritom računala da bi mogući migrantski val prema Kišinjevu i socijalno nezadovoljstvo u ostatku Moldove izazvano višim cijenama energenata ugrozilo izglede vladajućih prozapadnjaka uoči posljednjih parlamentarnih izbora. Na njima je inače Stranka akcije i solidarnosti (PAS) osvojila većinu s 50,1 posto glasova, a proruski blok predvođen bivšim moldavskim predsjednikom Igorom Dodonom dvostruko manje. Rusija je u predizborne hibridne ugroze uložila stotine milijuna eura. Nije uspjela u svom naumu, prvenstveno zbog glasova proeuropske moldavske dijaspore i onih stanovnika glavnog moldavskog grada.

Mariana Raţă-Vremea suosnivačica je dviju TV postaja, a poznata je po istraživanju korupcije, FOTO: Dragan Nikolić
„Parlament je sada puno reprezentativniji. Daleko je to od prošlog saziva gdje je postojala proeuropska vlast i proruska oporba, kojom je na daljinu upravljala Moskva. Umjesto tri, sada je u parlamentu devet stranaka. Pritom je više od 70 posto stanovništva zapravo glasalo za one s proeuropskim predznakom. U Odboru za europske integracije nalaze se i oporbeni zastupnici. I to je primjer konstruktivnog pristupa kada je riječ o reformskim prioritetima“, sumirao je Iulian Groza koji je kao zamjenik ministra vanjskih poslova od 2013. do 2015. vodio pregovore o Sporazumu o pridruživanju Moldavije i EU-a.
‘Naš je najveći izazov na putu prema Bruxellesu politička korupcija. Najčešće povezana uz ruska hibridna djelovanja i pokušaj da se preko proruskih oligarha ili organiziranoga kriminala utječe na izbore’, kaže Iulian Groza
Jedna od nasušnih reformi bila je ona energetska. Moldova se danas opskrbljuje plinom preko europskih tržišta i Azerbajdžana, koristeći Transbalkanski plinovod i onaj povezan s rumunjskim i ukrajinskim skladištima. Trenutačno 65 posto tog energenta uvozi iz Rumunjske. U proljeće 2022. sinkronizirala se s europskom strujnom mrežom. I Europska unija pomogla je financijski izgradnju visokonaponske interkonekcije s Rumunjskom. Dio je to dvogodišnje, 250 milijuna eura teške Sveobuhvatne strategije za energetsku neovisnost i otpornost, koja se financira iz proračuna EU-a. Na taj način Unija Moldovu gura prema punoj integraciji u europsko energetsko tržište. Ali službeni Kišinjev je i dalje energetski ranjiv. Dokazao je to i napad ruskih dronova na dalekovod na jugu zemlje krajem ožujka, kada je zbog toga proglašeno izvanredno energetsko stanje. Nova visokonaponska interkonekcija, duga 157 kilometara, od prošloga tjedna povezuje Kišinjev i jug zemlje i simbolično nosi ime Dalekovod neovisnosti. Izgradnju još jedne od 400 kV financijski će pomoći Amerikanci. Dani kada je Moldova 80 posto svojih potreba za strujom namirivala iz Pridnjestrovlja čine se doista dalekim i ružnim snom. Silom prilika, Moldavci su bili prva europska nacija koja je u potpunosti prekinula sve energetske veze s Rusijom. A danas je upravo energetska neovisnost postala temelj njihovih nadanja o punopravnom članstvu u Uniji. Jer već lani Moldova je trećinu svojih ukupnih potreba za strujom zadovoljavala iz obnovljivih izvora.

Iulian Groza, šef Instituta za europske politike i reforme, podržava procese protiv oligarha, FOTO: Dragan Nikolić
„Trenutačno imamo oko 1067 MW instaliranog kapaciteta. Potječe od vjetra, solara, bioplina, nekoliko malih hidroelektrana između Rumunjske i Republike Moldove. Riječ je o rastu kapaciteta od gotovo 14 puta u razdoblju od pet do šest godina. Ali želimo još više. Imamo potencijal da i do 85 posto električne energije proizvedemo lokalno iz obnovljivih izvora“, ozarena lica istaknuo je Dorian Junghietu, koji je na ministarskoj dužnosti od veljače prošle godine i otad predano radi na diverzificiranoj i stabilnoj energetskoj opskrbi zemlje, kao i na regionalnom povezivanju Moldove s Rumunjskom i Ukrajinom.
Ursula Von Der Leyen neprestano ponavlja da je Moldovi mjesto u EU-u. Snažan reformski iskorak već je rezultirao isplatom 504 milijuna eura iz Unijina Plana rasta za Moldovu, najvećeg plana financijske pomoći koji je ikad Bruxelles odredio za neku zemlju. Ukupno teži milijardu i 900 milijuna eura u dvije godine, do 2027. Očekuje se da će potaknuti dodatna strateška ulaganja od dvije i pol milijarde eura u promet, energetiku, poljoprivredu i natapanje, kao i u škole i bolnice.
„Za novog premijera Vasilea Tofana prioritet na našem eurointegracijskom putu je privlačenje stranih izravnih ulaganja. Trudimo se što više iskoristiti mogućnosti koje nudi Plan rasta kako bismo ponovno pokrenuli gospodarski rast. Ali stvarnost u kojoj svi živimo, ne samo mi Moldavci, određuje mnoge nepopularne poteze. Upravo smo podignuli cijene prirodnog plina za 40 posto. Naravno, ljudi nisu zadovoljni. Tu su i vrlo složene reforme koje smo započeli. Reforma javne uprave, fiskalna reforma, reforma plaća… Sve su to vrlo teške stvari za naše građane, ali znamo da to radimo zbog nas“, nije ostavila mjesta dvojbi Cristina Gerasimov.
Puno toga u Republici Moldovi već ocrtava europski horizont jer 67 posto moldavskog izvoza ide na EU tržište. Europska unija je prvi moldavski vanjskotrgovinski partner, ali i najveći investitor i donator. Od proljeća 2014. državljani Moldove s biometrijskom putovnicom mogu ući u šengenski prostor bez vize. Od početka ove godine u Kišinjevu telefonirate po istoj tarifi kao i u Zagrebu i u ostatku EU-a, a Moldova je i korisnik programa Kreativna Europa, kojim se podupiru kultura i kreativna industrija. Od jesenas je dio i jedinstvenog područja plaćanja u eurima, pa su eurske transakcije brže, jednostavnije i jeftinije. Moldavski poljoprivrednici imaju iznimno povlašteni pristup EU tržištu. Mladi Moldavci će u sljedećem Erasmus+ programu imati ista prava kao i Danci ili Austrijanci…
Stiješnjena između ratom razorene Ukrajine i članice EU-a i NATO-a Rumunjske, jedna od najsiromašnijih zemalja Europe traži svoj izlaz iz začaranog geopolitičkog kruga. Europa i Zapad moraju još više staviti na kocku, i financijski i vojno.
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-09-07 20:09:31
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo



