Predsjednik Antifašističke lige Hrvatske i jedan od najupornijih i najdugovječnijih aktivista i boraca za ljudska prava najavljuje Ljetnu školu demokracije u Supetru na Braču te govori o posljedicama ekocida u Gospiću koji bi mogao stajati vlasti premijera Plenkovića
Od 2 do 4. listopada u Supetru na otoku Braču održat će se još jedna Ljetna škola demokracije u organizaciji Antifašističke lige Hrvatske. Ovogodišnji naslov je „Strategija otpora destrukciji društva“, a na panelima će se raspravljati o suprotstavljanju političkom ekstremizmu u agendi i praksi političkih stranaka, nacionalizmu uparenim s klerikalizmom, izvornoj ideji Europe kao strategiji obrane od političkog radikalizma, obrani napadnutih aktivista i žrtava nasilja, društvenim mrežama i kako ih koristiti u suprotstavljanju političkom ekstremizmu.
Iza cijele organizacije stoji Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige Hrvatske i jedan od najupornijih i najdugovječnijih aktivista i boraca za ljudska prava. Po struci profesor matematike, svoj radni vijek matematičara završio je na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tri desetljeća volontirao je na poziciji predsjednika Građanskog odbora za ljudska prava (GOLJP) kojem je i osnivač. Od početka devedesetih sudjelovao je u izgradnji civilnog društva u Hrvatskoj i teško je sjetiti se bilo koje građanske akcije, demonstracije ili potpisivanja peticije za ljudska prava, prava manjina ili slobodu medija bez njegova imena. Počeo je s inicijativom za vraćanje naziva Trga žrtava fašizma, sudjelovao u osnivanju Demokratskog opozicijskog foruma, GONG-a, regionalne Igmanske inicijative, Documente, CIVIS-a i Kuće ljudskih prava. Predstavlja Hrvatsku u Međunarodnoj federaciji liga za ljudska prava i Europskoj mreži za borbu protiv rasizma. Sve ove godine bio je izložen ne samo medijskim i političkim napadima, već i fizičkim, o kojima se može čitati u novinama iz devedesetih, ali i dvijetisućitih. Tukli su ga na Trgu žrtava fašizma i prijetili mu smrću na razne načine. Jedna od posljednjih bila je potpisana s „Osvetnici Bleiburga“. Kaže kako je na te prijetnje navikao, a „redovna pisma puna mržnje i pravopisnih grešaka“ čuva u jednom fasciklu. Kaže da ih je prestao prijavljivati policiji, što je činio godinama, tako da policija ima sve uzorke tih prijetećih pisama. Uoči održavanja još jedne Ljetne škole demokracije Pusić je dao intervju tjedniku Nacional.
NACIONAL: Koji put se održava Ljetna škola demokracije i tko sve sudjeluje u organizaciji?
Od prve Ljetne škole demokracije prošle su 33 godine. Sve je počelo na inicijativu profesora Bogdana Denića i mene davne 1993. Službeni pokretači bili su Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP) i Udruga za istraživanje tranzicije ka demokraciji (ToD). Denić, sociolog svjetskog glasa i 1980-ih jedan od osnivača Demokratskih socijalista Amerike, tada je provodio 6 mjeseci godišnje na Sveučilištu u New Yorku, a šest mjeseci u svojoj kući u Supetru. Tako je ispalo da zamišljenu Ljetnu školu organiziramo u Supetru. Međutim, te godine to nam nije uspjelo, pobunila se neka grupa ljudi koji su se predstavljali kao branitelji, direktor hotela se preplašio i hotel nam je otkazao u zadnji čas. I tako je prva Ljetna škola demokracije održana 1993. u kazalištu u Labinu, no već 1994. održali smo Ljetnu školu u Supetru, u dvorištu Bogdanove kuće. U njenoj pripremi sudjelovali su ljudi različitih stavova i uvjerenja, od Ivana Zvonimira Čička do Miljenka Smoje, a zajednički nazivnik je bio obrana individualnog ljudskog dostojanstva u vremenu pomahnitalog nacionalističkog kolektivizma. Otada smo Školu godinama zajednički organizirali na različitim lokacijama, jedno vrijeme i u Crikvenici, no onda smo se opet vratili u Supetar. Nakon Bogdanove smrti 2016., odlučio sam organizirati barem još jednu Školu u spomen na njega. To nam je uspjelo 2024., Školu su jako dobro primile i stare i nove generacije i otada je ponovo održavamo u Supetru, a do kada, ne zna se. Nakon ulaska Hrvatske u EU puno je teže doći do sredstava za takve stvari. Nekada, na primjer 2009., imali smo 120 sudionika, bio je predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik parlamenta Crne Gore, visoko pozicionirani političari iz BiH. Perspektiva je izgledala optimistično, Europska unija, vjerna etičkim načelima na kojima je zasnovana, pokazivala je veliku političku centripetalnu silu i hrvatske vlade su se trudile da zadovolje uvjete za pridruženje EU-u, u SAD-u je predsjednik prvi put bio Afroamerikanac, k tome još demokratskih i liberalnih nazora, predsjednik Srbije poklonio se žrtvama u Vukovaru, u Hrvatskoj je politiku mira i suradnje u regiji, koju je ustrajno gradio predsjednik Stipe Mesić, nastavio predsjednik Ivo Josipović. Stanje u svijetu i Hrvatskoj danas nameće pitanje: što je u tih 13 godina, koje se poklapaju s članstvom Hrvatske u EU-u, pošlo krivo? No opravdana današnja zabrinutost i ni malo optimistična perspektiva ne oduzimaju, već daju dodatni smisao okupljanjima kao što je Ljetna škola demokracije. Kako se ipak radi o rasponu od tridesetak godina, nekih ljudi ni udruga više nema i posljednje tri godine organizaciju Škole je preuzela Antifašistička liga Republike Hrvatske, u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem i Documentom – Centrom za suočavanje s prošlošću. Veliku podršku u organizaciji posljednjih godina pružila nam je mlada gradonačelnica Supetra Ivana Marković iz SDP-a koja će se i ove godine obratiti skupu na otvaranju.
NACIONAL: Ovogodišnji naslov je „Strategija otpora destrukciji društva“. Prilično ambiciozna tema jer destrukcija društva je globalni trend, a tome u Hrvatskoj svjedočimo od ulaska u EU i ponovnog dolaska HDZ-a na vlast, prvo s Tomislavom Karamarkom, a onda s Andrejom Plenkovićem na čelu. Kako je moguće to da, otkad je Hrvatska postala članica, u vladavini prava, slobodi medija i ljudskim slobodama odlazimo unatrag?
Moguće je, nažalost. Što se tiče Hrvatske, Europa odnosno njeni političari, smatrali su da najviše što mogu učiniti je dati početni impuls u pravom smjeru tijekom pristupnog procesa i da će se ulaskom u članstvo demokracija razvijati sama po sebi. A to se nije dogodilo, nego upravo suprotno jer su nestali mehanizmi kontrole. Pogledajte što se u posljednje vrijeme događa unutar EU-a. Ako u Njemačkoj, u kojoj se dosljedno kažnjava uzvikivanje nacističkog pozdrava kao simbola nacizma, na pokrajinskim izborima pobjeđuje AfD, stranka s ne naročito prikrivenim neonacističkim stavovima i pritom ima bezrezervnu podršku Donalda Trumpa i Vladimira Putina, nema mjesta čuđenju, ali ima zabrinutosti. No za razliku od Njemačke, gdje su njemačke konzervativne stranke, prvenstveno CDU, a onda i sve ostale demokratske stranke, napravile sanitarni kordon prema AfD-u i zasad neće koalirati s njim, u Hrvatskoj se takva koalicija već dogodila. HDZ je s hrvatskom inačicom AfD-a, s DP-om, u koaliciji već dvije godine. Da europska politika nije reagirala na takvu političku devijaciju, za Hrvatsku nije dobro, ali ne iznenađuje da vodeći europski političari u akcijama kasne i da krivo procjenjuju. To se dogodilo više puta tijekom povijesti. Svemu tome usprkos, poslije demokratskog i etičkog sunovrata američke politike s Trumpom, Europa je ostala bastion globalne demokracije i uz Kanadu našla se na prvoj crti obrane od destrukcije već dostignutih standarda demokratskog društva.
‘Tjedan dana prije izbora 2024. Plenković i Ivan Penava najprizemnije su se vrijeđali, da bi se nakon izbora sve to zaboravilo. Vlast je mnogim političarima važnija od bilo kakvih principa’
NACIONAL: Ovogodišnju Ljetnu školu demokracije otvarate raspravom ‘’Suprotstavljanje političkom ekstremizmu u agendi i praksi političkih stranaka’’. Postoji li razlika između agende i prakse?
Postoji; agenda je odraz političkih načela koja politička stranka zastupa, praksa je u puno većoj mjeri određena borbom za vlast. Na primjer i CDU i HDZ su po svojoj agendi stranke desnog centra i po stavovima koje zastupaju ne bi trebale ići u koalicije s radikalno desnim strankama. Sjetimo se 2024. kada su održani posljednji parlamentarni izbori u Hrvatskoj. Što su tjedan dana prije izbora Plenković i Ivan Penava govorili jedan o drugome? Bile su to najprizemnije uvrede, da bi se nakon izbora sve to zaboravilo; vlast je mnogim političarima važnija od bilo kakvih principa. Poslije nedavnih izbornih uspjeha AfD-a i neuspjeha CDU-a, toj stranci je zasad još uvijek nezamislivo da uđe u koaliciju s AfD-om. Friedrich Merz je tu mogućnost odlučno otklonio, dok HDZ-u nije bio nepremostiv problem ući u koaliciju s DP-om. Ta razlika postoji, naravno, i kod stranaka na lijevom političkom spektru koje u agendi imaju visoko etičke principe vrijednosnog antifašizma, a u praksi mogu biti daleko od toga.
NACIONAL: Ali ni Plenkoviću to nije bilo zamislivo 2016. kada je iz Europskog parlamenta došao na čelo HDZ-a.
U drugoj polovici 2016., poslije sedam mjeseci smušene vlade HDZ-a i Mosta čije je otklizavanje u radikalno desnilo simbolizirao ministar kulture Zlatko Hasanbegović, Plenković je tada preuzeo vlast i djelovao je kao drugačiji političar pa i osoba od onoga kako djeluje danas. Djelovao je kao umjereni centrist, a sada čini ono što je zamjerao Karamarku. Izgleda da su se nakon Thompsonovih koncerata, čijoj su popularnosti sami doprinijeli, zabrinuli da će te tisuće mladih ljudi glasati za stranke desno od HDZ-a. Zašto CDU u Njemačkoj na slične probleme nije slično odgovorio? Vjerojatno zato što je Zapadna Njemačka nakon Drugog svjetskog rata prošla kroz snažan proces denacifikacije, za razliku od Istočne Njemačke gdje denacifikacija nije išla kao autohtoni projekt i gdje danas AfD postiže dobre izborne rezultate.
NACIONAL: Lani ste poslali otvoreno pismo premijeru u kojem ga molite da ne dopusti koncert Thompsona na dočeku rukometaša. Što vam je odgovorio?
Zapravo sam molio premijera da Vlada ne zove Thompsona na doček rukometne reprezentacije, što je ministar turizma entuzijastički najavio. Odgovorio mi je da ne politiziram i da se svi moramo veseliti uspjesima naših sportaša.
NACIONAL: Zašto europski pučani, čiji je HDZ član, ne sankcioniraju tu stranku?
Zato što u EPP-u ima političara čiji stavovi nisu daleko od stavova HDZ-a, posebno kad ih Plenković „ušminka“ za vanjsku upotrebu. Ima EPP i većih problema. Globalno je to otvorena anti-EU politiku Donalda Trumpa, a lokalno jačanje ekstremne desnice i Srpske napredne stranke Aleksandra Vučićeva kao pridruženog člana. Ursula von der Leyen u svom je govoru osudila državni sprovod osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, ali nitko nije spomenuo izbacivanje SNS-a iz pridruženog članstva u EPP-u. Očito ih muči pitanje je li ih bolje principijelno izbaciti ili ipak držati unutar EPP kako bi ih se kontroliralo, a možda na kraju i promijenilo. Mislim da je stav prema koaliciji HDZ-a i DP-a sličan. Za nadati se da će CDU u Njemačkoj izdržati pritisak pragme kojem je sada izložen.
NACIONAL: Jedna od tema Ljetne škole demokracije je nacionalizam uparen s klerikalizmom. Je li to hrvatski fenomen?
Nije, to gledamo i kod naših susjeda i u SAD-u, a na konferenciji će se govoriti o etičkoj, sigurnosnoj i ekološkoj prijetnji takve uparenosti. Na žalost, nacionalizam u Hrvatskoj potiče i Katolička crkva, kao da je zaboravila temeljne etičke vrijednosti na koje se kršćanstvo poziva pa i izvorno značenje riječi katolik. Što se ekološke prijetnje tiče, svijet je u situaciji u kojoj se pojavljuju problemi kojih do sada nismo bili svjesni ili nisu bili tako evidentni, poput globalnog zatopljenja i globalnog zagađenja koji su prijetnja cijeloj civilizaciji. Prema sadašnjim procjenama, zbog El Niña i ogromnih vrućina izgubit će život gotovo petsto tisuća ljudi. To ne može riješiti nijedna zemlja sama, to može ublažiti samo konstruktivna međunarodna suradnja. A nacionalizam je pogubna prepreka takvoj međunarodnoj suradnji.

‘ ‘Veliku podršku u organizaciji Ljetne škole demokracije posljednjih godina pružila nam je mlada gradonačelnica Supetra Ivana Marković iz SDP-a’, kaže Zoran Pusić (fotografija snimljena 2024.), FOTO: Privatni arhiv
NACIONAL: Na žalost, iako je Hrvatska po Ustavu sekularna država, u stvarnosti to često nije, a Katolička crkva radi puno toga suprotnoga onome što su posljednja dvojica papa propovijedala. Naime, kao i pokojni papa Franjo i novi papa Lav XIV. zalaže se za borbu protiv klimatskih promjena, prihvaćanje izbjeglica, poštovanje drugih kultura i vjera. Zašto to ne propovijedaju i hrvatski svećenici, osim nadbiskupa Mate Uzinića
Meni kao ateistu jedna od najomiljenijih javnih osoba bio je upravo papa Franjo, a i papa Lav XIV. je čovjek kojem treba skinuti kapu, jer pokazuje hrabrost, poštenje i humanost. E sad, zašto hrvatsko svećenstvo ne slijedi taj put, teško je reći. Umjesto misa protiv uništavanja prirode i za prihvaćanje izbjeglica, naši svećenici drže mise za ratne zločince. I dok se opravdano zgražamo što se u Srbiji održavaju mise za osuđenog ratnog zločinca Mladića, ne treba zaboraviti da se u Zagrebu, u katedrali, održala misa za osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića, a zna se da se održavaju i mise za Antu Pavelića. To je poražavajuća razlika između onoga što promovira vrh Katoličke crkve u Vatikanu i vrh Katoličke crkve u Hrvata. Dovoljno je čitati Glas koncila „između redaka“ da se vidi da dobar dio hrvatskog klera nije podnosio papu Franju, a mislim da ne podnosi ni Lava XIV.
‘Meni kao ateistu jedna od najomiljenijih javnih osoba bio je papa Franjo, a i papa Lav XIV. je čovjek koji pokazuje hrabrost, poštenje i humanost. Zašto hrvatsko svećenstvo ne slijedi taj put, teško je reći’
NACIONAL: Mlade generacije konzervativnije su i isključivije od svojih roditelja, kako doprijeti do njih? Antifašističke teme manje su atraktivne od mržnje, isključivosti i nasilja koje propagira desnica.
To je točno. Problem je u tome što radikalna desnica dijelu mladih ljudi uspješno podmeće netrpeljivost kao domoljublje, nacionalnu pripadnost kao surogat individualne slobode, a sve to umata u klerikalizam. Svjedočili smo tome i na Thompsonovim koncertima koji imaju veze s muzikom koliko i vojne koračnice, ali imaju veze s popularizacijom nacionalističke netrpeljivosti i klerikalizma. To se uklapa u dugogodišnje kondicioniranje mladih nametanjem mitova, vjerovanja i netolerancije tamo gdje bi trebao biti kritičan duh. Nekad se to zatupljivanje prvenstveno vodilo kroz od vlasti kontrolirane medije, danas ta indoktrinacija dobrim dijelom ide preko društvenih mreža. Kako doprijeti do mladih s idejama koje znače pravo domoljublje i hrabrost za odbacivanje nametnute netolerancije? Možda većim korištenjem tih društvenih mreža, ali svakako upornim djelovanjem.
NACIONAL: Sve se to može događati zato što je desnica odlično organizirana i umrežena, brine o mladima, pruža im razne mogućnosti napredovanja i obrazovanja i dopire daleko više do mladih od ljevice i u EU-u i u Hrvatskoj. Kako to tumačite?
Taj problem postoji svuda, pa čak i u skandinavskim zemljama, gdje su socijaldemokratske stranke jake i dobro organizirane. Desnica može imati dobre socijalne programe, a na idejnom planu zazirati od promjena i zagovarati konzervativnu stabilnost. Ali radikalna desnica na idejnom planu uvijek radi na poticanju niskih ljudskih strasti. Opasnost od radikalne desnice prati politiku u svim državama, najbolji primjer danas je SAD. Jer to se događa u jednoj etabliranoj demokraciji, u nacija koja je generacijama odrastala u liberalnom duhu. Drugim riječima, to se može dogoditi svagdje; u jednoj Francuskoj, kolijevci europske demokracije, radikalna desničarka Marine Le Pen mogla bi pobijediti na sljedećim predsjedničkim izborima 2027.
NACIONAL: Ljevica u EU-u i na globalnoj razini nema jake vođe.
Predodžba jakog vođe kompatibilnija je s političarima sklonim autokraciji, a ne liberalnoj demokraciji. Jesmo li mi znali za Marka Carneya dok nije održao svoj prvi govor u Davosu i pokazao da ima i znanje i petlju i etički stav koji budi poštovanje i može mobilizirati mase? Osobno za njega prije toga nisam čuo. Mislim da bi se on prvi pobunio kad bi ga se počelo titulirati kao vođu. Ali ono što on želi i zastupa i njegovo približavanje EU-u, čime bi Kanada postala prva pridružena transatlantska članica, uistinu je povijesni iskorak koji pruža nadu da je moguće izgraditi jedan bolji svijet.
NACIONAL: Na žalost, hrvatski predsjednik Zoran Milanović, kandidat ljevice, često zaboravlja na socijaldemokratske vrijednosti i pokazuje prezir prema EU-u.
Kada slušamo predsjednika Republike, on sve više govori isključivo o sebičnim interesima Hrvatske. A EU nije nastao zato što su politički lideri štitili kratkoročne sebične interese, već su gledali malo dalje u budućnost i nastojali napraviti iskorake koji će biti u interesu svih. A to nije dominacija i iskorištavanje svojih susjeda, kao što to propagira Trump, već miran suživot i partnerstvo. Cilj utemeljitelja EU-a bio je da granice postanu prohodne, da se ljudi osjećaju sigurnima, da žive bolje i da nestane opasnosti od rata. To su pravi državnički interesi, a do tih ciljeva dolazi se suradnjom među državama. Na žalost, Milanović govori isključivo o kratkoročnim i sebičnim interesima Hrvatske, a to se posebno odnosi na njegovu politiku prema BiH.
NACIONAL: Plenkoviću se trese pozicija unutar stranke, u kojoj je ionako od početka bio strano tijelo, ovoga puta zbog teme koja je naoko ideološki neutralna, a to je ilegalni uvoz toksičnog otpada. Međutim, na Plenkovićevo mjesto uvijek može sjesti netko radikalniji.
To je realna opasnost. Nema sumnje da je uvoz ilegalnog otpada i njegovo zakapanje po Hrvatskoj kriminal kojim se i u EU-u bavi mafija. Ali je isto tako činjenica da na tom problemu mogu zaraditi političke poene i radikalnije snage od HDZ-a i tome nas također vrlo eksplicite uči povijest. I Nacionalna fašistička stranka i Nacionalsocijalistička stranka stekle su političke poene baveći se socijalnim temama i problemima pučanstva. Zauzimale su se za zaštitu radnika, smanjenje nezaposlenosti, izgradnju priuštivog stanovanja, ali su u svojim programima imale radikalni nacionalizam koji je imaginarni pojam kao što je nacija stavljao iznad bilo kakvog prava pojedinca i time se opravdavala svaka beskrupulozna metoda. Da, Hrvatska može otići u još radikalnije desnilo.
‘I dok se opravdano zgražamo što se u Srbiji održavaju mise za zločinca Mladića, u Zagrebu, u katedrali, održala se misa za osuđenog ratnog zločinca Kordića, a održavaju se i mise za Pavelića’
NACIONAL: U ovom trenutku na globalnoj sceni dominiraju trojica destruktivnih svjetskih vođa, Trump, Putin i Benjamin Netanyahu koji, po mnogima, vode svijet prema kataklizmi. Što demokratske države i građani mogu napraviti u otporu toj destrukciji ako je očito da se povijest ponavlja
Učiti iz povijesti kako se katastrofe ne bi ponovile. Pesimistični realist bi rekao da smo mi dosad uglavnom gradivo utvrđivali i razrede ponavljali. Poslije Prvog svjetskog rata uslijedio je val demokratizacije, propala su carstva, osnovane su republike i nastale nove demokracije, da bi petnaestak godina kasnije te iste države ili postale fašističke ili saveznice fašističkih, odnosno nacističkih zemalja. Onda se nije vidio izlaz iz takve situacije koja je svijet odvela u jedan strašan svjetski rat. Mi imamo to iskustvo i treba djelovati u skladu s njim, da se ovaj put rat izbjegne. Što mi kao građani možemo učiniti? Utjecaj nevladinih organizacija je minoran, ali ne treba odustati od toga se upozorava. I utjecaj Hrvatske kao male zemlje je minoran na svjetskoj razini, ali može zastupati etički ispravne i mirotvorne stavove. Kao što je svoj jasan stav pokazao spomenuti kanadski premijer Mark Carney, jedan iznimno hrabar i pošten političar koji je u svom govoru u Europskom parlamentu jasno naglasio zajedničke vrijednosti i demokraciju koju moramo očuvati. Takvi ljudi i političari postoje. Kad ste već nabrojali trojicu negativca istaknimo, uz Carneya, još dvojicu pozitivca koji pokazuju da u politici postoji i drugačija Amerika, a to su Bernie Sanders i Zohran Mamdani. Na simboličan način njih dvojca imaju veze i s našom Ljetnom školom demokracije jer su obojica članovi Demokratskih socijalista Amerike, asocijacije čiji je jedan od osnivača Bogdan Denić.

‘Svi smo na marginama i možda nas je malo, ali što je alternativa’ pita se Pusić, snimljen sa sestrom Vesnom, bivšom političarkom, FOTO: Privatni arhiv
NACIONAL: Benjamin Netanyahu zbog vlastitih interesa vodi ratove na Bliskom istoku, prouzročivši razaranja, genocid i humanitarnu katastrofu u Gazi. Napisali ste o tome tekst zbog kojeg ste se posvađali sa Židovskom općinom u Zagrebu koja je nakon toga izašla iz Antifašističke lige. Kako to komentirate?
Ja se nisam svađao. Židovska općina izašla je iz Antifašističke lige i meni je zbog toga žao, ali kritiku postupaka Netanyahuove vlade u tekstu zbog kojeg je do tog izlaska došlo ne bih mijenjao. Neki članovi općine su moji dugogodišnji prijatelji, ja sam u Židovskoj općini preko deset godina držao predavanja o Holokaustu, znam da se veliki dio njih ne slaže s Netanyahuovom politikom, u rečenom tekstu ističem da je ta politika katastrofalna i za Izrael. Od svog nastanka Izrael je imao oko sebe posebnu aureolu upravo zbog 6 milijuna Židova pobijenih tijekom nacizma. Tu simpatiju prema Izraelu Netanyahuova je administracija svojim brutalnim napadima na Gazu, svojim besramnim licemjerjem gdje se poziva na žrtve Holokausta istovremeno prakticirajući rasizam, dehumanizaciju Palestinaca, masovne progone i ubijanja, zauvijek prokockala. Ta administracija počinila je državni terorizam i to je strašno ne samo za palestinske žrtve, već i za građane Izraela.
NACIONAL: Postoji li unutar EU-a dovoljno osviještenih snaga i političkih vođa da spriječe potpunu destrukciju demokratskih društava
Naša zabrinutost dobrim je dijelom određena činjenicom da znamo kako su završavale slične situacije iz prošlosti i što se događalo kada su ekstremni nacionalizam i radikalna desnica došli do apsolutne vlasti. I zato pokazatelje koji upozoravaju da današnja situacija vodi u tom smjeru ne smijemo ignorirati. Nadamo se da će neki političari na vlasti, ali i mnogi „obični“ ljudi čija je moć na biralištu, shvatiti da postoje važnije stvari od kratkoročne osobne koristi. Nadamo se da neće biti potrebni novi svjetski ratovi da se svijet promjeni na bolje. Situacija tridesetih godina prošlog stoljeća bila je puno mračnija i bezizglednija od današnje. No možda me ovo što sam rekao svrstava u grupu naivaca.
NACIONAL: Kakvog smisla imaju ovakvi skupovi kada na njih dolaze oni koji u demokraciju i njene vrijednosti ionako vjeruju? Kako uvjeriti one druge kojih je puno više?
Vi me to pitate? Pa ono što vi i vaš medij radite godinama je upravo to. I možda smo svi mi na marginama i možda nas je malo, ali što je alternativa Ne postoji garancija uspjeha, ali ne smijemo i ne želimo odustati. Možemo šutjeti i konstatirati da ionako ne možemo ništa promijeniti, jer smo preslabi i imamo premali utjecaj. No mi pokušavamo napraviti ono što je u našoj moći. Ja se ne slažem s time da treba okrenuti glavu na drugu stranu i praviti se da ne vidimo ono što se događa oko nas. U obrani etičkih vrijednosti pojedinac je često ostajao usamljen, utjeha mu može biti da je, povijesno gledano, u dobrom društvu.
IUSTITIA.BG – Investigations 2009-2026 2026-10-04 13:55:25
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sesvete, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar, Dubrovnik Najnovije vijesti Svjetske vijesti Vijesti iz zemalja Najvažnije vijesti najnovije vijesti najvažnije najnovije vijesti dana Sudac Petar Nizamov Perje Petar Nizamov- Perje Pravda bg iustitia.bg iustitia iusticia usticia istraga Burgas vijesti iz Bugarske vijesti u zadnji sat vijesti dana vijesti iz današnje Bugarske vijesti Vijesti iz Bugarske blitz vijesti glavne vijesti najvažnije najkomentiranije najnovije vijesti vijesti o Boyku Borisovu vrijeme vijesti o koronavirusu vijesti o vremenu facebook youtube facebook instagram vijesti danas vijesti u zadnji čas vijesti danas današnje vijesti vijesti bg vijesti vodeće vijesti vruće vijesti bg vijesti stranica za vijesti sve vijesti vijesti bg vijesti u zadnji sat najnovije najnovije vijesti bg vijesti iz današnjeg dana vijesti danas vijesti iz zadnjeg sata najnovije vijesti današnje vijesti bg vijesti vijesti 24 sata vijesti bg novini vijesti iz svijeta ptica bg bivol bg bivol trud bg novini najnovije vijesti danas novinite bg vijesti zdravo bugarska politička stranka grb delyan peevski skandalozno Bugarska nacionalna televizija Slobodna Europa Televizijski skandal ekskluzivno tv uživo uživo upravo sada tv tv online tv program bg uživo sada tv vijesti online tv online uživo sud Burgas sud Okružni sud Burgas sud Burgas Okružni sud Burgas Okružni sud Burgas Žalbeni sud Burgas tužitelj Burgas Tužiteljstvo Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Ured okružnog tužiteljstva Burgas Glavni tužitelj Ivan Geshev Tužitelj Geshev Tsatsarov Ministarstvo unutarnjih poslova Burgas ODMR Burgas ODPR Burgas policija Okružna policija Burgas Tužitelj Burgas Tsatsarov SGS predmeti sud Varna predsjednik SGS sudske odluke o građanskim predmetima odluke o predmetima sud Plovdiv odluka sudskih odluka predmeti sud Varna kazneni predmeti odluke okružnog suda rad na sudu SGS predsjednik SGS suci Sofijski sud mjesto suci Plovdiv sud Plovdiv suci Plovdiv Vrhovni sud Inspektorat Vrhovnog suda Vrhovno sudbeno vijeće odvjetnik odvjetnik kazneni predmeti odvjetnik građanski predmeti odvjetnik bračni predmeti odvjetnik upravno kazneno pravo kazneni postupak građansko pravo građanski postupak upravno pravo ustavno pravo

