iustitia.bg
Visoki izvor blizak vrhu Vlade za Nacional je ekskluzivno neslužbeno otkrio koliko se duboka energetska kriza može očekivati u slučaju dodatne eskalacije američko-izraelskog rata s Iranom, koje su dvije ključne opcije za Europsku uniju i što će to značiti za Hrvatsku
Visoki politički izvor blizak vrhu Vlade, s neposrednim saznanjima o kompletnom sadržaju žurno sazvanog dramatičnog sastanka užeg kabineta Vlade prošle nedjelje, povezanog s nepredvidljivom i krajnje eksplozivnom eskalacijom rata koji su Izrael i SAD pokrenuli protiv Irana, otkrio je koncem proteklog vikenda Nacionalu njegove nepoznate detalje – što je zasad hrvatskoj javnosti s tog sastanka prešućeno, o čemu se sve govorilo i koliko je premijer Andrej Plenković bio uzdrman i šokiran onim što je koncem prošlog tjedna čuo u Bruxellesu.
Premijer Andrej Plenković sazvao je nakon povratka iz Bruxellesa hitnu sjednicu Vlade u nedjelju, a u ponedjeljak je Vlada objavila nove mjere za ograničavanje utjecaja nove energetske krize za koju mnogi strahuju da bi mogla biti najveća do sad Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
Spomenuti izvor otkrio je Nacionalu da je Plenković ključne poteze koje Vlada priprema započeo strukturirati zbog dva šokantna scenarija koja EU članice razmatraju u vrlo skoroj budućnosti. Prema prvom scenariju EU i NATO uključili bi se u rat s Iranom, a drugi scenarij predviđa ozbiljan zaokret u politici sankcija prema Rusiji. Nacionalu je isti izvor iznio i detalje iz oba moguća scenarija i izjavio sljedeće:
„Premijer Plenković došao je iz Bruxellesa i sazvao hitnu nedjeljnu sjednicu Vlade jer je očito da su informacije koje je tamo dobio alarmantne i da će biti velikih kriza u energetskom sektoru, a ne samo onih sigurnosne prirode. Bit će strašnih poskupljenja, moguće u sljedećem koraku i nekih restrikcija u količine kupovine i potrošnje, što svakako neće dobro završiti. Ta velika poskupljenja energenata koja su najavljena u cijeloj Europi mogla bi dovesti do toga da se Europa i NATO aktivnije uključe u sukob, na strani Amerike i Izraela, a moje je mišljenje da Amerika upravo na to i računa. NATO je rekao da to nije njihov rat i da se ne žele uključiti, ali mislim da bi se ta situacija mogla početi mijenjati kad Europa shvati da će im litra goriva s 1,5 eura otići na 3 ili 4 eura i da ga neće ni biti. Europa će u tom slučaju morati uputiti snage da zaštiti svoje gospodarstvo i svoje interese. To bi možda mogao postati razlog za uključenje širih NATO snaga u potporu, ali ne napada na Iran, nego oslobađanja Hormuškog tjesnaca za transport nafte i plina. Jedina alternativa tome, odnosno drugo rješenje može biti da ćemo skinuti sankcije Rusiji i početi ponovno od Rusa kupovati naftu“.
Američki predsjednik Donald Trump izazvao je zajedničkim američko-izraelskim napadom na Iran potpuni kaos i poremećaj na svjetskoj energetskoj sceni, s potpuno neizvjesnim ishodom te izvjesnom novom raspodjelom geopolitičke moći Photo: Alessandro Bremec / ipa-agency.net/IPA
Taj izvor ističe da je riječ o surovoj realnosti koja će zbog za sada nesagledivih, a očekivanih posljedica na europsko gospodarstvo natjerati vodstvo Europske unije i NATO na uključivanje u sukob u koji se ni pod koju cijenu nisu željeli uključiti. A ako vrh Europske unije i dalje bude zastupao stav da se ni po koju cijene ne žele uključiti u taj sukob, cijena će biti plaćena tako da će Europa morati odustati od politike sankcija nametnutih Rusiji zbog rata u Ukrajini i time pogaziti sve ono što su do sada po tom pitanju radili.
Izvor blizak Vladi ovako opisuje što će se očekivati od RH uključi li se NATO u zaštitu Hormuškog tjesnaca: ‘Hrvatska se ne mora uključiti ako ne želi, ali naša eventualna aktivnost morala bi imati suglasnost predsjednika Milanovića’
To je prvi put da je netko iz vrha Vlade, zasad neslužbeno, najavio takve dvije mogućnosti, od kojih ni jedna za Europu nije dobra.
Uključivanje u američko-izraelski rat s Izraelom, pa i samo u obliku podrške zaštiti Hormuškog tjesnaca, moglo bi očekivano izazvati i odgovor Irana, ali ovaj put usmjeren prema Europi.
Izvor blizak Vladi ističe da je eskalacija energetske krize uzrokovane američko-izraelskim napadom na Iran i iranskim ograničavanjem transportnih puteva u Hormuškom tjesnacu surova realnost koja će zbog za sada nesagledivih, a očekivanih posljedica na europsko gospodarstvo natjerati vodstvo Europske unije i NATO na uključivanje u sukob u koji se ni pod koju cijenu nisu željeli uključiti – ili pak dovesti do opcije B – suradnje s Rusijom Photo: Jonathan Raa/SIPA USA, IMAGO/Ben Kriemann/IMAGOSTOCK&PEOPLE
Taj scenarij, dođe li do njega, otvara još jedno značajno pitanje: što se u tom kontekstu od Hrvatske, članice NATO-a, u tom angažmanu konkretno očekuje. O tomu je spomenuti izvor za Nacional rekao sljedeće:
“Hrvatska se ne mora uključiti ako ne želi, ali naša eventualna aktivnost morala bi imati suglasnost predsjednika Zorana Milanovića.”
‘Prisutnost europskih snaga u Hormuškom tjesnacu rasteretila bi američke snage, a ti položaji mogli bi se umjesto toga štititi europskim i NATO snagama. Time bi se sigurnije jamčio prolazak tankera s naftom’
S druge strane, ponovna suradnja s Rusijom u uvjetima gdje sukob u Ukrajini još nije završio, a Rusija i dalje želi prisvojiti okupirane ukrajinske teritorije, značilo bi možda i prešutno odustajanje od principa kojih se Europa do sada držala.
Nacionalov izvor blizak vrhu Vlade i vrhu HDZ-a ovako je koncem vikenda opisao za Nacional situaciju u kojoj bi se poziciji mogla naći Europska unija:
„Europa će možda biti prisiljena uputiti svoje snage prema Hormuškom tjesnacu da zaštiti svoje interese. Prisutnost europskih snaga u Hormuškom tjesnacu rasteretila bi američke snage, a ti položaji mogli bi se umjesto toga štititi europskim i NATO snagama. Već sama prisutnost europskih snaga na tom tjesnacu trebala bi omogućiti da se puno sigurnije jamči prolazak tankera s naftom nego do sada. Treba uzeti u obzir i mogućnost da bi to značilo da će NATO snage morati tretirati položaje s kojih iranska vojska gađa Hormuški tjesnac. U svakom slučaju Amerikancima bi svakako dobro došlo da se Europa i europski saveznici uključe na bilo koji način.“
A što bi značila opcija B, odnosno odustajanje od europskih sankcija prema Rusiji? Naime, prvi korak prema takvom modelu već je napravljen odlukom američkog OFAC-a da se na rok od 30 dana dozvoli kupnja ruske nafte i naftnih derivata s tankera koji se već nalaze u moru koji su se ranije našli pod sankcijama. Potpuno ukidanje europskih sankcija Rusiji imalo bi, međutim, višestruke posljedice. Nacionalov izvor blizak Vladi pojašnjava da s takvim razvojem situacije nikako ne bi bila zadovoljna Ukrajina:
„Jedna opcija je ta da skinemo sankcije Rusiji i počnemo ponovno od njih kupovati naftu. Ali onda napuštamo priču oko Ukrajine. Mislim da i ako se počne primjenjivati ukidanje sankcija Rusiji, da se time neće ništa bitno promijeniti na ukrajinskom ratištu. Rusija ne može probiti Ukrajince i to je postalo svima jasno. Rusija ne može pobijediti Ukrajinu, koliko god ostvarili novih prihoda i novca od prodaje nafte. Jer Rusija ionako sve daje u taj rat. No oni imaju problem što je Ukrajina nadrasla ruske sposobnosti i rusku vojsku u borbi na fronti. Osim toga, Rusi polako gube potencijal za vojsku, a to se ne može tako lako nikakvim novcem nadoknaditi. Rusi svakako mogu proizvesti streljiva koliko hoće, to im ni do sada nije bio problem. Dakle, skidanje sankcija Rusiji ne bi ništa puno promijenilo na stvari, ali naravno da bi Ukrajinci s takvom odlukom bili nezadovoljni. Jer bi se time napustila politika Europske unije i Komisije koja je dala potporu Ukrajincima i koja je i donijela odluku o tim sankcijama.“
Spomenuti izvor navodi kako će, ovisno o procjenama europskih čelnika kada je taj trenutak nakon kojeg više nema odgode, EU morati odlučiti na koju će stranu.
„Nešto će se morati napraviti. Ili će se morati početi ponovno trgovati s Rusima ili će se Europa morati uključiti u rat na strani Izraela i Amerike da bi zaštitila svoje energetske i gospodarske interese. Ovako više neće moći ostati jer nema smisla da mi stalno promatramo situaciju sa strane, a događaji se odvijaju bez nas“, zaključio je taj izvor blizak vrhu Vlade.
U ponedjeljak je održana sjednica Vlade na kojoj je Plenković predstavio novi set mjera.
No Nacionalov izvor rekao je da je premijer Plenković još prije te sjednice, na sjednici užeg kabineta Vlade, naložio svojim ministrima da srežu budžete za sve što nije nužno, o čemu su dnevne novine djelomično već izvijestile tijekom prošlog vikenda. Naime, kako bi Hrvatska prevladala energetsku krizu, Vlada će uskočiti s mjerama, ali za to će biti potreban i rebalans proračuna. Pa će na ”standby” doći sve što nije hitno i nužno.
„Plenković je rekao da će ovo biti dosad neviđena kriza energenata u Hrvatskoj. Očekuju se veliki problemi, još je neizvjesno u kojem opsegu, ali neće biti lako. Zato će Vlada sve popratiti s mjerama i zaštititi tržište i građane koliko se može da cijene ne podivljaju. Morat će ići rebalans proračuna koji će značiti smanjenje rashoda ministarstvima jer se pripremamo za ozbiljnu krizu. Svatko će unutar svog resora morati predložiti bez čega se može i što bi bilo najjednostavnije i najbezbolnije skinuti te će se te stavke rebalansom smanjiti. Ministri nisu dobili točne cifre ni postotke, prvo će predlagati ono što se može, a ako neće ići, dobit će naredbu koliko točno troškova moraju srezati“, opisuje spomenuti izvor blizak vrhu Vlade.
No sve navedeno tek je prvi korak u eksplozivnoj krizi za koju nitko ne može predvidjeti koliko dugo i kojim intenzitetom će trajati.
DAN D ZA EU ‘Kad cijena litre benzina u Europi dođe do 3 ili 4 eura, EU će morati odlučiti: uključiti se u rat ili kupovati naftu od Rusije’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-03-27 21:15:19 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo
