Ivana Mrčela, mlada umjetnica i dizajnerica, dobitnica je Velike nagrade 61. zagrebačkog salona primijenjene umjetnosti i dizajna. Njezine tekstilne instalacije izazvale su interes – ‘Naše sestre’ i ‘Tekstilna djeca’ upozoravaju na mračnu stranu tekstilne industrije, tešku poziciju žena i djece i narušenu ekološku stabilnost
Dobitnica Velike nagrade 61. zagrebačkog salona primijenjene umjetnosti i dizajna je Ivana Mrčela, zagrebačka umjetnica i dizajnerica dalmatinskih korijena, odrasla u Čakovcu. Zaslužila je to priznanje dvjema tekstilnim instalacijama koje su ocijenjene kao značajan umjetnički doprinos te su u posljednje dvije godine izazvale velik interes javnosti. „Naše sestre” i „Tekstilna djeca” jasno upozoravaju na mračnu stranu tekstilne industrije: težak položaj žena i djece zaposlenih u njoj, narušenu ekološku ravnotežu te prekomjernu proizvodnju odjevnih predmeta i tekstilnog otpada koji se nekontrolirano odlaže. No ukazuju i na stalnu potrebu ženske solidarnosti, ženske empatije i ukupne društvene borbe za prava i društveni status žena i maloljetne djece, zasigurno dviju najranjivijih društvenih skupina.
Iako je javnost o tome bila obaviještena, Ivana Mrčela, izvanredna profesorica na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, prvi put je u razgovoru za Nacional cjelovito opisala okolnosti pod kojima su “Naše sestre”, projekt angažirane umjetnosti u javnom prostoru, bile izložene vandalskoj devastaciji prošlog kolovoza u Varšavskoj ulici u Zagrebu, ali i kako je i zašto jednu oštećenu i jednu ukradenu, petu sestru, uspjela brzo obnoviti.
Profesorica Mrčela već je jednom, kao vrlo mlada umjetnica, na 51. zagrebačkom salonu dobila nagradu za najboljeg mladog umjetnika do 35 godina.

‘Naše sestre’ otvaraju pitanje položaja žena, solidarnosti, empatije i uvjeta rada i života’, kaže Ivana Mrčela, izvanredna profesorica na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu i dobitnica Velike nagrade 61. zagrebačkog salona primijenjene umjetnosti i dizajna Photo: Saša Zinaja/Nfoto
NACIONAL: Što se ističe u obrazloženju dodijeljene vam Velike nagrade 61. zagrebačkog salona primijenjene umjetnosti i dizajna
Posebno mi je važno što je žiri prepoznao da oba rada kroz tekstil govore o mnogo širem društvenom problemu, o tome kako čovjek u sustavu proizvodnje može postati objekt, a ne subjekt. „Tekstilna djeca“ upozoravaju na dječji rad, izrabljivanje i cijenu masovne proizvodnje, dok „Naše sestre“ otvaraju pitanje položaja žena, solidarnosti, empatije i dostojanstvenih uvjeta rada i života. Drago mi je i što je prepoznata i istaknuta kvaliteta izvedbe, jer mi je jako važno da snažna poruka radova bude praćena jednako kvalitetnom i promišljenom izvedbom. Tekstil za mene nije samo materijal. On nosi povijest rada, iskustva i društvena značenja te mi omogućava da kroz umjetnost govorim o problemima koji su često ili nevidljivi ili se sustavno zanemaruju.
NACIONAL: Kako je i zašto nastala vaša tekstilna instalacija “Naše sestre”?
Instalacija “Naše sestre” dugo se “kuhala” u mojoj glavi, a poziv na sudjelovanje u projektu Okolo bio je idealna prilika da tu ideju konačno materijaliziram. Inspirirana je ženskom solidarnošću, povezanošću i međusobnom podrškom, ali i načinima na koje žene kroz generacije prenose znanja, iskustva i mudrost. Izradila sam velike ženske figure od tekstila, s neprirodno dugim rukama koje se međusobno isprepliću. Upravo su mi ruke bile važne jer simboliziraju nevidljive niti koje povezuju žene. Rukama učimo, pomažemo si, grlimo se i pružamo podršku. Željela sam stvoriti fizičku i vizualnu metaforu njihove međuovisnosti. Naslov je preuzet iz pjesme hardcore punk grupe Ponor, čiji su članovi moji prijatelji. Ružičastom bojom namjerno sam se poigrala stereotipom ženstvenosti, dok sam na figure ispisala citate i stihove povezane s pravima žena i životinja, ali i neke osobne elemente. Poruka rada je jednostavna: povezane smo, učimo jedna od druge i snažnije smo kada si međusobno pružamo podršku.
‘Važno mi je da je žiri prepoznao da oba moja rada govore o širem društvenom problemu, o tome kako čovjek u sustavu proizvodnje može postati objekt, a ne subjekt’
NACIONAL: Zašto ste je odlučili postaviti baš u Varšavskoj ulici u kolovozu 2025. godine?
Okolo je projekt koji suvremenu umjetnost donosi izravno u javni prostor Zagreba. Umjetnička djela tako postaju dio svakodnevnog života, a grad se pretvara u svojevrsnu galeriju na otvorenom. Projekt su pokrenule Ana Mikin i Tina Kovačiček, koje djeluju pod nazivom Nas dve, u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba.
Prošle godine sudjelovala sam na njihov poziv, kojem sam se rado odazvala. To je bilo moje drugo sudjelovanje u projektu. Imala sam slobodu odabrati i rad i lokaciju. „Naše sestre“ prvotno su trebale biti postavljene u drvoredu u Kurelčevoj ulici, no zbog guste krošnje drveća instalacija ondje ne bi dovoljno došla do izražaja. Zato je odabrana Varšavska ulica, gdje su dvije ulične svjetiljke poslužile kao konstrukcija za postavljanje rada. Mislim da je instalacija vrlo dobro „sjela“ u taj dio grada. Svojom veličinom i ružičastom bojom privukla je pažnju, a istovremeno se prirodno uklopila u živost i dinamiku Varšavske ulice.
Festival Okolo upravo je u tijeku, stoga vas pozivam da prošetate Zagrebom, otkrijete ovogodišnje radove i uživate u umjetnosti u javnom prostoru.

Fotografija s otvaranja instalacije ‘Naše sestre’ u kolovozu 2025. Instalacijom je autorica željela upozoriti na položaj žena u tekstilnoj industriji i šire u društvu, gdje je ženski rad često nedovoljno vidljiv, vrednovan i zaštićen Photo: arhiva Ivane Mrčele
NACIONAL: Instalacija je upozorenje na stanje u tekstilnoj industriji inspirirano istraživanjem ženske solidarnosti. Što su pokazala vaša istraživanja o ženskoj solidarnosti?
„Naše sestre“ upozoravaju na položaj žena u tekstilnoj industriji i šire u društvu, gdje je ženski rad često nedovoljno vidljiv, vrednovan i zaštićen. Istražujući žensku solidarnost, postalo mi je jasno da ona nije samo osjećaj bliskosti, nego konkretan oblik podrške, povezivanja i međusobnog osnaživanja. Žene su kroz generacije jedna drugoj prenosile znanja i iskustva, pomagale si i pružale podršku u svakodnevnom životu. Istodobno, solidarnost nije nešto što možemo uzimati zdravo za gotovo. Nejednakost, diskriminacija, nasilje nad ženama i podcjenjivanje ženskog rada i dalje su prisutni, zbog čega je važno o tim temama govoriti i međusobno se podržavati ne samo kada nastane problem, nego svakodnevno. Zato su u „Našim sestrama“ ruke posebno naglašene. One su metafora nevidljivih veza među ženama. S pomoću ruku učimo, pomažemo, grlimo i držimo jedna drugu. Za mene je ženska solidarnost upravo spremnost da vidimo drugu ženu, čujemo je i reagiramo kada joj je potrebna podrška.
NACIONAL: Zašto je bila potrebna umjetnička podrška ženskoj solidarnosti i ženskoj empatiji ?
„Naše sestre“ nastale su iz potrebe da progovorim o ženskom iskustvu i položaju žena danas, o pravu na ravnopravnost, slobodu, sigurnost, dostojanstvo i vlastiti izbor. I dalje živimo u društvu u kojem žene, unatoč velikim pomacima, često moraju više dokazivati svoju vrijednost, njihov se rad podcjenjuje, a glas prečesto zanemaruje. Zato mi je bilo važno napraviti rad koji jasno govori da ravnopravnost nije privilegija ni nešto što se podrazumijeva, nego pravo za koje se moramo kontinuirano zalagati. Ravnopravnost za mene znači da žena može biti sigurna, poštovana, pravedno plaćena za svoj rad, slobodna odlučivati o vlastitom životu te imati jednake mogućnosti za obrazovanje, rad i stvaralaštvo. Ravnopravnost žena nije samo žensko pitanje, to je pitanje društva u kojem svi želimo živjeti. Posebno me zanima položaj žena u tekstilnoj industriji, gdje je ženski rad generacijama bio temelj proizvodnje, ali je često ostajao nevidljiv, slabo plaćen i nedovoljno cijenjen.

Fotografija oštećene instalacije ‘Naše sestre’ Photo: Arhiva Ivane Mrčele
Pet figura koje se međusobno isprepliću i oslanjaju jedna na drugu stvaraju vizualnu i fizičku metaforu međuovisnosti. Ponekad smo najjače upravo onda kada se povežemo, podržimo i zauzmemo jedna za drugu. Ta povezanost za mene predstavlja i prijenos iskustva i znanja među generacijama žena. Danas se o ženskim pravima govori otvorenije nego prije dvadesetak ili više godina i žene imaju više prostora javno artikulirati vlastita iskustva. Ali istodobno i dalje svjedočimo nasilju, femicidu, diskriminaciji, nejednakosti i podcjenjivanju ženskog rada. Mislim da solidarnost ne smije biti samo reakcija kada se dogodi tragedija i zato sam željela da „Naše sestre“ budu u javnom prostoru, među prolaznicima, a ne samo u galeriji.
NACIONAL: Što se dogodilo prošlog kolovoza kada ste angažiranom umjetnošću u javnom prostoru željeli upozoriti na univerzalnu žensku priču? Je li vandalizam kojem je rad bio izložen nosio i neku poruku koja nadilazi puku potrebu za devastacijom i uništavanjem onoga što se nalazi u javnom prostoru?
Rad je u javnom prostoru preživio svega tri dana. Jedna je figura bila oštećena, a druga ukradena, što me, naravno, nije ostavilo ravnodušnom, posebno zato što sam u rad uložila puno vremena, truda i energije. Ipak, nisam stigla dugo razmišljati o tome. Bilo mi je važno što prije vratiti instalaciju u prvobitno stanje. U samo dva dana izradila sam novu figuru i ponovno postavila „Naše sestre“ u punom sastavu. To nije bilo jednostavno jer je riječ o figuri visokoj tri metra, oslikanoj s obje strane, pa je trebalo ponovno napraviti konstrukciju, šivanje i crtež. Htjela sam reagirati brzo jer nisam željela da vandalizam postane kraj priče ovog rada.

Novi postav instalacije ‘Naše sestre’ kao metafore nevidljivih veza među ženama – ‘S pomoću ruku učimo, pomažemo, grlimo i držimo jedna drugu’, objašnjava autorica Photo: Arhiva Ivane Mrčele
Teško mi je reći što je točno stajalo iza tog čina. Možda je riječ o čistom porivu za uništavanjem, možda o nepromišljenosti. Ne bih željela nagađati o motivima, ali zanimljivo mi je da je taj čin otvorio pitanje kako se odnosimo prema javnom prostoru i prema umjetnosti koja u njega ulazi. Kada se nešto postavi u javni prostor, ono na neki način postaje dostupno svima i svatko na njega može reagirati. Ne mora nam se sve što vidimo svidjeti i sasvim je legitimno imati negativan stav prema nekom radu, ali reakcija ne bi trebala podrazumijevati uništavanje. Važno mi je naglasiti i da instalacija nije bila postavljena nepromišljeno. Postavljanje je trajalo oko četiri sata, a konstrukciju smo pažljivo učvrstili za stupove i međusobno povezali kako bi izdržala vjetar, kišu i druge vremenske uvjete. Trebala je zaista velika sila da se dio rada tako ošteti. Posebnu pažnju posvetila sam i izboru materijala. Odabrala sam tekstil koji se relativno brzo suši, koji se ni kada je mokar ne deformira i ne rasteže, a površina je dodatno impregnirana.
NACIONAL: Što vas je potaknulo da popravite i izradite novu sestru? Je li vam vandalizam na neki način pomogao da nastane novo umjetničko djelo?
Mislim da je rad nakon ponovnog postavljanja dobio još veću težinu. U ovom slučaju posebno mi je zanimljivo što je govorio o povezanosti i solidarnosti, a dogodilo se upravo suprotno – jedna je sestra uništena, druga ukradena. Zato sam željela reagirati suprotnom porukom, obnoviti rad i pokazati da destrukcija ne mora imati posljednju riječ.
Četvrta figura zapravo nije bila oštećena. Prilikom devastacije i odvajanja pete figure pala je i ostala djelomično pričvršćena za ostatak kompozicije. To mi je pokazalo koliko su izbor materijala, način izrade i sama konstrukcija bili važni. Instalacija je bila izložena vremenskim uvjetima, ali i mogućim ljudskim intervencijama. Unatoč svemu, uspjela je ostati velikim dijelom sačuvana. Ne bih rekla da je obnovljena instalacija potpuno novi rad, ali je taj događaj definitivno postao njezin novi sloj.

‘Kao profesorici važno mi je prenositi znanje, ali i poticati studente da razvijaju vlastiti autorski glas. A možda je ono što me najviše određuje radoznalost’, ističe Ivana Mrčela Photo: Saša Zinaja/Nfoto
NACIONAL: Je li točno da je ukradena sestra vraćena nakon što ste napravili novu i montirali je u instalaciju?
Da, tako je. Ukradena figura vraćena je dan nakon što sam izradila i postavila novu. Netko ju je jednostavno ostavio bačenu na pod pokraj instalacije u Varšavskoj ulici. Organizatorica festivala javila mi je da ju je tako zatekla kada je došla postaviti novu oznaku uz rad, jer je i prethodna bila uništena. Tako su se, na pomalo nevjerojatan način, „Naše sestre“ ponovno našle na okupu.
NACIONAL: Zašto ste izradili umjetničku instalaciju „Tekstilna djeca“ 2024. godine? U čemu se sastoji i kako se manifestira mračna strana tekstilne industrije na koju upozoravate?
„Tekstilna djeca“ nastala su 2024. godine kao nastavak mog promišljanja o mračnoj strani tekstilne i modne industrije. Zanima me ono što se događa iza gotovog proizvoda, ljudi koji ga stvaraju, uvjeti u kojima rade i cijena koju za jeftinu i dostupnu odjeću često plaćaju upravo oni koji su najranjiviji. Posebno me je potresla činjenica da su u proizvodnju tekstila i odjeće uključena i djeca, koja rade u vrlo teškim i neljudskim uvjetima. Umjesto škole, igre i bezbrižnog odrastanja, njihova svakodnevica postaje višesatni rad za vrlo male plaće. Dijete tako prerano postaje dio proizvodnog sustava i ostaje bez onoga što bi trebalo biti temelj svakog djetinjstva, a to su sigurnost, obrazovanje, igra i slobodno vrijeme. Rad čine figure djece u prirodnoj veličini, izrađene od tekstilnog otpada koji svakodnevno nastaje u šivaonici Tekstilno-tehnološkog fakulteta. Upravo mi je taj materijal bio važan jer povezuje samu temu rada s njegovom izvedbom. Ono što bi inače završilo kao otpad, postaje dio rada. Tako tekstil više nije samo materijal, nego postaje simbol sustava koji istodobno proizvodi odjeću, otpad, ali i nevidljiv i često izrabljivački rad. Uz figure se pojavljuju medvjedići, koji simboliziraju ono što povezujemo s djetinjstvom, nježnošću i igrom, pa njegov kontrast s prizorom djeteta koje radi dodatno naglašava ono što je toj djeci oduzeto.

Instalacija ‘Tekstilna djeca’ nastala je 2024. kao nastavak autoričinog promišljanja o mračnoj strani tekstilne i modne industrije jer ju je zanimalo ono što se događa iza gotovog proizvoda, ljudi koji ga stvaraju, uvjeti u kojima rade i cijena koju za jeftinu i dostupnu odjeću često plaćaju upravo oni koji su najranjiviji Photo: Arhiva Ivane Mrčela
Radom želim upozoriti i na širi problem masovne proizvodnje i potrošnje. Kada kupujemo jeftinu odjeću, najčešće vidimo samo gotov proizvod, a ne razmišljamo o tome tko ju je napravio, u kakvim uvjetima i koliko je otpada i onečišćenja nastalo na tom putu. Mračna strana tekstilne industrije nije samo dječji i slabo plaćeni rad, nego i prekomjerna proizvodnja, ogromne količine tekstilnog otpada i stalno poticanje potrošnje. Zato želim gledatelja potaknuti da pogleda iza gotovog proizvoda i zapita se tko ga je napravio, u kakvim uvjetima i kakvu cijenu za njega plaćaju ljudi i okoliš. Nijedan odjevni predmet ne bi trebao biti važniji od čovjeka, a svako dijete ima pravo na igru, školu, sigurnost i bezbrižno djetinjstvo.
‘Posebno me zanima položaj žena u tekstilnoj industriji, gdje je ženski rad generacijama bio temelj proizvodnje, ali je često ostajao nevidljiv, slabo plaćen i nedovoljno cijenjen’
NACIONAL: Jesu li „Tekstilna djeca“ i „Naše sestre“ povezane u porukama koje prenose? Na što još želite upozoriti u svojim budućim radovima
Da, svakako. Iako govore o različitim skupinama, „Tekstilna djeca“ i „Naše sestre“ povezuje ista temeljna poruka – upozorenje na nepravdu, nevidljivost i iskorištavanje onih koji su najranjiviji. Oba rada polaze od tekstila, ali kroz njega govorim o ljudima koji stoje iza proizvodnje i čiji se rad, prava i dostojanstvo često zanemaruju. Zajednička poruka obaju radova jest: čovjek ne smije biti potrošna roba. Nove radove još uvijek promišljam i istražujem, ali želim nastaviti otvarati teme koje smatram važnima i govoriti o čovjeku, društvu i odgovornosti koju imamo jedni prema drugima.
NACIONAL: Što se htjeli istaknuti izložbama “We Are Watching You” i “The Words Between Us” 2020-ih?
U tim radovima više su me zanimali komunikacija, odnos pojedinca i društva te pitanje pogleda, prisutnosti i međuljudskih odnosa. Izložba „We Are Watching You“ bavila se odnosom promatrača i promatranoga. Gledatelj je postajao dio rada i objekt tuđeg pogleda. Zanimali su me izloženost i način na koji nas drugi doživljavaju. „The Words Between Us“ bavila se prostorom komunikacije između ljudi. Onime što izgovaramo, ali i onime što ostaje neizrečeno te kako riječi mogu povezivati, ali i udaljavati. U posljednje dvije ili tri godine moj je rad postao izraženije društveno angažiran. Promijenili su se teme i intenzitet mog angažmana, ali ostala je ista potreba da privlačnim radom otvorim pitanje i potaknem gledatelja na razmišljanje. Danas samo osjećam veću potrebu jasno zauzeti stav.
NACIONAL: Što će se dogoditi na skorim izložbama u Rijeci i Poreču?
„Naše sestre“ u Rijeci će naglo brojčano narasti. U Galeriji O.K. bit će predstavljeno više figura nego u izvornoj instalaciji pa će se ideje ženske povezanosti, solidarnosti i međuovisnosti još snažnije razviti kroz prostor. Uskoro me očekuje i skupna izložba u Poreču, a kasnije i samostalna izložba u istom gradu, kao i skupna međunarodna izložba u Sloveniji. Polako kreću i pripreme za nove radove jer me iduće godine očekuje nekoliko samostalnih i skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.
NACIONAL: Što biste vi istaknuli o sebi kao umjetnici, dizajnerici i izvanrednoj profesorici?
Kao profesorici važno mi je prenositi znanje, ali i poticati studente da razvijaju vlastiti autorski glas. A možda je ono što me najviše određuje radoznalost. Ne želim se zatvoriti u jednu disciplinu ili jedan način rada. Vjerujem da upravo iz tih spojeva nastaju radovi koji mogu imati i umjetničku vrijednost i društveni smisao.
IVANA MRČELA ‘Tekstil je simbol sustava koji proizvodi odjeću, otpad, ali i izrabljivani rad’ 2026
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-08-29 18:13:37
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo


