iustitia.bg
Leda Šeparović i Pavel Savin, članovi ansambla Baleta HNK u Zagrebu, plešu Ofeliju i Hamleta u komornom baletu ‘Hamlet’ koji će se 14. lipnja premijerno izvesti u HNK-u u Varaždinu. To je remake baleta iz 2004. u kojem je Svebor Sečak plesao Hamleta, režirao i koreografirao, a ovu verziju Sečak koreografira 22 godine kasnije
Komorni balet ”Hamlet” Svebora Sečaka remake je predstave praizvedene 2004. godine u HNK-u u Zagrebu za Baletnu trupu Croatia, u kojoj je Sečak plesao naslovnu ulogu, za koju je 2005. dobio Nagradu hrvatskog glumišta, a i koreografirao je i režirao tu predstavu koja je postigla značajan uspjeh na brojnim svjetskim pozornicama, ostvarivši više od 40 gostovanja. U obnovljenoj verziji u njegovoj koreografiji, koja će se premijerno izvesti 14. lipnja u HNK-u u Varaždinu, nastupa nova etablirana generacija internacionalnih baletnih plesača angažiranih u HNK-u u Zagrebu, s ciljem nastavka misije izvorne postave u promociji baletne umjetnosti. Hamleta pleše Pavel Savin, Ofelija je Leda Šeparović, kraljica Gertruda je Natalia Kosovac, kralja Klaudija pleše Taiguara Goulart, Laerta pleše Thomas Boddington, Polonija izvodi Dan Rus, dok će duh Hamletova oca biti u izvedbi Samuelea Berbennija.
Nacional je razgovarao sa Sečakom, poveznicom obiju predstava, te s dvoje plesača u naslovnim ulogama – Pavelom Savinom i Ledom Šeparović, koji plešu Hamleta i Ofeliju.
Kako kaže Sečak, Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika kojem je na čelu, već više od 20 godina producira velike projekte kao što su Međunarodno baletno natjecanje ”Mia Čorak Slavenska” s ciljem promocije mladih plesača i koreografa, čemu je od prošle godine pridodan projekt Platforma mladih koreografa i kompozitora ”Milko Šparemblek”:
„Jedan od važnih segmenata djelovanja bilo je produciranje predstava osmišljenih za gostovanja u manjim mjestima i na festivalima kako bi se baletna umjetnost prikazivala i u tim sredinama. Nakon duljeg razdoblja ponovno su nam odobrena sredstva Ministarstva kulture i medija upravo za obnovu baleta ‘Hamlet’ u svrhu gostovanja. HNK Varaždin je koproducent koji je omogućio šivanje novih kostima i obnovu scenografije kako bi predstava zasjala u punom premijernom sjaju, a nakon premijere i reprize planiramo ljetnu turneju“.
Praizvedba ”Hamleta”, ističe Sečak, bila je u koprodukciji s HNK-om u Zagrebu 13. lipnja 2004. Predstava je postigla značajan uspjeh na brojnim svjetskim pozornicama, od Sadler’s Wellsa u Londonu do National Arts Festivala u Južnoafričkoj Republici, kao i u Egiptu, Tunisu, Bermudi i Venezueli. U novoj verziji Sečak je ponovno koreograf, kao i prije 22 godine. Kaže da je koreografija posveta preminulom koreografu Slavku Pervanu koji je bio idejni začetnik projekta, ali ga zbog zdravstvenih razloga nije mogao dovršiti:
„Ja sam tada preuzeo i ulogu koreografa, a nakon dvadesetak godina originalnu sam verziju nadopunio i donekle osuvremenio, ostavši vjeran stilu prvotne verzije koju sam sada prilagodio novim interpretima mijenjajući perspektivu kao autor i uvodeći svojevrsni odmak te tako stvarajući novu kvalitetu. Ovaj balet ‘Hamlet’ predstavlja suplementaciju izvorne verzije te je umjesto doslovnog prenošenja cjelokupne drame u medij baleta zamišljen više kao plesni sonet, u smislu odnosa između forme i sadržaja, sažetosti i paralelizma među pojedinim scenama s naglašenom memento mori porukom na kraju. Prepoznao sam potencijal Pavela Savina i Lede Šeparović u interpretaciji uloga Hamleta i Ofelije. Sada je njihovo vrijeme i dobro je da plešu što raznovrsniji repertoar na što više pozornica“.

Sečak je i opisao Hamleta, koji je balet s klasičnim koracima koji ostavlja dosta prostora za interpretaciju uloge. Kaže da je pokušao prevesti Shakespeareov jezik baletnim vokabularom i sintaksom, oslanjajući se na tradicije i konvencije klasičnog baleta kao najrafiniranijeg oblika plesne umjetnosti:
„Koncept predstave je usmjeren na jasnoću fabule, ali ispod površine naziru se i postmoderne ideje koja se nalazi u prostoru zrcala u kojem Hamlet traži odgovore. Izvan klasične psihoanalize na koju se djelo oslanja, ovaj ‘Hamlet’ se može promatrati i kroz prizmu shizoanalize koja naglašava fluidnost identiteta koja se očituje u Hamletovu fragmentiranom karakteru, ali i paranoju društveno-političke opresije. Predstava time implementira koncept intertekstualnosti, ali je unatoč tome stilski ujednačena i ne poseže za eklekticizmom, kako bi očuvala kronotop u smislu vremensko-prostorne povezanosti. Hamletova introspekcija nije samo unutarnji proces; njegova kriza je i politička. Iako uvijek izbjegavam doslovni dnevno-politički komentar, Shakespeareove teme su uistinu vječne, a balet je medij koji to može dočarati neverbalnim putem ostavivši svakome dovoljno prostora za vlastite zaključke i imaginaciju“.
Ovakvi manji intimniji baleti sve su popularniji, a i za kazališne kuće jako dostupni, jednostavniji za postavljanje. Kako pojašnjava Svebor Sečak, nacionalne kuće prije svega grade svoj veliki baletni repertoar:
„Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika djeluje upravo u međuprostoru organizirajući razna događanja manjeg opsega, i time smo komplementarni. Djelujemo u suradnji s institucijama kao što je Ministarstvo kulture i medija, nacionalnim kazalištima kao što je u ovom slučaju HNK Varaždin i našeg matičnog HNK u Zagrebu koji je otvaranjem nove scene HNK2 uvelike povećao mogućnosti za razne posebne projekte, gostovanja, koreografske platforme i slično.

Novi Zakon o kazalištima riješio je dugogodišnji problem reguliranja odlaska u mirovinu i fluktuacije baletnih plesača, tako da su današnji baletni ansambli naših nacionalnih kuća puni mladih perspektivnih umjetnika na vrhunskoj razini. Baletni plesači odlaze u mirovinu nakon 27 odrađenih sezona i ono što bi još trebalo učiniti je omogućiti im rad u mirovini na drugim radnim mjestima na puno radno vrijeme. Naime, Zakon o mirovinskom osiguranju omogućava upravo to, primanje dijela zaslužene mirovine i mogućnost rada na puno radno vrijeme, ali tek nakon navršenih 65 godina života, što nas dovodi u situaciju da odlaskom u mirovinu prije 50. godine, na takvu opciju treba čekati godinama“.
Pavel Savin ruski je baletan koji je danas prvak Baleta HNK u Zagrebu. Završio je Permsko državno koreografsko učilište, a zatim započeo karijeru u Permskom opernom i baletnom kazalištu, gdje je plesao mnoge solističke i glavne uloge. Potom je nastavio svoju karijeru u Mihajlovskom teatru, plešući u solističkim i glavnim ulogama. Hamleta smatra vrlo zanimljivom, ali istovremeno i zahtjevnom ulogom. U tom liku, kaže, ima puno različitih emocija i unutarnjih previranja:
„Zato mi je važno ne samo dobro izvesti koreografiju, nego i kroz pokret prenijeti njegov karakter i unutarnji svijet. Rad na predstavi bio je intenzivan i vrlo zanimljiv, a cijeli proces mi je donio veliko zadovoljstvo. Najviše me zanima Hamletova unutarnja borba. Hamlet nije samo princ koji traži osvetu; on je čovjek koji neprestano preispituje sebe, svoje odluke i svijet oko sebe. Moj Hamlet je vrlo ljudski, ranjiv i emotivan. Nastojim to prenijeti kroz dinamiku pokreta, promjene energije i odnos prema drugim likovima na sceni“.
Savin je opisao što ga u njegovu poslu više veseli, proces stvaranja predstave i probe ili pak izvedbe na sceni. Voli oboje, ali na različite načine:
„Probe su prostor istraživanja, traženja detalja i izgradnje lika. Tada nastaje predstava. Izvedba, s druge strane, donosi posebnu energiju jer dijelite sve što ste stvarali s publikom. Taj trenutak razmjene s gledateljima ne može se usporediti ni s čim drugim. Kad je riječ o stvaranju lika, prvi dojam uvijek postoji, ali prava interpretacija nastaje tijekom proba. Što više radim na ulozi, razgovaram s koreografom i partnerima te istražujem glazbu i priču, lik postaje slojevitiji. Volim kada koreografija ima čvrstu tehničku osnovu, ali istovremeno ostavlja prostor za osobni umjetnički izraz. Takav pristup omogućuje plesaču da ne bude samo izvođač koraka, nego i pripovjedač koji kroz pokret gradi karakter“.
Budući da je s Ledom Šeparović, koja u ovom baletu pleše Ofeliju, i privatno u vezi, Savin kaže da zbog toga svakako postoji određena razina povjerenja koja im olakšava rad. Dobro se poznaju i razumiju, što je posebno važno u zahtjevnim partnerskim scenama. Istovremeno, kaže, na pozornici uvijek nastoje ostati profesionalni i služiti priči i likovima. Privatna povezanost pomaže im, smatra Savin, da neke emocije prenesu iskreno i prirodno.
Autor Sečak kaže da ”Hamlet” i plesom i pokretom može dočarati vječne Shakespeareove teme poput ljubavi, izdaje, unutarnje borbe, mržnje, sukoba i osvete koje su relevantne i danas. Savin smatra da je to jedna od najvažnijih uloga umjetnosti:
„Iako se društvo mijenja, ljudske emocije i odnosi ostaju vrlo slični. Umjetnost nam omogućuje da prepoznamo sebe u tim pričama, da promislimo o vlastitim odlukama i osjećajima“.
S obzirom na to da je rođen u Rusiji, gdje je tradicionalno popularna i jedna od najboljih baletnih škola, a tamo se baletno školovao i usavršavao, Savin je rekao da mu je ta ruska baletna škola usadila disciplinu, radne navike i poštovanje prema profesiji. Od najranije dobi, kaže, uče da se rezultati postižu svakodnevnim radom i predanošću:
„To je zahtjevan sustav, ali daje vrlo čvrste temelje koji ostaju cijeli život. Dalo mi je snažnu tehničku bazu, ali jednako važno bilo je upoznati drugačije umjetničke pristupe nakon dolaska u Hrvatsku. Svaka sredina ima svoje specifičnosti, a upravo kombinacija različitih iskustava pomaže plesaču da se razvija i postane svestraniji umjetnik. Najviše sam ponosan na priliku da plešem velike uloge i surađujem s iznimnim umjetnicima. U našoj profesiji ništa ne dolazi samo od sebe i svaki uspjeh rezultat je velikog rada i predanosti. U budućnosti želim nastaviti razvijati se kao umjetnik, plesati što raznovrsniji repertoar i stalno otkrivati nove kreativne mogućnosti“.

Leda Šeparović je odnedavno u ansamblu Baleta HNK u Zagrebu, ali iza sebe ima veliko iskustvo. Jedina je hrvatska balerina koja je plesala u Mihajlovskom baletu u Sankt Peterburgu, a prije toga jednu je godinu provela na usavršavanju u Stuttgartu. Opisala je to svoje neprocjenjivo karijerno putovanje:
„Rad u Mihajlovskom teatru je bilo jedno vrlo bogato iskustvo. Izgradilo me ne samo kao plesačicu, već i kao čovjeka. Tamo nema tetošenja. Sve je jednostavno onako kako jest. Psihički i fizički moraš biti vrlo jak jer je konkurencija jako velika, ima jako puno predstava i velik repertoar. U sezoni smo imali više od 200 predstava. U Stuttgartu je također bilo divno, ali isto tako teško iskustvo, tamo sam se školovala i radila godinu dana. Prvi koraci u samostalni život daleko od obitelji, razni plesni predmeti po cijele dane jer je glavni fokus baš to – balet. U Stuttgartu smo također radili po Vaganova metodici i imali smo ruske profesore tako da se bazna tehnika nije toliko razlikovala. Bilo je vrlo motivirajuće jer su svi učenici oko mene bili vrlo talentirani i jaki“.
U ”Hamletu” Leda Šeparović pleše ulogu Ofelije, za koju kaže da joj je jedno od emotivnijih iskustava koje je dosad imala na sceni:
„Ovo djelo nosi snažnu dramsku i psihološku dubinu, a upravo je Ofelija jedan od njegovih najkrhkijih, ali i najtragičnijih likova. Tijekom rada na predstavi otkrivala sam različite slojeve njezine osobnosti, od nježnosti i zaljubljenosti do razočaranosti i unutarnjeg sloma. Moja Ofelija nije samo žrtva okolnosti, nego mlada žena koja iskreno voli, vjeruje i pokušava pronaći svoje mjesto u svijetu koji se oko nje raspada. U fokusu mi je njezina emocionalna ranjivost, ali i snaga osjećaja koje nosi. To nastojim prenijeti kroz kvalitetu pokreta, dinamiku, pogled i odnos s ostalim likovima na sceni. Važno mi je da publika osjeti njezinu ljudskost i da se može povezati s njezinim emocijama“.
Jednako kao i Savin, i ona čari vidi i u probama, odnosno stvaranju lika, ali i u izvedbama. Probe voli zato što su prostor istraživanja, učenja i stvaranja:
„Tada se lik razvija, traže se nijanse i gradi se odnos među izvođačima. S druge strane, predstava nosi posebnu energiju koju je nemoguće usporediti s probama u dvorani. Kontakt s publikom, adrenalin i trenutak kada sve što smo stvarali oživi na sceni nešto su posebno. Mi svakako dođemo spremni na prvu probu, imamo ideju o liku, pogotovo ako je to poznato književno djelo. No pravi se lik ipak gradi u procesu proba. Tijekom rada otkrivamo nove detalje koji možda na početku nisu bili toliko očiti. Volim ostaviti prostor za promjenu i razvoj jer upravo kroz zajednički rad s koreografom i partnerima uloga dobiva dubinu i cjelinu“.
Leda Šeparović kaže da klasična tehnika plesačima i plesačicama daje čvrst temelj i jasnoću pokreta, a prostor za interpretaciju omogućuje da svaki plesač u lik unese nešto svoje. Upravo u tome vidi najveću vrijednost ovakvih predstava – nije samo natjecanje tko će napraviti više tehničkih trikova, nego zaista mogućnost da se pokretom ispriča priča i prenesu emocije:
„Većina ljudi može se poistovjetiti s mnogim emocijama kroz koje prolaze naši likovi na sceni. Nadam se da publika nakon takvih predstava izađe nadahnuta i razmišlja o tome“.
PREMIJERA KOMORNOG BALETA ‘Hamleta i Ofeliju vrlo emotivno doživljavamo, publika će to osjetiti’ 2026 IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-06-12 18:16:37 Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo



